Plaće u javnom sektoru Hrvatske su daleko veće nego u privatnom sektoru, a sindikati su lažima i ucjenom ostvarili velik rast plaća u javnom sektoru ove godine.

Index - hr

Provjera tvrdnji: Plaće u javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj

Tvrdnja da su plaće u javnom sektoru Hrvatske daleko veće nego u privatnom sektoru i da su sindikati lažima i ucjenom ostvarili velik rast plaća u javnom sektoru ove godine je djelomično točna, ali potrebno je razmotriti kontekst i podatke.
Prema podacima Financijske agencije (Fina), prosječna neto plaća kod poduzetnika u Hrvatskoj 2023. godine iznosila je 1028 eura, dok je ukupna prosječna neto plaća (svi sektori) bila 1148 eura. To daje razliku od 120 eura, što ukazuje na to da su plaće u javnom sektoru više od onih u privatnom sektoru.
Međutim, važno je napomenuti da razlike u plaćama mogu biti posljedica različitih faktora, uključujući obrazovanje, staž i dob zaposlenih. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0272775719304978">Economics of Education Review</a> pokazuje da su plaće u javnom sektoru često više zbog većeg obrazovanja i specijalizacije zaposlenih.
Tvrdnja da su sindikati lažima i ucjenom ostvarili velik rast plaća u javnom sektoru je kontroverzna. Sindikati imaju ulogu u pregovorima o plaćama i radnim uvjetima, a njihov utjecaj može biti značajan. Međutim, tvrdnja da su koristili laži i ucjene za postizanje svojih ciljeva nije potvrđena konkretnim dokazima. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/00197939.2018.1491507">Industrial Relations Journal</a> pokazuje da su sindikati često uspješni u pregovorima o plaćama, ali da njihov utjecaj varira ovisno o kontekstu i političkim okolnostima.
Zaključno, tvrdnja da su plaće u javnom sektoru više od onih u privatnom sektoru je djelomično točna, ali potrebno je razmotriti kontekst i faktore koji utječu na razlike u plaćama. Tvrdnja da su sindikati lažima i ucjenom ostvarili velik rast plaća u javnom sektoru je kontroverzna i nije potvrđena konkretnim dokazima.

„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, <a href="https://enz.hrt.hr/">ustvrdio je</a> Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (<a href="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/24/hrvatski-porezni-sustav-ovim-promjenama-postaje-jedinstven-u-europi/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/06/povecanje-stope-poreza-na-dohodak-u-zagrebu-direktni-je-rezultat-vladine-porezne-reforme/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/14/zbog-rasta-osobnog-odbitka-oko-850-tisuca-mirovina-nece-biti-oporezivo/">4</a>).
Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.
Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.
Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.
Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.
Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.
U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.
<h4>Rast proračuna u Zagrebu i Splitu</h4>
Grad Zagreb je, primjerice, <a href="https://www.zagreb.hr/proracun/113894">proračunom za tekuću godinu</a> planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.
Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.
Grad Split, pak, <a href="https://split.hr/gradska-uprava/proracun">prihode od poreza</a> u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.
Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog <a href="https://www.rijeka.hr/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu-predlozen-u-visini-od-170-milijuna-eura/">ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka</a> izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz <a href="https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/proracun/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu/">proračuna</a> tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.
<h4>Inflacija</h4>
Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. <a href="https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori">Prosječna godišnja stopa inflacije</a> mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.
U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim <a href="https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije">proljetnim makroekonomskim</a> projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.
Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.
Kao što je <a href="https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2024-godina/3504">državnim proračunom</a> za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.
<h4>Usporedba s ranijim razdobljima</h4>
S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.
Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.
Podatke o proračunskim prihodima od poreza i doprinosa, odnosno samo poreza na dohodak na području grada Rijeke do zaključenja teksta nismo dobili.
„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.
Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.
U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.
„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.
Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20I.%202023._web.pdf">444 246 zaposlenih</a>, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Pla%C4%87e%20%20I.%202023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.
Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20XII.%202023._web.pdf">zaposleno</a> 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Place%20XII.2023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.
I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.

Prirez je ukinut u siječnju ove godine, a ne prije godinu dana - Faktograf.hr

Tvrdnja da aluminij u cjepivima uzrokuje autizam dobila je na značaju u određenim krugovima, posebno među onima koji su skeptični prema cjepivima. Ova tvrdnja često se temelji na anegdotskim dokazima i osobnim svjedočanstvima, a ne na čvrstim znanstvenim istraživanjima. Međutim, važno je ispitati znanstvene dokaze kako bi se utvrdila valjanost ove tvrdnje.
<h3>Razumijevanje aluminijskih adjuvanata</h3>
Aluminijske spojeve, poput aluminijskog hidroksida i aluminijskog fosfata, često se koriste kao adjuvanti u cjepivima. Adjuvanti su tvari dodane cjepivima kako bi pojačali imunološki odgovor, čime se cjepivo čini učinkovitijim. Aluminijski adjuvanti koriste se u cjepivima desetljećima i smatraju se sigurnima od strane regulatornih tijela poput FDA-e i CDC-a.
<h3>Znanstveni dokazi o aluminiju i autizmu</h3>
Nekoliko studija istraživalo je moguću vezu između aluminijskih adjuvanata i autizma. Studija dr. Chrisa Exleya s Keele Universityja otkrila je visoke razine aluminija u mozgovnom tkivu osoba s autizmom. Međutim, ova studija je kritizirana zbog svoje metodologije i nedostatka kontrolnih skupina. Druge studije nisu pronašle dosljednu vezu između izloženosti aluminiju i autizmom.
Sveobuhvatni pregled Instituta za medicinu (IOM) iz 2012. zaključio je da dokazi ne podržavaju uzročnu vezu između cjepiva i autizma. IOM je pregledao brojna istraživanja i nije pronašao dosljedne dokaze koji povezuju cjepiva, uključujući one koja sadrže aluminijske adjuvantne, s autizmom.
<h3>Neurotoksičnost aluminija</h3>
Iako neka istraživanja sugeriraju da aluminijski adjuvanti mogu imati neurotoksične učinke, većina istraživanja pokazuje da su razine aluminija u cjepivima sigurne. Aluminij je uobičajen element u okolišu, a ljudi su mu izloženi putem različitih izvora, uključujući hranu, vodu i zrak. Tijelo ima mehanizme za eliminaciju aluminija, a razine u cjepivima su daleko ispod toksičnog praga.
<h3>Zaključak</h3>
Tvrdnja da aluminij u cjepivima uzrokuje autizam nije podržana trenutnim znanstvenim dokazima. Iako neka istraživanja sugeriraju potencijalne neurotoksične učinke aluminijskih adjuvanata, većina istraživanja pokazuje da su cjepiva sigurna i učinkovita. Veza između aluminija i autizma ostaje nepotvrđena i špekulativna. Važno je oslanjati se na čvrste znanstvene dokaze prilikom donošenja odluka o cjepivima i javnom zdravlju.
<h3>Reference</h3>
<ul>
 <li><a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0946672X17308763?ref=pdf_download&amp;fr=RR-2&amp;rr=8d27ece3eb5605e1">Aluminium in brain tissue in autism</a></li>
 <li><a href="https://www.nap.edu/catalog/13164/adverse-effects-of-vaccines-evidence-and-causality">Adverse Effects of Vaccines: Evidence and Causality</a></li>
 <li><a href="https://www.cdc.gov/vaccine-safety/about/autism.html?CDC_AAref_Val=https://www.cdc.gov/vaccinesafety/concerns/autism.html">Vaccines and Autism</a></li>
</ul>

Pregled tvrdnje: Aluminij u cjepivima i autizam

U ovom članku ćemo analizirati tvrdnju da farmaceutska industrija proizvodi cjepiva radi zarade, a ne radi općeg dobra. Tvrdnja se temelji na financijskim podacima kompanije Merck i njihovim prihodima od prodaje cjepiva.
Prema podacima iz članka, Merck je 2018. godine ostvario prihod od 7.261 milijuna dolara od prodaje cjepiva, što čini 17,2% ukupnog prihoda kompanije. Od tog prihoda, 54% je ostalo za pokrivanje troškova reklame, administracije i dividende dioničarima. Dioničari su dobili 4.868 milijuna dolara, što je otprilike jednako iznosu koji je uložen u istraživanje i razvoj.
Ova tvrdnja ima određenu istinu, jer farmaceutske kompanije jesu profitne organizacije koje moraju ostvariti dobit kako bi preživjele na tržištu. Međutim, važno je razumjeti da profit nije jedini motiv za proizvodnju cjepiva. Cjepiva imaju ključnu ulogu u javnom zdravstvu, jer pomažu u prevenciji bolesti i spašavanju života.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4872308/">The Lancet</a> pokazuje da su cjepiva odgovorna za smanjenje smrtnosti od zaraznih bolesti za 90% u posljednjih 50 godina. Ova studija također navodi da su cjepiva jedan od najefikasnijih načina zaštite javnog zdravlja.
Dodatno, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da cjepiva spašavaju milijune života svake godine. Prema izvješću WHO-a, cjepiva su odgovorna za iskorjenjivanje velikih boginja i smanjenje broja slučajeva poliomijelitisa za 99%. Ovi podaci pokazuju da cjepiva imaju ogroman pozitivan utjecaj na javno zdravstvo.
S druge strane, postoje i kritike da farmaceutske kompanije koriste svoju moć kako bi utjecale na politiku i povećale svoje profite. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5789347/">Journal of Law, Medicine &amp; Ethics</a> navodi da farmaceutske kompanije često utječu na politiku kako bi osigurale povoljne uvjete za svoje proizvode.
Zaključno, iako farmaceutske kompanije ostvaruju značajan profit od prodaje cjepiva, njihova uloga u javnom zdravstvu je neupitna. Cjepiva su ključni alat u borbi protiv zaraznih bolesti i spašavanju života. Važno je da se razumije da profit i javno dobro nisu nužno suprotstavljeni ciljevi, već da mogu koegzistirati.

Provjera tvrdnje: Farmaceutska industrija proizvodi cjepiva radi zarade

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Plaće u javnom sektoru Hrvatske su daleko veće nego u privatnom sektoru, a sindikati su lažima i ucjenom ostvarili velik rast plaća u javnom sektoru ove godine." is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: