Povodom Božića 2023. godine, naša tvrtka KIA, odlučila je donirati 70 novih KIA automobila.

Kia Hrvatska

Kia Hrvatska upozorava: "Na Facebooku su se pojavile lažne nagradne igre" - Faktograf.hr

Na Facebook profilu Kia-Hrvatska’, koja nema nikakve veze sa službenim uvoznikom Kia automobila u Hrvatsku, pojavila se lažna nagradna igra u kojoj se tvrdi da se korisnicima društvene mreže dijeli čak 70 automobila.
<blockquote>“Povodom Božića 2023. godine, naša tvrtka KIA, odlučila je donirati 70 novih KIA automobila. Želimo da danas imate sve svoje automobile u dobrom stanju. Stoga ćemo ga nasumično poslati ljudima koji komentiraju. ‘Sretan Božić’ od pobjednika”, piše u statusu objavljenom 18. prosinca (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/B7R6E">ovdje</a>).</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/12/snimka-zaslona-2023-12-19-122827-800x424.png"/>
<h4>Fotografije iz SAD-a i Slovačke</h4>
Uz status u kojem se poziva korisnike na komentiranje i čestitanje Božića kako bi dobili automobil postavljene su i fotografije koje, također, nemaju nikakve veze s predstavništvom korejskog proizvođača automobila u Hrvatskoj. Prva fotografija prikazuje otvaranje autosalona u američkom gradu North Augusta iz svibnja ove godine, a nalazi se kao naslovna fotografija u tekstu lokalnog portala (arhivirano <a href="https://archive.ph/i7EqK">ovdje</a>). Dio ostalih fotografija iz objave skinuto je s Facebook profila <a href="https://www.facebook.com/photo.php?fbid=122119840286057376&amp;set=pb.61551721296665.-2207520000&amp;type=3">slovačkog autosalona Kia Humane</a>.
Također, da se radi o prevari može se zaključiti i na temelju činjenice da se na profilu Kia-Hrvastka’ ne mogu doznati nikakvi podaci o administratorima stranice ili priređivačima nagradne igre, a na sumnjivu stranicu ukazuje i činjenica da je profil otvoren jučer.
<h4>Kia Hrvatska demantirala autentičnost nagradne igre</h4>
Uz to, <a href="https://www.facebook.com/KiaHrvatska/posts/pfbid0bZwAnX2ktHFjgckRqLtqigA5B1p79ZpRz4RTE8BwkgvN6hTyuFykGjT88CYFGZXMl">na službenoj Facebook stranici Kia Hrvatska</a>, objavljeno je upozorenje na pojavu lažnih nagradnih igara.
“Važna obavijest! Poštovani fanovi, na Facebook-u se pojavio veliki broj lažnih profila na kojima se organiziraju nagradne igre u kojima se dijele Kia vozila. Ovim putem Vas obavještavamo da je ovo jedini službeni profil Kia marke i uvoznika za Hrvatsku, te da su i profil i nagradna igra lažni. Kia uvoznik za Hrvatsku, kao i svi naši zastupnici, nisu organizatori niti imamo ikakve veze sa ovom nagradnom igrom. Također Vam preporučamo da ne sudjelujete u ovakvim igrama, obzirom da može doći do zlouporabe Vaših osobnih podataka i da ovakve profile prijavite Facebook-u”, stoji u obavijesti na službenoj stranici Kia Hrvatska.
Na Facebooku je česta pojava lažnih nagradnih igara u kojima se pokušavaju dobiti podaci ili novac korisnika, a ponekad služe i za “pumpanje” popularnosti profila. O takvim lažnim nagradnim igrama <a href="https://faktograf.hr/?s=la%C5%BEna+nagradna+igra">Faktograf je često pisao u prošlosti.</a>

Društvenim mrežama već neko vrijeme kruže netočne i neprovjerene tvrdnje o gospodarenju i zbrinjavanju vozila čiji se životni vijek bliži kraju, ali i o novim modelima koji bi ih jednom trebali zamijeniti (<a href="https://faktograf.hr/2022/07/11/sto-kad-elektricni-automobili-u-guzvi-ostanu-bez-struje/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2024/01/18/video-guzve-na-punjacima-za-elektricna-vozila-snimljen-je-tijekom-praznickog-vikenda-2019-godine/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2024/03/14/u-zagrebu-se-jucer-nije-zapalio-elektricni-automobil/" rel="noopener" target="_blank">3</a>). Zajednička poveznica tih dezinformacija je skeptičnost prema zelenim politikama i mjerama koje se poduzimaju kako bi se smanjio učinak čovjeka na okoliš. Tako u posljednje vrijeme, kako u stranom (<a href="https://archive.is/4rpwf" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/lqTAu" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/of9yd" rel="noopener" target="_blank">3</a>), tako i domaćem digitalnom okruženju, kruži netočna informacija da Europska unija, zbog ekoloških razloga, namjerava ukinuti mogućnost popravka starijih automobila.
<blockquote>“Europska unija predlaže zabranu popravaka automobila starijih od 15 godina. 
Europska unija predlaže kontroverzni zakon kojim bi se učinkovito zabranilo pravo na popravak za vozila starija od 15 godina. Prema Europskoj komisiji, cilj je “obnoviti vozni park i potaknuti Europljane na kupnju novih, ekološki prihvatljivih vozila”. Na taj način tjerajući pojedince da kupuju novije automobile, i to češće…”, stoji u statusu objavljenom 28. veljače 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/hvuLF" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/statussauti-800x416.jpg"/>
Korisnik je tu informaciju potkrijepio linkom na članak s britanskog portala <a href="https://archive.ph/U2h9a" rel="noopener" target="_blank">The Expose</a>, ranije poznatog po širenju dezinformacija (<a href="https://faktograf.hr/2023/04/19/americko-ministarstvo-obrane-nije-u-studenom-2019-potpisalo-ugovor-o-istrazivanju-covida-19/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/04/11/bill-gates-nije-priznao-da-je-cijepljenje-bila-pogreska/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://healthfeedback.org/outlet/the-expose/" rel="noopener" target="_blank">3</a>).
<h4>EK nije iznijela prijedlog zabrane popravaka automobila starijih od 15 godina</h4>
Točno je da Europska unija, odnosno njeno izvršno tijelo, Europska komisija, želi donijeti promjene u načinu gospodarenju otpadnim vozilima. Međutim, zabrana popravka vozila bilo koje dobi nije na njenoj agendi. Komisija je u srpnju prošle godine <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52023SC0257" rel="noopener" target="_blank">predložila</a> zajedničku reviziju <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32000L0053" rel="noopener" target="_blank">Direktive o otpadnim vozilima</a> i <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32005L0064" rel="noopener" target="_blank">Direktive o homologaciji tipa vozila</a> jer su “potrebna znatna poboljšanja kako bi se potaknuo prelazak automobilskog sektora na <a href="https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20151201STO05603/kruzno-gospodarstvo-definicija-i-koristi-koje-donosi" rel="noopener" target="_blank">kružno gospodarstvo</a>” (model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu proizvoda).
Europska komisija objašnjava da bi se time smanjio “ekološki otisak povezan s proizvodnjom vozila i njihovom obradom na kraju njihova životnog vijeka te ojačala održivost automobilske industrije i industrije recikliranja u Europi”.
Glasnogovornik Europske komisije u čijoj su nadležnosti pitanja okoliša, pomorstva i prometa, Adalbert Jahnz, objasnio je Faktografu da je tvrdnja o zabrani popravka starijih vozila potpuno neutemeljena te da je uočio velik broj takvih dezinformacija. “Konkretno, Komisija je predložila reviziju regulacije o otpadnim vozilima – kako bismo poboljšali način na koji postupamo s automobilima koji su uništeni ili se više ne mogu popraviti, kako bismo izbjegli onečišćenje okoliša i rasipanje dragocjenih sirovina. Nažalost, u mnogim državama članicama društvenim mrežama kruže netočne informacije o ovom prijedlogu”, odgovorio je Jahnz i dodao kako Komisija nije iznijela nikakav prijedlog zabrane popravaka automobila starijih od 15 godina (ili bilo koje dobi).
“Zalažemo se za to da se automobili mogu popraviti i biti popravljivi, a zapravo bi neki dijelovi prijedloga o otpadnim vozilima pomogli da se automobili lakše popravljaju u budućnosti. Na primjer, to bi značilo da bi proizvođači automobila morali dati detaljne upute za zamjenu i uklanjanje dijelova i komponenti”, tvrdi glasnogovornik Komisije.
Osim toga, točna objašnjenja prijedloga novih regulacija o otpadnim vozilima ranije su iznijeli i domaći mediji. Početkom veljače <a href="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/kruze-glasine-da-ce-eu-zabraniti-popravak-auta-starijih-od-15-godina-provjerili-smo-sto-se-dogada-20240207?meta_refresh=1" rel="noopener" target="_blank">Tportal</a> je pisao kako “kruže glasine da će EU zabraniti popravak auta starijih od 15 godina”, ali da je EU demantirala takvo tumačenje. “Ništa u ovom prijedlogu ne sprečava vlasnika da ima pravo na popravak automobila, bez obzira na njegovu starost”, pisao je Tportal, citirajući predstavništvo EU-a u Njemačkoj.
<h4>Otpadnim vozilima ne postupa se na optimalan način</h4>
Inače, otpadna vozila (engleski <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation-details-proposal_en" rel="noopener" target="_blank">end-of-life vehicles</a>, ELV) odnose se na ona vozila koja nisu popravljiva i čiji je životni vijek završio. Otpadna vozila nisu isto što i rabljena, a Europska unija ne definira vozilo kao otpadno na temelju njegove starosti, tipa, marke, modela, podrijetla ili oblika vlasništva.
<a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:02000L0053-20230330" rel="noopener" target="_blank">Direktivom</a> EU o otpadnim vozilima, donesenom u rujnu 2020. godine, “utvrđuju se mjere koje prvenstveno imaju za cilj sprečavanje otpada od vozila i, dodatno, ponovnu uporabu, recikliranje i ostale oblike oporabe otpadnih vozila i njihovih komponenti kako bi se smanjilo zbrinjavanje otpada, kao i unapređenje djelovanja na okoliš svih gospodarskih subjekata koji se bave vozilima tijekom radnog vijeka vozila, a posebno subjekata neposredno uključenih u obradu otpadnih vozila”.
Otkad je ova Direktiva uvedena, napravljeno je nekoliko dopuna. Revizija te Direktive pokrenuta je 2021. godine, što je rezultiralo prijedlogom <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation-details-proposal_en" rel="noopener" target="_blank">nove</a> 2023. godine. EU pri tome upozorava kako se vozilima na kraju životnog vijeka ne postupa na optimalan način, što dovodi do gubitka resursa i zagađenja. Industrija proizvodnje automobila uvelike se oslanja na opskrbu primarnim sirovinama (čelik, aluminij, bakar, plastika), a troši samo manje količine recikliranih materijala. Obradom otpadnih vozila dobila bi se određena količina sirovina.
Jedan od <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation_en" rel="noopener" target="_blank">problema</a> je i taj što “otprilike 3,5 milijuna vozila svake godine netragom nestane s cesta EU” – i izvozi se ili se ilegalno odlaže. Više od 800 tisuća rabljenih vozila godišnje se izveze iz EU-a, uglavnom u Afriku. Europska komisija ističe da su mnoga od tih vozila, s obzirom na njihovu starost, vrlo zagađujuća i opasna (uzrokuju smrtne slučajeve u prometu). Izvoz takvih vozila već je zabranjen na EU razini, ali će nova regulativa osigurati da se samo visokokvalitetna, tehnički ispravna europska vozila izvoze potrošačima u trećim zemljama.
<h4>Izazovi klimatskih politika</h4>
Klimatska kriza potaknula je države i zajednice država, poput <a href="https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal_hr" rel="noopener" target="_blank">EU-a</a>, na donošenje strategija i regulacija koje bi umanjile utjecaj čovjeka na okoliš. Velik otpor tome, razumljivo, pružaju skupine građana na koje će se te regulacije direktno odraziti. Neke grane<a href="https://www.zurich.com/en/knowledge/topics/climate-change/how-climate-change-will-impact-business-everywhere" rel="noopener" target="_blank"> industrije</a> doći će na rub propasti ili će biti prisiljene drastično izmijeniti način poslovanja, što sa sobom vuče nestajanje određenih radnih mjesta, veće životne troškove i promjenu svakodnevice. Tu se uklapa i strah građana, prvenstveno onih niže platežne moći, od tranzicije na ekološki prihvatljivija vozila.
Kako je prošle godine izvijestio EURACTIV, pojedine članice EU-a izrazile su protivljenje <a href="https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20221019STO44572/sve-o-eu-zabrani-prodaje-novih-automobila-na-benzin-i-dizel-od-2035" rel="noopener" target="_blank">zabrani prodaje</a> novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine. Kao jedan od primarnih razloga <a href="https://www.euractiv.com/section/politics/news/bulgaria-opposes-eu-combustion-ban-citing-poverty/" rel="noopener" target="_blank">Bugarska</a> je navela siromaštvo svojih građana. “Najosjetljivija pitanja za zemlju u vezi s dekarbonizacijom u prometnom sektoru ostaju relativno visoka cijena električnih vozila u pozadini iznimno niskih prihoda stanovništva u zemlji, kao i nedostatak razvijene infrastrukture za punjenje”, rekli su iz bugarske vlade za EURACTIV.
Prema prošlogodišnjim podacima <a href="https://www.acea.auto/figure/average-age-of-eu-vehicle-fleet-by-country/" rel="noopener" target="_blank">Europskog udruženja proizvođača automobila</a> (ACEA), prosječna starost automobila u Europskoj uniji iznosi 12 godina, a unutar samog bloka postoje velike razlike. Grčka i Estonija imaju najstarije vozne parkove, s vozilima starim gotovo 17 godina. Najnoviji osobni automobili nalaze se u Luksemburgu (7,6 godina). Stoga nije čudno što se dezinformacija o zabrani popravka starih automobila primila na plodno tlo.
Strah građana da će se klimatske politike odraziti na njihovu financijsku situaciju i svakodnevicu, odnosno da će produbiti društvene nejednakosti, nije neopravdan. Međutim, građani imaju pravo dobiti točne i provjerene informacije o tome, a među njima nije tvrdnja koju smo u ovom članku analizirali.

Europska komisija ne predlaže zabranu popravka starih automobila - Faktograf.hr

U lipnju 2024. godine, japanska tvrtka Sakana AI predstavila je AI znanstvenika, prvo sveobuhvatno rješenje za potpuno automatizirana znanstvena otkrića. Tvrtka tvrdi da je AI znanstvenik dizajniran da bude potpuno učinkovit i da može zamijeniti ljudske znanstvenike u nekim aspektima istraživanja. Međutim, postoje značajni problemi s halucinacijama, što je tehnički izraz za izmišljanje stvari kako bi bile jednostavne.Prema Cong Luu, jednom od istraživača sa Sveučilišta British Columbia, AI znanstvenik ima neke 'iznenađujuće dobre ideje', ali i mnogo loših. AI znanstvenik također ima problema s koherentnim formuliranjem svojih ideja i ponekad pogrešno razumije svoje rezultate. Ovo nije toliko daleko od ludog nagađanja apsolventa o tome zašto nešto funkcionira, rekao je Lu.AI znanstvenik ima modul recenzije za procjenu rada koji stvara, ali i dalje postoji problem s halucinacijama. Lu je rekao da je korišteni model napravio greške u deset posto slučajeva, što je neprihvatljivo. Tvrtka radi na rješenju tog problema, ali sustav je napravio i manje očite greške koje su teže popraviti.Sakana AI je dobila financiranje serije A od VC-a iz Silicijske doline, uključujući New Enterprise Associates (NEA), Khosla Ventures, Lux Capital, Translink Capital, 500 Global i NVIDIA. Prema Luu, istraživački tim će dalje razvijati AI znanstvenika. Mislim da će vrijeme pokazati za što su ti modeli dobri, kaže Lu. Mogu biti dobri za pokretanje projekta kada istraživač pokušava steći osjećaj za smjerove istraživanja. Međutim, kritičari tvrde da budućim studijama treba vremena kako bi se vidjelo jesu li ti alati doista 'sveobuhvatni i nepristrani'.Tvrtka priznaje da AI znanstvenik ima 'nedostatke' i očekuje poboljšanja. Tvrtka predviđa ekosustav u potpunosti vođen umjetnom inteligencijom, ne samo s istraživačima vođenim LLM-om, već i recenzentima, voditeljima odjela i cijelim konferencijama. Ljudski znanstvenik neće biti isključen, već će se prilagođavati i mijenjati s novom tehnologijom. Tvrtka vjeruje da će AI znanstvenik biti odličan suputnik ljudskom znanstveniku. Naravno, kaže Cong Lu, potrebna su dodatna istraživanja.Uz sve to, važno je napomenuti da AI znanstvenik još uvijek nema etičku svijest, što može dovesti do etičkih problema u istraživanju. Tvrtka kaže da je AI znanstvenik dizajniran da bude potpuno učinkovit, ali bez etike, on izmišlja stvari. Ovo je značajan problem koji treba riješiti prije nego što AI znanstvenik postane pouzdan alat u istraživanju.Zaključak: Tvrdnja da japanska tvrtka Sakana AI stvorila AI znanstvenika koji može samostalno provoditi istraživanja i pisati znanstvene radove je djelomično točna, ali postoje značajni problemi s halucinacijama i etičkim pitanjima. Potrebna su dodatna istraživanja i poboljšanja prije nego što AI znanstvenik postane pouzdan alat u istraživanju.

Provjera tvrdnje: Japanska tvrtka Sakana AI stvorila AI znanstvenika

Čak i računica na podacima iz viralne objave u kojoj se propituje ekološka održivost električnih vozila ide u korist električnog automobila - emisije su niže za gotovo 55 posto.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/sindy-sussengut-yo5m9vczbcm-unsplash-1013x675.jpg"/>
Ilustracija: Sindy Süßengut on Unsplash
Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo, o čemu je Faktograf pisao u više navrata (<a href="https://faktograf.hr/2022/07/11/sto-kad-elektricni-automobili-u-guzvi-ostanu-bez-struje/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/08/26/kirurg-i-hdz-ovac-hrvoje-tomasovic-siri-dezinformacije-o-elektricnim-automobilima/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/09/06/fotografija-ne-prikazuje-kako-dizelski-generator-puni-elektricno-vozilo/">3</a>).
Ovoga puta društvenim se mrežama širi <a href="https://www.facebook.com/NEOVISNABESKORISNA/posts/pfbid0X41DZjny91yJCa2po4GkoQdkU2VW3FajWN4RMsfE1BcbKJNjnDe599KpeLDVGrRNl">objava</a> stranice “Samo istina” koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil.
Objava je, u nešto manje od deset dana na Facebooku, &nbsp;podijeljena preko 1400 puta.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-18-375x450.png"/>
Autor također navodi kako je za jednu bateriju potrebno prokopati oko 250 tona Zemljine kore.
“A ljudi i dalje vjeruju u bajku o ‘čistoj energiji’ kada voze svoje električne automobil“, stoji u objavi.
<h4>Čista energija</h4>
Električni automobili ekološki su onoliko koliko je “zelena” električna energija za njegovo napajanje. Količina zagađenja, dakle, varira o načinu proizvodnje energije, odnosno o tome dobiva li se pogonska energija korištenjem fosilnih goriva ili obnovljivih izvora energije.
Na primjer, studija Europske federacije za transport i okoliš <a href="https://www.transportenvironment.org/wp-content/uploads/2021/07/TE%20-%20draft%20report%20v04.pdf">donosi</a> procjene onog najgoreg scenarija; da je baterija električnog automobila proizvedena u Kini, a automobil se koristi u Poljskoj (gdje ugljen ima veliki udio u proizvodnji električne energije), stvarao bi 28 posto manje emisija nego što bi ih proizveo benzinski automobil.
Da je pak baterija proizvedena u Švedskoj i da se električni automobil tamo koristi, emisije bi bile 81 posto manje nego kod benzinskih automobila.
Točno je i da ekstrakcija metala za proizvodnju baterija ostavlja ekološki učinak, iako te posljedice dezinformatori i protivnici električnih automobila često znaju preuveličavati.
Kako <a href="https://www.epa.gov/greenvehicles/electric-vehicle-myths#Myth2">navodi</a> američka Agencija za zaštitu okoliša, određene studije jesu pokazale da proizvodnja baterije za električni automobil može uzrokovati više emisija ugljika nego proizvodnja benzinskog automobila.
Međutim, uzevši u obzir da električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-19-800x446.png"/>
<h4>Bager</h4>
Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen.
Na to je u svom <a href="https://sonofgeektalk.wordpress.com/2022/11/11/debunking-the-caterpillar-meme/">blogu</a> upozorio Gianni Catalfamo, direktor talijanske start up tvrtke One Wedge koja se bavi razvojem infrastrukture za punjenje električnih automobila. Catalfamo navodi kako je, uzevši u obzir brojke koje se navode u postu, i dalje vidljivo da električni automobili ostavljaju manji ekološki otisak.
Primjerice, ako izgaranjem jedne litre dizelskog goriva nastane oko 2,7 kilograma CO2, to znači da bi navedeni bager, kako bi iskopao dovoljno litija za jednu bateriju, potrošio oko 2,7 tone CO2 u 12 sati rada. Catalfamo navodi kako baterija električnog automobila uobičajeno traje 160.000 kilometara te da bi dizelski automobil na toj kilometraži proizveo oko 24 tone CO2 (pod pretpostavkom da emitira 150 grama CO2 po jednom kilometru). Električni automobil bi pak potrošio oko 27.000 kWh, a uzevši u obzir je<a href="https://www.statista.com/statistics/1291750/carbon-intensity-power-sector-eu-country/"> EU prosjek </a>&nbsp;od 300 grama CO2 po kWh, radi se o oko 8 tona CO2.
Kada se tome dodaju 2,7 tone CO2 potrebne za proizvodnju baterija, dođe se do brojke od 10,8 tona. Catalfamo navodi kako računica koja uzima u obzir podatke iz viralne objave također ide u korist električnog automobila – emisije su niže za gotovo 55 posto. Međutim, proces rudarenja litija u praksi nije tako jednostavan kakvim se prikazuje u viralnoj objavi stranice “Samo istina”.
<h4>Može i bez rudarenja</h4>
Catalfamo , ali i neki drugi stručnjaci, naglašavaju kako se litij ne dobiva samo rudarenjem iz čvrstih stijena.
Naime, najveća svjetska nalazišta litija nalaze se na južnoameričkom kontinentu u podzemnim slanim jezerima. Takav način ekstrakcije litija uopće ne uključuje korištenje bagera kao što je Caterpillar.
Ekstrakcija izgleda tako da se smjesa iz zemlje pumpa u bazene i neko vrijeme isparava na suncu. Ta se slana smjesa kasnije filtrira i iz nje se dobiva litij-karbonat. Kako se navodi u nekim izvorima, kod te metode ekstrakcije emisije CO2 su relativno niske – 50 do 100 kilograma CO2 za jednu automobilsku bateriju. S druge, strane, takav pristup također ostavlja ekološki otisak jer zahtjeva velike količine vode.
No unatoč tome što se najveće zalihe nalaze u Južnoj Americi u podzemnim slanim jezerima, zemlja koja <a href="https://www.statista.com/statistics/268789/countries-with-the-largest-production-output-of-lithium/">proizvodi </a>&nbsp;najviše litija (oko 61 000 tona u 2022. godini) jest Australija, gdje se ta sirovina ipak dobiva rudarenjem. Procjena je da vađenje jedne tone litija iz stijena emitira oko 15 tona CO2 (<a href="https://climate.mit.edu/ask-mit/how-much-co2-emitted-manufacturing-batteries">MIT</a>).
Osim vađenja litija iz podzemnih slanih jezera i iz čvrstih stijena, litij se može dobiti i uz pomoć termalnih voda, što je ujedno i način ekstrakcije koji emitira najmanje CO2 te koristi najmanje vode.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-20-800x450.png"/>
<h4>Koliko je zemlje i materijala potrebno?</h4>
Na društvenim mrežama i ranije su se donosile procjene koje se odnose na rudarenje minerala potrebnih za proizvodnju jedne baterije za električni automobil. U verziji viralne objave na engleskom jeziku (arhivirano <a href="https://archive.ph/67nQD">ovdje</a>) brojke su nešto niže od onih koje je podijelila stranica “Samo istina”, pa se tako navodi da baterija električnog automobila ima 11 kg litija, 27 kilograma nikla, 20 kilograma mangana, 13.5 kg kobalta, 90 kilograma bakra te 181 kg aluminija, čelika i plastike.
O ovim je procjenama pisao AFP, koji navodi da brojka od 250 tona zemljine kore koje je navodno potrebno iskopati kako bi se napravila baterija za jedan elektronički automobil potječe iz izvješća Instituta Manhattan koji je ranije promicao skepticizam prema klimatskim promjenama (<a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.328N2RY">1</a>, <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.327A429">2</a>).
Peter Newman , profesor na australskom Sveučilištu Curtin, za AFP je rekao kako je teško odrediti koliko se zemlje iskopa tijekom procesa rudarenja. “Čimbenici kao što su geografija, vrsta i koncentracija sirovina i stope oporabe utječu na ishod. Ovisno o vrsti baterije za električno vozilo, sirovina potrebna za svaku od njih može zahtijevati drugačiji proces rudarenja i stoga se istiskuje različita količina zemlje”, &nbsp;rekao je Newman.
Marko Paakkinen, voditelj istraživačkog tima u Finskom tehničkom istraživačkom centru, također je za AFP &nbsp;komentirao brojke koje se odnose na količinu minerala koje sadrži jedna baterija. Jedan dio njih je otprilike točan, no neke su zaokružene na veću cifru te predstavljaju generalizaciju.
Paakkinen ističe kako takve i slične objave pretpostavljaju da bi sve baterije električnih automobila bile takozvane NMC baterije koje se sastoje od nikla, mangana i kobalta. “Američki proizvođač Tesla prešao je na proizvodnju oko polovice svojih automobila s LFP baterijama koje koriste litij, željezo i fosfat kao ključne sirovine i stoga su ekološki prihvatljiviji od NMC-a” rekao je Paakkinen, koji naglašava i da se benzin, za razliku od minerala u baterijama električnih automobila, ne može reciklirati.
<h4>Dezinformacije o vađenju litija</h4>
Društvenim mrežama i ranije su se širile manipulativne objave kojima se nastojao preuveličati utjecaj proizvodnje litija koji se koristi u baterijama u električnim automobilima. U dobrom dijelu tih objava često se prikazuju rudnici koji se ne koriste za ekstrakciju litija, već nekih drugih sirovina (<a href="https://www.usatoday.com/story/news/factcheck/2022/10/06/fact-check-viral-image-shows-coal-mining-machine-not-lithium-mining/8082617001/">1</a>, <a href="https://www.politifact.com/factchecks/2022/may/11/facebook-posts/photo-does-not-show-lithium-mine-its-copper-mine/">2</a>, <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-lithium-mine-idUSL1N2LU1N6">3</a>, <a href="https://apnews.com/article/fact-check-pipeline-lithium-mine-photos-138193165304">4</a>, <a href="https://checkyourfact.com/2022/05/12/fact-check-oil-wells-lithium-mines-environment/">5</a>).
Točno je da postoje određeni izazovi u razvijanju tehnologije električnih automobila, međutim riječ je o sektoru koji se vrlo brzo unaprjeđuje. Sve više se razvijaju metode <a href="https://balkans.aljazeera.net/news/technology/2023/3/15/kostarika-postala-lider-u-vadjenju-litija-iz-starih-baterija">ekstrakcije litija</a> ne samo iz starih baterija električnih vozila, već i iz drugih elektroničkih uređaja poput mobitela.
Osim toga, u dezinformirajućim objavama o električnim vozilima vrlo se često izostavlja bitna činjenica: čak i ako proizvodnja baterije ima veći ekološki otisak od proizvodnje automobila na fosilni pogon, ukupni ekološki učinak električnog automobila ipak je znatno manji jer električna vozila u vožnji ne emitiraju stakleničke plinove.
Zbog toga ocjenjujemo ovu objavu kao neutemeljenu.

Skriva li se u bageru dokaz da su automobili na dizel i benzin "čišći" od električnih? - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Povodom Božića 2023. godine, naša tvrtka KIA, odlučila je donirati 70 novih KIA automobila." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: