Pandemija ne može završiti dok ne cijepimo jelene

Gordan Lauc

Gordan Lauc kaže kako je ugledni američki list The New York Times izvijestio da pandemija ne može završiti dok ne cijepimo jelene. To nije točno.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/11/edward-taylor-kk1vygravac-unsplash-1013x675.jpg"/>
Edward Taylor / Unsplash stock photo
Popriličnu pozornost korisnika Facebooka tijekom vikenda privukao je status u kojem Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade RH, piše kako nas “New York Times nas upravo obavještava da pandemija ne može završiti dok ne cijepimo sve jelene” (arhiviran <a href="https://archive.li/B6NIG">ovdje</a>). Laucov je status lajkalo oko 1200 ljudi, a podijelilo ga je njih 130. Citirana tvrdnja, međutim, nije točna.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/11/lauc-jeleni-354x450.jpg"/>
Lauc je svojoj objavi priložio screenshot <a href="https://twitter.com/NYTScience/status/1457597614103437318">tweeta</a> koji je 8. studenog podijeljen na profilu “NYT Science”, putem kojeg The New York Times dijeli vijesti iz znanosti. Na Twitteru su podijelili <a href="https://www.nytimes.com/2021/11/02/science/deer-covid-infection.html?smid=tw-nytimesscience&amp;smtyp=cur">tekst izvorno objavljen u The New York Timesu 2. studenog</a>, pod naslovom “Raširena zaraza koronavirusom pronađena među jelenima u Iowi, tvrdi nova studija”.
U opisu tweeta stoji sljedeće: “Znanstvenici su potvrdili da jeleni u Iowi prenose koronavirus i da su ga vjerojatno dobili od ljudi. Otkriće bi moglo imati zabrinjavajuće implikacije za budućnost pandemije”. Ni u naslovu, ni u opisu teksta, dakle, ne stoji tvrdnja da pandemija ne može završiti ako ne cijepimo jelene protiv Covida-19.
Takva tvrdnja ne navodi se ni u samom članku The New York Timesa, u kojem su opisani rezultati <a href="https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2021.10.31.466677v1">studije</a>, koja još nije prošla proces recenziranja, a kojom je utvrđeno da se virus SARS-CoV-2 širi među populacijom jelena u američkoj saveznoj državi Iowi. U članku piše i kako su virus jelenima vjerojatno prenijeli ljudi, ali nije zabilježen slučaj u kojem bi jelen zarazio čovjeka.
Navodi se da je otkriće zabrinjavajuće jer pokazuje da je novi koronavirus dobio dodatni rezervoar u kojem se može širiti i mutirati. Nigdje u tekstu se, naglasimo još jednom, ne tvrdi da pandemija ne može završiti dok ne cijepimo sve jelene.
Štoviše, u tekstu NYT-a piše da je prilagođeno cjepivo za životinje već razvijeno kako bi se njime cijepile životinje u zoološkim vrtovima, ali uz napomenu kako bi bilo krajnje nepraktično pokušati cijepiti milijune jelena koji žive u divljini.
<h4>“Pandemijski marketing”</h4>
Lauc, međutim, članak The New York Timesa stvara u kontekst “pandemijskog marketinga”. Ovom sintagmom koju učestalo koristi u javnim nastupima i na društvenim mrežama, Lauc opisuje tezu prema kojoj farmaceutske kompanije navodno stvaraju javnu histeriju oko pandemije Covida-19, tj. preuveličavaju stvarnu opasnost koju novi koronavirus predstavlja za ljude kako bi prodali što veće količine svojih proizvoda (poput cjepiva ili PCR testova). Za takve tvrdnje Lauc ne prezentira nikakve konkretne dokaze.
Zbog toga je važno istaknuti kako znanstveni tim koji je utvrdio prisutnost virusa SARS-CoV-2 među jelenima u Iowi nije povezan s farmaceutskim kompanijama koje profitiraju od pandemijskih okolnosti.
<a href="https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2021.10.31.466677v1">U samom radu</a> istraživači nisu deklarirali nikakve sukobe interesa, a iz njihovih biografija je vidljivo da su zaposleni u javnim i akademskim institucijama: sveučilištima Penn State i Iowa State, britanskom Sveučilištu Cambridge, Sveučilištu u Chicagu, medicinskom fakultetu Weil Cornell u New Yorku, Odsjeku za prirodne resurse u Iowi te metodističkom istraživačkom institutu i bolnici u Houstonu.
Podsjećamo, Gordan Lauc je i ranije u javnost davao kontroverzne izjave vezane za pandemiju Covida-19, često ističući da se radi o bolesti koja je opasna samo za stariju populaciju pa joj se zbog toga, prema Laucovom tumačenju, u javnosti pridaje previše pozornosti. Zbog Laucovih tvrdnji <a href="https://www.facebook.com/hubol.hr/posts/597189971713347">javno je reagirala i Hrvatska udruga bolničkih liječnika</a> (Hubol). Lauca su prozvali “zlonamjernim i bešćutnim neznalicom” te tražili od Vlade RH njegovo izbacivanje iz Znanstvenog savjeta.

Gordan Lauc netočno tvrdi da New York Times zaziva cijepljenje jelena - Faktograf.hr

Reprogramiranje podsvjesnog uma dok spavate je metoda koja se često preporučuje za postizanje pozitivnih promjena u životu. Međutim, koliko je ova metoda uistinu učinkovita i znanstveno potvrđena?
Prema članku na atma.hr, podsvjesni um je moćna sila koja upija sve što se događa, čak i kada spavamo. Autor tvrdi da je jedan od najboljih načina za reprogramiranje podsvjesnog uma upotreba afirmacija prije spavanja. Međutim, koliko je ova tvrdnja znanstveno potvrđena?
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4102768/">Nature Neuroscience</a> pokazuje da je spavanje važno za konsolidaciju memorije i učenje, ali ne postoje čvrsti dokazi da afirmacije prije spavanja imaju značajan učinak na promjenu ponašanja ili uvjerenja.
Druga studija, objavljena u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0005796715000700">Brain Research</a>, istražuje ulogu spavanja u emocionalnoj regulaciji i pamćenju, ali ne spominje afirmacije kao metodu za reprogramiranje podsvjesnog uma.
Iako je spavanje važno za naše fizičko i mentalno zdravlje, tvrdnja da je reprogramiranje podsvjesnog uma dok spavate najmoćnije vrijeme za postizanje pozitivnih promjena nije dovoljno znanstveno potvrđena. Važno je razumjeti da promjene u ponašanju i uvjerenjima zahtijevaju aktivno sudjelovanje i svjesno naporovanje.
Zaključak: Iako spavanje ima važnu ulogu u našem životu, tvrdnja da je reprogramiranje podsvjesnog uma dok spavate najmoćnije vrijeme za postizanje pozitivnih promjena nije dovoljno znanstveno potvrđena. Važno je kombinirati različite metode i pristupe kako bismo postigli željene promjene u životu.

Istina o reprogramiranju podsvjesnog uma dok spavate

Otto Heinrich Warburg, njemački fiziolog i liječnik, dobitnik Nobelove nagrade, poznat je po svojoj hipotezi o uzroku raka.&nbsp;
On je tvrdio da rakove stanice dobivaju energiju putem fermentacije šećera, dok normalne stanice koriste kisik. Ovo je poznato kao Warburgov efekt. &nbsp;&nbsp;
Međutim, tvrdnja da 'nijedna bolest, uključujući rak, ne može postojati u alkalnom okruženju' nije potpuno točna. Istraživanja pokazuju da pH vrijednost tijela može utjecati na zdravlje i razvoj bolesti, ali ne i da alkalno okruženje potpuno sprječava pojavu bilo koje bolesti. &nbsp;
Činjenica je da rakove stanice mogu preživjeti u kiselom okruženju, ali to ne znači da alkalno okruženje sprječava rak.&nbsp;
Rak je složena bolest koja se razvija zbog više faktora, a ne samo zbog pH vrijednosti tijela.&nbsp;
Stoga, tvrdnja da alkalno okruženje potpuno sprječava rak je preuveličana. &nbsp;
Važno je napomenuti da je održavanje zdrave prehrane, uključujući konzumaciju povrća i voća koje su alkalne, dobro za opće zdravlje.&nbsp;
Međutim, to ne znači da će takva prehrana potpuno zaštiti od bolesti. &nbsp;
Izvori:&nbsp;
1. [Nobelova nagrada za Otto Heinricha Warburga](https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/1931/warburg/biographical/)&nbsp;
2. [Warburgov efekt i rak](https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5716414/)&nbsp;
3. [pH vrijednost i rak](https://www.cancer.gov/about-cancer/causes-prevention/risk/diet/body-ph-fact-sheet)

Provjera istinitosti: Nijedna bolest ne može postojati u lužnatom okruženju

Društvene mreže, svaki aktivniji korisnik to može potvrditi, prepune su zanimljivosti iz životinjskog svijeta. Uz smiješne snimke domaćih životinja, fotografija neodoljivih kućnih ljubimaca te neobičnih susreta s životinjama na ulici ili u prirodi, svoje mjesto na društvenim mrežama imaju i fascinantne divlje životinje iz dalekih krajeva svijeta.
Među ovim potonjima je i post o veoma egzotičnoj vrsti, toliko egzotičnoj da nam se jedna čitateljica obratila tražeći da provjerimo je li ona izmišljena. Radi se o “madagaskarskiom jajonosnom drozdu” koji navodno ima jednu karakteristiku koja ga razlikuje od svih drugih ptica — ne nese jaja.
Tvrdnja od travnja ove godine cirkulira na različitim jezicima (<a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/zpKJK" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/Lh7Ip" rel="noopener" target="_blank">3</a>), a na našem su je jeziku proširili brojni privatni korisnici Facebooka (<a href="https://archive.ph/wip/L7HBT" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/A5Dmf" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/lSU3P" rel="noopener" target="_blank">3</a>, <a href="https://archive.ph/wip/o0T5U" rel="noopener" target="_blank">4</a>) te nešto kasnije i portal <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">Femina</a>, koji za sebe piše da je “namijenjen ženama, svih starosnih doba”.
<blockquote>“Madagaskarski jajonosni drozd (Madagaskar ovum turdi) je jedina ptica poznata nauci koja ne polaže jaja i ne gradi gnezdo. Jedinstvena ptica sa inkubacijom u telu.Ove ptice su male, veličine vrapca, sa smeđim perjem i rumenim stomakom. Svejedi, hrane se insektima, voćem i bobicama. Žive u vlažnim šumama i stenovitim predelima Madagaskara. Po završetku graviditeta ženka polaže dva, u retkim slučajevima i tri jajeta, gotovo savršeno okruglog oblika u posebnu kožnu kesu.Nakon izleganja, donji deo zida kože se stanji, jaja se otkotrljaju, a pilići se izlegu. Pilići se izlegu posle 2 nedelje i spremni su za let u roku od 30 minuta, što je takođe jedinstvena pojava u svetu ptica”, dio je članka na portalu Femina objavljenom 26. travnja 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-11-31-18-femina-ovo-je-jedina-ptica-poznata-nauci-koja-ne-polaze-jaja-i-facebook-525x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Iako su ispod gotovo svakog od tih postova drugi korisnici izražavali skepsu da se radi o stvarnom biću i kritizirali one koji su na to “nasjeli”, viralnost tog sadržaja ipak nam govori da se njime treba pozabaviti.
<h4>Nema dokaza da postoji madagaskarski jajonosni drozd</h4>
Iako je opis karakteristika ove ptice detaljnije razrađen u gore citiranom tekstu, pa može djelovati kao da je preuzet iz stručne literature, nismo naišli ni na jedan kredibilan izvor kojim se može potvrditi postojanje ove ptice.
Pretraga na <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/avibase.jsp" rel="noopener" target="_blank">Avibaseu</a>, bazi podataka o svim pticama svijeta, koja sadrži više od 50 milijuna zapisa o 10 tisuća vrsta i 22 tisuća podvrsta ptica, ne daje niti jedan rezultat na unos “madagascar ovum turdi” (<a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-10-13-52-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-13-30-57-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Tako je i s bazom podataka <a href="https://birdsoftheworld.org/bow/content/about-birds-of-the-world" rel="noopener" target="_blank">Birds of the World</a> (Ptice svijeta) koja sadrži podatke o preko 11 tisuća ptičjih vrsta. Ta platforma također <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-12-05-05-birds-of-the-world-comprehensive-life-histories-for-all-bird-species-and-families.png" rel="noopener" target="_blank">ne daje rezultate</a> za isti unos, a pretraga preko Google tražilice daje samo <a href="https://archive.ph/0Vj3h" rel="noopener" target="_blank">rezultate</a> koji vode na postove s društvenih mreža.
Na popisima endemskih vrsta ptica s Madagaskara koje su dostupne na internetu, također nema te ptice (<a href="https://www.oiseaux-birds.com/article-island-birds-endemic-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.madacamp.com/Birds_of_Madagascar" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Uz to, nekoliko domaćih i međunarodnih organizacija zamolili smo dodatnu potvrdu o (ne)postojanju madagaskarskog jajonosnog drozda, a do objave ovog teksta odazvala nam se domaća udruga <a href="https://www.biom.hr/o-nama/tko-smo-mi/" rel="noopener" target="_blank">BIOM</a> koja je punopravni partner i predstavnik Hrvatske u BirdLife International, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica. Oni su nam potvrdili da ta ptičja vrsta ne postoji.
Nakon objave teksta istu nam je potvrdu dao i Zavod za ornitologiju u Zagrebu.
Izvor na koje se širitelji ove dezinformacije pozivaju je “poznata kanadska ornitologinja Letitia Balls“, koja je navodno opisala ženku madagaskarskog drozda u svojoj knjizi “Our Unique Planet” (Naša jedinstvena planeta). Ona je navodno izjavila:
<blockquote>“S obzirom na to da ove male krhke ženke moraju putovati oko 20 000 km tijekom sezonskih migracija, s pravom se mogu nazvati ženama s jajima. I ne samo zbog neobičnog načina nošenja pilića. Inkubacija u tijelu im omogućava da se gnijezde na teško dostupnim mjestima”.</blockquote>
Međutim, internetska pretraga daje vrlo ograničene rezultate kada se u <a href="https://archive.ph/wip/8QSFJ" rel="noopener" target="_blank">tražilicu</a> unese ime “poznate” ornitologinje. Preciznije, rezultati pretrage vode na društvene mreže i dezinformacijske postove.
Neki su se korisnici (primjerice Facebook stranica <a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">Biologist</a> koja objavljuje na engleskom jeziku) pozivali i na jedan od ovogodišnjih brojeva ornitološkog časopisa <a href="https://wilsonsociety.org/pubs/wjo/" rel="noopener" target="_blank">Wilson Journal of Ornithology</a>. Kako taj časopis izlazi kvartalno, objavljen je samo <a href="https://archive.ph/hWiSn" rel="noopener" target="_blank">jedan</a> broj u 2024. godini, a u <a href="https://archive.ph/Oq3uB" rel="noopener" target="_blank">sažecima članaka</a> nismo pronašli niti ornitologinju Letitiu Balls, niti Madagaskar, niti spomen vrste madagascar ovum turdi.
Naknadno su nam iz časpopisa Wilson Journal of Ornitology odgovorili da u ovoj godini nisu objavili nikakve radove o pticama s Madagaskara. Potvrdili su da madagascar ovum turdi ne postoji te da “reproduktivni mehanizam opisan u postu na Facebooku nije dokumentiran kod ptica”. Također, prema njihovim saznanjima, ne postoji ornitologinja Letitia Balls.
<h4>Ptić na fotografiji je nastao uz pomoć AI-a</h4>
Fotografija koja se dijelila uz tu tvrdnju nastala je pomoću alata umjetne inteligencije (AI). Objavljena je 26. ožujka 2024. godine na Instagram profilu “dallvador” (<a href="https://archive.ph/yOFSI" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.instagram.com/dallvador/p/C4-jS-Ms_wv/?img_index=1" rel="noopener" target="_blank">2</a>) u čijem <a href="https://www.instagram.com/dallvador/" rel="noopener" target="_blank">opisu</a> stoji: “Istraživanje intersekcije umjetnosti i umjetne inteligencije. Sve slike je ekskluzivno generirao DALL·E iz OpenAI-ja”. U opisu tog vizuala priča je o imaginarnom ptiću TitanNutu kojemu je “priroda podarila jedinstveni talent: privlačenje pažnje”. Naime, pažnju je privlačio “sićušnim nogama i neproporcionalno velikim atributima”.
U tom je postu bilo nekoliko varijacija AI-generiranog vizuala “obdarenog” ptića, a ona koja se najčešće preuzimala i širila u druge svrhe donekle podsjeća (bojom i rasporedom perja) na stvarnu madagaskarsku pticu. To je ptica latinskog imena monticola imerina, a pripada porodici drozdova te obitava samo <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/species.jsp?avibaseid=7DFEBA9CD260BEEB" rel="noopener" target="_blank">na Madagaskaru</a>. Ženka te ptice, ništa neuobičajeno, gradi gnijezdo i <a href="https://www.oiseaux-birds.com/card-littoral-rock-thrush.html" rel="noopener" target="_blank">nese jaja</a>, obično njih 2-3.
S druge strane, korisnici društvenih mreža koji su prihvatili teoriju o neobičnoj životinjskoj vrsti s Madagaskara dijelili su AI vizual uz objašnjenje da su “veliki atributi” zapravo oplođena jaja koja nisu položena u gnijezdo nego se inkubiraju u tom dijelu tijela ptice.
Sve se ptice razmnožavaju polaganjem jaja koja zatim inkubiraju jedan ili oba roditelja naizmjenično. Nakon određenog vremena, koje se razlikuje od vrste do vrste, jaja se izlegu i daju žive mlade (<a href="https://birdfact.com/articles/do-all-birds-lay-eggs" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.msdvetmanual.com/bird-owners/routine-care-and-breeding-of-birds/breeding-and-reproduction-of-pet-birds" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Fenomen ptice koja ne liježe jaja zasigurno ne bi bio popraćen isključivo na rubovima interneta. Životinjske vrste koje pripadaju jednom razredu, a imaju obilježja nekog drugog uvijek su budile posebno zanimanje kako znanstvenika, tako i opće publike. Primjerice, široko je poznato da su jedini sisavci koji lete <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/netopiri" rel="noopener" target="_blank">šišmiši</a>, ili da je <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/cudnovati-kljunas" rel="noopener" target="_blank">čudnovati kljunaš</a> sisavac koji leže jaja.
Na kraju, nije neobično da se kao stanište ovog nepostojećeg drozda uzeo baš Madagaskar. Ta <a href="https://www.britannica.com/place/Madagascar/Climate" rel="noopener" target="_blank">otočna država</a> koja leži uz jugoistočnu obalu Afrike, stanište je 25 tisuća <a href="https://www.worldatlas.com/articles/what-unique-animals-live-in-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">divljih životinja</a>. Zbog izolacije otoka, mnogi životinjski primitivni oblici su preživjeli i evoluirali u jedinstvene oblike. Većina ovih vrsta pronađenih na Madagaskaru su endemske, što znači da se ne mogu naći nigdje drugdje u svijetu.
Među njima, međutim, nije madagaskarski jajonosni drozd.
NADOPUNA (3.5.2024.) – Nakon objave dobili smo odgovore Zavoda za ornitologiju u Zagrebu i uredništva časopisa Wilson Journal of Ornitology te smo ih uvrstili u članak.

Madagaskarski jajonosni drozd ne postoji - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Pandemija ne može završiti dok ne cijepimo jelene" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: