Dario Hrebak

„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, <a href="https://enz.hrt.hr/">ustvrdio je</a> Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (<a href="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/24/hrvatski-porezni-sustav-ovim-promjenama-postaje-jedinstven-u-europi/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/06/povecanje-stope-poreza-na-dohodak-u-zagrebu-direktni-je-rezultat-vladine-porezne-reforme/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/14/zbog-rasta-osobnog-odbitka-oko-850-tisuca-mirovina-nece-biti-oporezivo/">4</a>).
Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.
Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.
Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.
Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.
Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.
U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.
<h4>Rast proračuna u Zagrebu i Splitu</h4>
Grad Zagreb je, primjerice, <a href="https://www.zagreb.hr/proracun/113894">proračunom za tekuću godinu</a> planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.
Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.
Grad Split, pak, <a href="https://split.hr/gradska-uprava/proracun">prihode od poreza</a> u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.
Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog <a href="https://www.rijeka.hr/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu-predlozen-u-visini-od-170-milijuna-eura/">ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka</a> izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz <a href="https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/proracun/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu/">proračuna</a> tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.
<h4>Inflacija</h4>
Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. <a href="https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori">Prosječna godišnja stopa inflacije</a> mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.
U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim <a href="https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije">proljetnim makroekonomskim</a> projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.
Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.
Kao što je <a href="https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2024-godina/3504">državnim proračunom</a> za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.
<h4>Usporedba s ranijim razdobljima</h4>
S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.
Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.
Podatke o proračunskim prihodima od poreza i doprinosa, odnosno samo poreza na dohodak na području grada Rijeke do zaključenja teksta nismo dobili.
„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.
Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.
U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.
„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.
Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20I.%202023._web.pdf">444 246 zaposlenih</a>, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Pla%C4%87e%20%20I.%202023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.
Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20XII.%202023._web.pdf">zaposleno</a> 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Place%20XII.2023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.
I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.

Prirez je ukinut u siječnju ove godine, a ne prije godinu dana - Faktograf.hr

Na Facebook profilu privatne korisnice objavljena je snimka zaslona (arhivirano <a href="https://archive.li/TaMJy" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) članka s austrijskog portala <a href="https://archive.li/OHpCq" rel="noopener" target="_blank">TKP</a> pod naslovom (prevedeno s njemačkog jezika) “Australske vlasti: “Long covid” ne postoji“. Uz snimku zaslona objavljen je i dulji opis, odnosno dio članka:
<blockquote>“Istraga koju je provela australska država Queensland zaključuje da bi “Long Covid” trebao biti uklonjen kao bolest. Njemačko ministarstvo zdravstva ulaže milijune u istraživanje “Long Covida” i vodi intenzivnu propagandu oko navodne bolesti. Čak i tijekom Covid politike, “Long Covid” je bio središnja komponenta državne propagande. Ali sada postoji iskorak iz Australije u drugom smjeru: izraz “Long Covid” treba izbrisati, zahtijeva savezna država u Australiji nakon istrage. Jer ne postoji specifična bolest “Long Covid”. Zdravstveni stručnjaci kažu da se simptomi ljudi koji još uvijek boluju od “Long Covida” nakon godinu dana ne razlikuju od simptoma drugih tipičnih virusnih bolesti (kao što je gripa). Vrijeme je da prestanemo koristiti ovu oznaku, također i zato što je to “izraz koji potiče strah”, kažu istraživači. “Vjerujemo da je vrijeme da prestanemo koristiti izraze poput ‘Dugi COVID’, rekao je dr. John Gerrard, koji je nadgledao studiju. On je šef Queensland Healtha, a samim time i najviši voditelj javnih zdravstvenih službi australske države”, navodi se, između ostalog, u statusu.</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/australija-215x450.jpg"/>Screenshot/Facebook</figure>
Snimka zaslona i status objavljeni su 15. ožujka, a prikupili su 25 dijeljenja, 17 komentara i 110 ostalih reakcija.
Tvrdnje u statusu i tekstu na portalu TKP navodno se temelje na nalazima studije čiji je koautor John Gerrard, ravnatelj Queensland Healtha, javne zdravstvene institucije u Australiji. Važno je reći da kompletna studija tek treba biti recenzirana ili objavljena, ali njeni ključni nalazi objavljeni su u <a href="https://www.escmid.org/fileadmin/src/media/PDFs/2News_Discussions/Press_activities/2024/327longCOVIDQueensland.pdf" rel="noopener" target="_blank">priopćenju za medije</a> Europskog kongresa kliničke mikrobiologije i zaraznih bolesti. U priopćenju je navedeno da će nalazi biti predstavljeni na kongresu koji će se održati u Barceloni krajem travnja 2024.
U priopćenju za medije zaključak studije je sažet ovako: “dugotrajni Covid je ‘nerazlučiv’ od ostalih postvirusnih sindroma godinu dana nakon zaraze” te da je jedan od zaključaka da “nema dokaza o gorim postvirusnim simptomima ili funkcionalnim oštećenjima godinu dana nakon zaraze”.
<h4>Što je zapravo ispitivala studija?</h4>
Studija se nadovezuje na <a href="https://bmjpublichealth.bmj.com/content/1/1/e000060" rel="noopener" target="_blank">ranije objavljenu studiju</a> u časopisu BMJ Public Health, čiji je koautor također Gerrard. Ranija studija anketirala je otprilike 3100 odraslih tri mjeseca nakon što im je PCR testiranjem dijagnosticiran Covid-19 ili gripa. Istraživanje je provedeno pomoću upitnika koji je sudionicima dostavljen SMS-om. Sudionici su upitani imaju li još uvijek simptome povezane s dijagnozom Covida-19 ili gripe i ako jesu, kakav su utjecaj ti simptomi imali na njihov svakodnevni život. Ranija studija otkrila je da kod odraslih s Covidom-19 ne postoji veća vjerojatnost da će imati stalne simptome ili doživjeti umjereno do teško funkcionalno oštećenje od odraslih s virusnom infekcijom koja nije povezana s koronavirusom ili gripom.
Aktualna studija koristila je istu metodu za ispitivanje ljudi. Ovoga puta anketirana je veću skupina ljudi (otprilike 5100 odraslih osoba) godinu dana nakon što su razvili simptome respiratorne infekcije 2022. godine. Ova skupina ispitanika obavila je PCR test na Covid-19, a oni koji su bili negativni na Covid-19 također su testirani na gripu PCR-om. Istraživači su zatim usporedili trenutne simptome i oštećenje između skupine koja je bila pozitivna na Covid-19 i grupe koja je bila negativna na Covid-19.
Istraživači su otkrili da je 16 % svih ispitanika prijavilo trajne simptome godinu dana nakon infekcije, a 3,6% prijavilo je umjereno do teško funkcionalno oštećenje koje im je smetalo pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Međutim, utvrđeno je da su oni koji su bili pozitivni na Covid-19 imali jednaku vjerojatnost da će imati umjereno do teško funkcionalno oštećenje kao i oni koji su bili negativni. To je navelo istraživače na zaključak da je sindrom dugog Covida, poput onih koji se javljaju nakon infekcije virusima za koje znamo već duže vrijeme, poput gripe.
<h4>Studija ima više ograničenja</h4>
Međutim, kako naglašava portal <a href="https://healthfeedback.org/claimreview/claims-long-covid-doesnt-exist-misrepresent-study-queensland-health-researchers/" rel="noopener" target="_blank">Health Feedback</a> u svom tekstu, studija ima više ograničenja.
Prvo, studija nije mogla identificirati one koji su bili hospitalizirani ili su imali već postojeće bolesti. Oni koji su hospitalizirani zbog Covida-19 ili koji su već imali bolest najvjerojatnije bi doživjeli najteže simptome. Također, studija možda nije obuhvatila cijeli spektar dugog Covida. Drugo, nalazi studije odnose se na vrijeme kada je varijanta Omicron bila dominantna. Neka istraživanja sugeriraju da je varijanta Omicron povezana s nižim rizikom od dugotrajnog Covida u usporedbi s drugim varijantama koronavirusa. To znači da nalazi možda nisu reprezentativni za dugo trajanje Covida nakon infekcije varijantama koje nisu Omicron, a koje su bile dominantne 2020. i 2021. Treće, više od 90% ljudi u Queenslandu bilo je cijepljeno u razdoblju koje je studija ispitivala. Budući da je cijepljenje protiv Covida-19 povezano s <a href="https://www.scientificamerican.com/article/vaccination-dramatically-lowers-long-covid-risk/" rel="noopener" target="_blank">manjim rizikom od razvoja dugotrajnog Covida</a>, rezultati se možda neće moći generalizirati na populaciju koja je uglavnom necijepljena.
Rezultati studije pokazuju da dio ljudi koji su imali Covid-19 imaju dugotrajne simptome poput umora i magle u mozgu—što kod nekih ljudi može dovesti do značajnih ograničenja u svakodnevnom životu – pokazuju da koronavirus može i dovodi do dugoročnih posljedica . Štoviše, dugoročni učinci Covida-19 dokumentirani su i opisani u više objavljenih studija. Netočno je stoga tvrditi da dugi covid ne postoji. Takva se formulacija u zaključku studije ne može pronaći. Dugi covid postoji i može značajno utjecati na živote pojedinaca.
Potvrdila je to i istraživačica zaraznih bolesti i profesorica na fakultetu Monica Gandhi koja je o tome pisala u <a href="https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(23)00762-4/fulltext" rel="noopener" target="_blank">tekstu</a> za medicinski znanstveni časopis Lancet. “Svijest javnosti o postvirusnim posljedicama povećana je pandemijom Covida-19, ali stručnjaci za zarazne bolesti svjesni su postojanih simptoma nakon virusnih infekcija više od jednog stoljeća. Sindromi nakon gripe (RNA virus) prvi su put opisani nakon pandemije gripe 1918., uključujući ‘encephalitis lethargica’, relativno nejasan sindrom ‘izrazite letargije’ često praćen neurološkim simptomima. Postvirusni sindromi opisani su nakon infekcija Epstein-Barrovim virusom, citomegalovirusom, herpes simplex virusom (svi DNA virusi) i ospicama (RNA virus), s kroničnom upalom u okruženju povišenih titara protutijela na te viruse koji se smatraju patofiziološkim mehanizmom”, piše znanstvenica.
Da dugi Covid postoji i da se posljedice tog postvirusnog sindroma osjete istaknuo je i sam koautor studije Gerrard u <a href="https://www.abc.net.au/news/2024-03-15/long-covid-symptoms-queensland-chief-health-officer-john-gerrard/103587836" rel="noopener" target="_blank">intervjuu</a> za australsku televiziju ABC. “Postvirusni sindromi se javljaju. Apsolutno tvrdimo da oni postoje”, istaknuo je i dodao da studija nije propitivala postojanje dugog Covida. Na <a href="https://vimeo.com/923593623/4acf86fec9?share=copy" rel="noopener" target="_blank">konferenciji za novinare</a> održanoj 15. ožujka ponovio je ove tvrdnje navodeći da su “simptomi i dugoročni učinci Covida stvarni”.
<h4>Razlikuje li se dugi Covid od ostalih postvirusnih sindroma?</h4>
Znanstvenike je podijelilo Gerrardovo zalaganje da se termin ‘dugi covid’ više ne koristi jer prema njegovom mišljenju “stvara nepotreban strah” i “vjerojatno je štetan”. “Naši dokazi sugeriraju da se ne razlikuje od drugih virusa. To ne znači da ne možete dobiti simptome nakon Covida-19, ali nije veća vjerojatnost da ćete ih dobiti nakon Covida nego s drugim respiratornim virusima”, kazao je ABC-ju.
Drugi se znanstvenici, međutim, ne slažu s Gerradom, ističe Health Feedback u svojoj provjeri činjenica. Profesorica u Centru za društvena istraživanja u zdravstvu na Sveučilištu New South Wales Deborah Lupton je u časopisu The Conversation napisala: “Nalazi Gerrarda i njegovog tima ne mogu potkrijepiti ove tvrdnje. Njihovo istraživanje samo je dokumentiralo simptome i oštećenje nakon respiratornih infekcija. Ispitanici nisu upitani koliko su uplašeni zbog dugog covida i jesu li zbog toga termina posebno oprezni”. Profesor medicine na Sveučilištu Murdoch Jeremy Nicholson, pak, ističe još jedno ograničenje studije: “Studija je promatračka, temelji se na prijavljenim simptomima bez fizioloških ili detaljnih funkcionalnih podataka praćenja. Bez laboratorijske patofiziološke procjene pojedinačnih pacijenata nemoguće je reći da se to ne može razlikovati od sindroma povezanog s gripom ili bilo kojeg drugog postvirusnog sindroma”.
Treba spomenuti i da je dugi Covid postvirusni sindrom priznat na međunarodnoj razini, a o njemu detaljno piše i Svjetska zdravstvena organizacija na <a href="https://www.who.int/europe/news-room/fact-sheets/item/post-covid-19-condition" rel="noopener" target="_blank">svojim stranicama</a>. SZO dugi Covid definira kao “nastavak ili razvoj novih simptoma tri mjeseca nakon početne infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu ti simptomi traju najmanje 2 mjeseca bez drugog objašnjenja”.
Treba spomenuti i da je NY Post, medij koji je bio izvor za tvrdnje objavljene na austrijskom portalu TKP nakon pisanja Health Feedbacka <a href="https://web.archive.org/web/20240325145225/https://nypost.com/2024/03/14/lifestyle/no-such-thing-as-long-covid-health-agency-says-in-shock-claim-unnecessary-fear/" rel="noopener" target="_blank">izmijenio svoj tekst</a> i iz njega je uklonjen dio u kojem Gerrard govori da “ne postoji nešto što se zove dugi covid” s obzirom na to da se radi o pogrešnoj interpretaciji njegovih tvrdnji.
Zaključno, australske vlasti nisu izjavile da dugi covid ne postoji. Radi se o pogrešnoj interpretaciji studije koju je proveo državni institut Queensland Health, a koautor je bio ravnatelj instituta John Gerrard. Naime, zaključak studije jest da se simptomi dugog Covida ne razlikuju od drugih postvirusnih sindroma pa Gerrard sugerira da bi se trebao prestati koristiti izraz dugi Covid jer on izaziva strah. Međutim, brojni medicinski stručnjaci ne slažu se s tim stavom ističući brojna ograničenja studije, napominjući da se radi o promatračkoj studiji u kojoj se nisu detaljno analizirala zdravstvena stanja ispitanih.

Australski dužnosnik zalaže se za prestanak korištenja termina &#039;long Covid&#039;, no nije rekao da on ne postoji - Faktograf.hr

<h2>Provjera tvrdnje: Ljevičar Maduro blokirao društvenu mrežu X na deset dana</h2>
U članku objavljenom na portalu narod.hr, tvrdi se da je predsjednik Venezuele Nicolas Maduro potpisao rezoluciju o blokiranju pristupa platformi društvenih medija X u zemlji na 10 dana. Ova tvrdnja zahtijeva detaljniju analizu i provjeru izvora.
<h3>Kontekst tvrdnje</h3>
Nicolas Maduro je poznat po svojim sukobima s društvenim mrežama i medijima, posebno nakon predsjedničkih izbora u Venezueli 28. srpnja. Maduro je često kritizirao vlasnika X-a, Elona Muska, i optuživao ga za miješanje u unutarnje poslove Venezuele.
<h3>Provjera izvora</h3>
Prvo, potrebno je provjeriti izvore koji potvrđuju ovu tvrdnju. Članak navodi da je informacija objavljena na HRT-u, ali ne nudi direktne linkove ili citate iz izvještaja. Stoga, prvi korak je provjeriti službene izvore i medije koji su izvijestili o ovoj rezoluciji.
Prema izvještaju <a href="https://www.hrt.hr/">HRT-a</a>, Maduro je potpisao rezoluciju o blokiranju pristupa platformi X. Međutim, detalji ove rezolucije nisu u potpunosti jasni, i nema službenih dokumenata koji bi potvrdili ovu tvrdnju.
<h3>Analiza konteksta</h3>
Maduro je često kritizirao društvene mreže i medije, tvrdeći da su oni instrumenti stranih sila koje žele destabilizirati Venezuelu. Ova tvrdnja se uklapa u širu političku strategiju Madurove vlade, koja često koristi kontrolu medija kao sredstvo za održavanje moći.
Međutim, blokiranje društvenih mreža je kontroverzna mjera koja često izaziva međunarodnu kritiku. Organizacije za ljudska prava, poput <a href="https://www.amnesty.org/">Amnesty International</a>, često kritiziraju takve mjere kao kršenje slobode govora i prava na informiranje.
<h3>Zaključak</h3>
Na temelju dostupnih informacija, tvrdnja da je Nicolas Maduro blokirao društvenu mrežu X na deset dana je djelomično točna. Postoji službena izjava o blokiranju, ali nedostaju detaljni dokumenti i potvrde. Također, potrebno je uzeti u obzir politički kontekst i motivaciju iza ove mjere.
Preporučuje se daljnja provjera izvora i praćenje razvoja situacije kako bi se dobila preciznija slika o ovom događaju.

Provjera tvrdnje: Ljevičar Maduro blokirao društvenu mrežu X na deset dana

Na Facebook profilu privatnog korisnika 25. travnja objavljen je reels (status arhiviran <a href="https://archive.li/yyMgZ" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/an-ucyjf9sllimcajbi-qgqoseodiymb6y7pjjwbz-eepqxt0tomxpv5ip-5qxaaj8ezfce46awthmllhaillj09.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) u kojem se izmjenjuju fotografije zarobljenih američkih vojnika u Srbiji 1999. godine, zajedno s videom Associated Pressa u kojem jedan od zarobljenih vojnika razgovara na telefon.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/amerikanci-328x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
U reelsu se navodi sljedeće: “Zarobljeni Amerikanci u Srbiji tražili azil. Žao im je ljudi koji su ubili za Albanske teroriste“, a u opisu piše: “Terorizam se ne isplati“.
<h4>Vojnici zarobljeni u travnju 1999. godine</h4>
Izvještaji kredibilnih medija iz 1999., ali i nešto recentnije povijesti, potvrđuju da se na snimci zaista nalaze zarobljeni američki vojnici u Srbiji, ali nigdje se ne spominje da su zatražili azil, kao što se to navodi u reelsu. Tako BBC u <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309227.stm" rel="noopener" target="_blank">svojoj vijesti</a> od 1. travnja 1999. navodi da je glasnogovornik američke vojske potvrdio da su srpske trupe zarobile tri američka vojnika.
“Trojica vojnika nestala su u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji (današnja Sjeverna Makedonija, op.a.), blizu granice sa Srbijom. U televizijskom prilogu, pozivajući se na Jugoslavensku vojsku, kaže se da su muškarci zarobljeni na jugoslavenskom teritoriju. NATO ističe da su vojnici bili uključeni u rutinsku ophodnju duž makedonsko-jugoslavenske granice. Srpska televizija objavila je imena trojice muškaraca, transliterirana na ćirilicu, kao Stephen Gonzales, Andrew Ramirez i James Stone“, stoji u izvještaju BBC-a iz 1999.
Dalje se u tekstu navodi da je trojac pružao otpor prilikom uhićenja i da fotografije objavljene na televiziji pokazuju tragove fizičkih ozljeda.
“‘Vojnici će se suočiti s pravdom u skladu s normalnim demokratskim procedurama’, izjavio je 1999. godine za BBC potpredsjednik jugoslavenske vlade Vuk Drašković. On je muškarce opisao kao “agresore”, ali je dao jamstva da će se prema njima postupati u skladu sa Ženevskom konvencijom o političkim zatvorenicima. Nestali vojnici izvijestili su da su se našli u pucnjavi i da su bili opkoljeni dok su obavljali dnevnu izviđačku misiju u području Kumanova u Makedoniji, ističe NATO. Dužnosnici NATO-a nisu rekli tko je okružio vojnike, ali je glasnogovornik Pentagona pukovnik Richard Bridges rekao da je trojac mogao biti otet od strane srpske vojske, paravojnih jedinica ili specijalnih policijskih snaga”, ističe se dalje u izvještaju britanskog javnog servisa iz travnja 1999.
Trupe američke vojske bile su dio onoga što je nekada bila mirovna misija UN-a zadužena za nadzor granice između Makedonije i tadašnje Jugoslavije. Kada je ta misija završila u veljači 1999., trupe su ostale u sastavu graničnih snaga NATO-a. Sličan izvještaj iz travnja 1999. o zatočenju tri američka vojnika u Srbiji, objavila je i američka TV mreža <a href="http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9904/01/nato.attack.01/" rel="noopener" target="_blank">CNN</a>, ali niti u jednom od ta dva izvještaja ne spominje se da su uhićeni vojnici zatražili azil u Srbiji.
<h4>Što se događalo u Srbiji 1999.?</h4>
Uhićenje trojice američkih vojnika u Srbiji dogodilo se u tijekom zračnih napada koje je NATO pokrenuo na području Srbije zbog rata na Kosovu.
Zračni napadi trajali su od 24. ožujka 1999. do 10. lipnja 1999. Bombardiranja su nastavljena sve dok nije postignut sporazum koji je doveo do povlačenja jugoslavenske vojske s Kosova i uspostave Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, mirovne misije UN-a na Kosovu. Službeni kodni naziv operacije NATO-a bio je Operacija saveznička sila, dok su je Sjedinjene Američke Države nazvale Operacija Plemeniti nakovanj, navodi <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/NATO_bombing_of_Yugoslavia" rel="noopener" target="_blank">Wikipedija</a> na engleskom jeziku.
Intervencija NATO-a bila je potaknuta krvoprolićem u tadašnjoj Jugoslaviji i etničkim čišćenjem Albanaca na Kosovu što je moglo dovesti do šire destabilizacije u regiji. Postupci Jugoslavije već su izazvali osude međunarodnih organizacija i agencija poput UN-a, NATO-a i raznih međunarodnih nevladinih organizacija. Odbijanje Jugoslavije da potpiše sporazum iz Rambouilleta isprva je ponuđeno kao opravdanje za NATO-ovu uporabu sile. Zemlje članice NATO-a pokušale su od Vijeća sigurnosti UN-a dobiti odobrenje za vojnu akciju, ali su im se usprotivile Kina i Rusija, koje su nagovijestile da će staviti veto na takvu mjeru. Zbog toga je NATO pokrenuo svoju kampanju bez odobrenja UN-a, navodeći da se radi o humanitarnoj intervenciji.
<h4>Clinton: “Nema osnove da im se sudi”</h4>
U <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309833.stm">novom izvještaju BBC-ja</a> objavljenom istog dana kad je objavljena i vijest o zatočenju trojice američkih vojnika u Srbiji navodi se da su tadašnji jugoslavenski mediji potvrdili da će se vojnici suočiti sa suđenjem pred vojnim sudom, što je izazvalo žestoke reakcije američkog State Departmenta koji je tu najavu opisao kršenjem međunarodnog prava. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton na sastanku vojnog osoblja je kazao: “Nije bilo nikakve osnove da oni budu zatočeni… i sigurno nema nikakve osnove da im se sudi.” Ponovio je tada svoju odlučnost da nastavi s NATO-vom kampanjom bombardiranja Jugoslavije sve dok se kosovski Albanci ne budu mogli sigurno vratiti.
Zatočeni američki vojnici su nakon mjesec dana pušteni, a 2. svibnja 1999. stigli su u njemačku kliniku Landstuhl na pregled i liječenje prije povrataka u SAD. Tome svjedoči fotografija i <a href="https://www.gettyimages.com/detail/news-photo/staff-sgt-andrew-ramirez-and-christopher-stone-wave-to-well-news-photo/51101401?adppopup=true">kratki opis koje je objavila agencija Getty Images</a>:
“Stožerni narednik Andrew Ramirez (lijevo) i Christopher Stone mašu dobronamjernicima okupljenima ispod balkona regionalnog medicinskog centra Landstuhl u Njemačkoj 2. svibnja 1999. Dva vojnika, smještena u Schweinfurtu u Njemačkoj, vratila su se nakon mjesec dana zatočeništva kroz napore velečasnog Jesseja Jacksona, koji je bio na čelu međuvjerske delegacije. Gonzales i Ramirez, zajedno s kolegom stožernim narednikom Christopherom Stoneom proći će liječnički pregled i odmoriti se prije povratka svojim obiteljima”.
Također, na <a href="https://www.youtube.com/watch?v=zZcwE5MOIX4">YouTube kanalu AP Archive</a>, agencije Associated Press, objavljena je arhivska snimka oslobađanja američkih vojnika – od njihove predaje u Beogradu pa preko putovanja autobusom do hrvatske granice, sve do leta zrakoplovom u Njemačku. O njihovoj sreći zbog puštanja iz zarobljeništva svjedoči i prizor za granice gdje su pjevali: “Napokon slobodni, hvala Bogu”. To snimka jasan je dokaz da ta trojica vojnika nisu zatražila azil u Srbiji, kao što se navodi u statusu, već su se sretni vratili obiteljima u SAD.
<h4>ABC objavio priču o oslobođenim vojnicima 20 godina kasnije</h4>
Američka televizijska mreža ABC <a href="https://abc7chicago.com/soldiers-freed-by-jessie-jackson-american-balkans-soliders-solders-yugoslavian/5391529/" rel="noopener" target="_blank">objavila je</a> 14. srpnja 2019. reportažu u kojoj se američki vojnici oslobođeni iz zarobljeništva u Srbiji nakon dvadeset godina susreću sa svećenikom Jesseom Jacksonom čijim su naporima oslobođeni. U izvještaju se navodi da su Andrew Ramirez, Christopher Stone i Steven Gonzales uhvaćeni 31. ožujka 1999., a u zatočeništvu su proveli puna 32 dana.
Vojnici su oslobođeni naporima američke delegacije koju su činili svećenik Jesse Jackson te tadašnji američki kongresmen Rod Blagojevich, koji su otišli u Beograd pregovarati s tadašnjim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Pregovori su trajali nekoliko dana, a američki vojnici su 2. svibnja pušteni iz zatočeništva. Dvojica vojnika su 2019. godine na ABC-u pričala o sreći zbog toga puštanja što, također, jasno demantira tezu da su ikada zatražili azil u Srbiji.
Zaključno, tri američka vojnika koja su bila u NATO-ovoj misiji na granici Makedonije i tadašnje Jugoslavije zaista su zatočena u Srbiji 31. ožujka 1999., u jeku bombardiranja Srbije koje je NATO provodio kao odgovor na rat na Kosovu. Međutim, suprotno navodu iz statusa ti zarobljeni vojnici nisu zatražili azil u Srbiji. Vojnici su nakon 32 dana, naporom američke delegacije koju su činili svećenik i tadašnji američki kongresmen, oslobođeni te su se preko Hrvatske i Njemačke vratili u SAD. S dvojicom vojnika, koji su i dalje živjeli u SAD-u, TV mreža ABC je razgovarala u srpnju 2019. godine.

Američki vojnici zarobljeni 1999. godine nisu zatražili azil u Srbiji - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Prirez je ukinut prije godinu dana" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: