Oporba je glasala protiv povećanja naknada za roditelje njegovatelje

Nada Murganić

<blockquote>„Spomenut ću da je od 2011. do 2015. godine Kukuriku koalicija četiri puta imala izmjene Zakona o socijalnoj skrbi i nijedanput nisu povećavali status roditelja njegovatelja, niti njegovatelja. Isto tako ću naglašavati da su 2018. i 2021. godine kada je HDZ-ova vlada povećavala taj status od zatečenih 2,5 tisuća na 4 tisuće, 4,5 tisuće, odnosno 6 tisuća glasali protiv. Ti isti, glasali su protiv. Dakle, tada su glasali protiv ukidanja cenzusa za osobnu invalidninu, protiv povećanja doplatka za njegu i pomoć, povećanja naknade za udomiteljima, naknade korisnicima usluga udomitelja, protiv podizanja naknade za djecu sa smetnjama, povećanja zajamčene minimalne naknade…“, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=2FNXiRv3P9s">ustvrdila je</a> <strong>Nada Murganić</strong>, saborska zastupnica HDZ-a.</blockquote>
<p><br></p>
<p>Kada govori o tome da se naknada za roditelje njegovatelje i njegovatelje osoba s invaliditetom nije mijenjala u periodu od 2011. do 2015. godine, Nada Murganić je u pravu. Naknada za njegovatelje je 2008. godine utvrđena u iznosu od 2,5 tisuća kuna i taj se iznos nije mijenjao sve do sredine 2020. godine, kada je povećan na četiri tisuće kuna.</p>
<h2>Odluku 2020. je Vlada donijela bez Sabora</h2>
<p>Oporbeni zastupnici, baš kako i zastupnici vladajuće većine, međutim, te 2020. godine kada je naknada za roditelje njegovatelje i njegovatelje povećana na četiri tisuće kuna, nisu imali priliku raspravljati i glasati o toj odluci. Stoga je netočno govoriti da je oporba bila protiv te odluke.</p>
<p>Vlada je, naime, na sjednici održanoj 28. svibnja 2020. godine, donijela Uredbu o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi (<a href="https://vlada.gov.hr/sjednice/232-sjednica-vlade-republike-hrvatske-29597/29597">Vlada, točka 3</a>.) kojom je na kon 12 godina povećana naknada za roditelje njegovatelje i njegovatelje s 2,5 na četiri tisuće kuna. Zakon o socijalnoj skrbi Vlada je mijenjala Uredbom jer Sabor u to vrijeme nije zasjedao. Preciznije, tadašnji saborski saziv je <a href="https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_05_58_1163.html">raspušten</a> 18. svib nja, uoči <a href="https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_05_58_1163.html">parlamentarnih izbora</a> &nbsp;koji su se održali 5. srpnja.</p>
<p>Dakle, Vlada je uoči parlamentarnih izbora podigla naknadu za njegovatelje koji su tijekom jeseni i zime 2019. godine prosvjedovali tražeći zakonske izmjene kako bi im se povećale naknade (<a href="https://www.iusinfo.hr/aktualno/dnevne-novosti/39401">1</a>, &nbsp;<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-prosvjed-roditelja-njegovatelja-vrijeme-curi-a-sustav-stoji-na-mjestu/2137599.aspx">2</a>, &nbsp;<a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/prosvjed-roditelja-njegovatelja-trazimo-place-a-ne-socijalnu-pomoc-1363959">3</a>) . Jedan od tadašnjih zahtjeva je bio i da roditelj njegovatelj u slučaju smrti njegovane osobe ima pravo na šest mjeseci plaćenog dopusta tijekom kojega će se integrirati u društvo i steći vještine potrebne za vraćanje na tržište rada.</p>
<h2>Izmjene zakona 2017. usvojene jednoglasno</h2>
<p>Nakon što je vladajuća većina prije desetak dana odbila zakonski prijedlog Anke Mrak Taritaš, zastupnice Glasa, da se izmjenama zakona o socijalnoj skrbi riješi problem roditelja njegovatelja koji nakon smrti djeteta odmah idu na tržište rada, Vlada je najavila da će skorim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi povećati naknade za roditelje njegovatelje kao i propisati da pravo na tu naknadu imaju 10 mjeseci nakon smrti djeteta. Govoreći o tim budućim izmjenama Andrej Plenković, predsjednik Vlade, je kao i saborska zastupnica Murganić <a href="https://faktograf.hr/2023/03/21/plenkovic-najavio-poboljsanje-statusa-roditelja-njegovatelja-ali-je-svoju-sramotu-pokusao-preseliti-na-oporbu/">prozvao oporbu</a>.&nbsp;</p>
<p>Kada Nada Murganić govori da je oporba bila protiv ukidanja cenzusa za osobnu invalidninu, povećanja doplatka za njegu i pomoć, kao i drugih naknada iz sustava socijalne skrbi te navodi kako je to bilo 2018. godine, vjerojatno misli na zakonske izmjene izglasane 2017. godine, a koje su u primjeni od 2018. godine.</p>
<p>Naime, u 2018. godini nije bilo izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. No, u prosincu 2017. godine u Saboru su raspravljene i izglasane izmjene i dopune <a href="https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2019-01-18/081321/PZ_240.pdf">Zakona o socijalnoj skrbi </a>&nbsp;kojima su povećane naknade u sustavu socijalne skrbi. Te su zakonske izmjene i dopune raspravljene u hitnom postupku (prvo i drugo čitanje), a o njima se glasalo 15. prosinca 2017. godine. Rezultat – zakonske izmjene prihvaćene su jednoglasno. Dakle, za rast naknada glasali su i predstavnici tadašnje saborske oporbe.</p>
<h2>Oporba 2021. kritizirala zakon, ali podržavala veće naknade</h2>
<p>U studenom 2021. saborski zastupnici raspravljali su o prijedlogu posve novog Zakona o socijalnoj skrbi. Rasprava u drugom čitanju provedena je u siječnju 2022. godine. Riječ je o zakonskom rješenju koje je trenutno na snazi i čije se izmjene u narednim mjesecima očekuju, kako bi se riješio problem<a href="https://faktograf.hr/2023/03/16/hdz-ovi-zastupnici-bez-osnove-tvrdili-kako-drzava-ne-stavlja-zabiljezbu-kada-daje-pomoc/"> zabilježbe države na nekretnine korisnika zajamčene minimalne naknade</a> &nbsp;te problem roditelja njegovatelja.</p>
<p>Taj je zakon izglasan 28. siječnja 2022. godine i točno je da oporba nije podržala njegovo donošenje. Naime, početkom prosinca 2021. za taj zakonski prijedlog u prvom čitanju glasalo je 77 zastupnika, protiv zakonskog rješenja ih je bilo 44, dok je troje zastupnika bilo suzdržano. Konačni prijedlog zakona donesen je sa 76 glasova za zakon, 39 protiv te jedan suzdržani.</p>
<p>Kao što smo ranije <a href="https://faktograf.hr/2023/03/21/plenkovic-najavio-poboljsanje-statusa-roditelja-njegovatelja-ali-je-svoju-sramotu-pokusao-preseliti-na-oporbu/">pisali</a>, opor ba nije podržala novi zakon o socijalnoj skrbi, nezadovoljna kvalitetom zakonskog rješenja. Pritom su u raspravi pozdravljali rast naknada korisnicima u sustavu socijalne skrbi. O kvaliteti samog zakona govori i činjenica da je u javnoj raspravi prikupio preko 1,8 tisuća komentara. Brojnost kritika, kako je ukazala Pučka pravobraniteljica, pokazuje kako je potrebna šira rasprava o njemu te da u fokusu treba biti dobrobit korisnika. Zakon, koji je prema tvrdnjama predlagača, cjelovito riješio sustav socijalne skrbi toliko je cjelovit da će zbog &nbsp;svojih manjkavosti u narednim mjesecima ići na popravni ispit.</p>
<p>Naknada za roditelja njegovatelja ili njegovatelja trenutno iznosi 530,89 eura (4.000 kuna) mjesečno, odnosno 597,25 ura (4.500 kuna) mjesečno ako se dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom zbog zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe i usluge u zajednici. Na naknadu od 796,34 eura mjesečno ima pravo roditelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.</p>

Nije točno da je saborska oporba glasala protiv veće naknade za njegovatelje

<h2>Provjera tvrdnji: Testiranje djece na Covid-19 je navlakuša za roditelje</h2>
<p>U posljednje vrijeme, na internetu se pojavila tvrdnja da je testiranje djece na Covid-19 navlakuša za roditelje. Ova tvrdnja dolazi od dr. Nade Jurinčić, pedijatrice u mirovini, koja tvrdi da ne postoji zakonska ni medicinska osnova za testiranje djece.</p>
<h3>Što kaže tvrdnja?</h3>
<p>Dr. Nada Jurinčić tvrdi da testiranje djece na Covid-19 nema zakonsku ni medicinsku osnovu i da je to samo manipulacija javnošću. Ona tvrdi da PCR testovi služe za kreiranje lažne epidemiološke slike i da se time želi stvoriti lažna statistika kako bi se opravdalo cijepljenje djece.</p>
<h3>Što kažu stručnjaci?</h3>
<p>Stručnjaci iz područja medicine i epidemiologije imaju drugačije mišljenje. Prema studijama objavljenim u uglednim časopisima kao što su <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)31183-1/fulltext">The Lancet</a> i <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2001017">New England Journal of Medicine</a>, PCR testovi su pouzdani alati za dijagnosticiranje infekcije Covid-19. Ovi testovi su temeljni dio strategije za kontrolu pandemije i zaštitu javnog zdravlja.</p>
<h3>Zakonska osnova</h3>
<p>U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, postoje zakonske odredbe koje reguliraju mjere zaštite javnog zdravlja u pandemiji. Ove odredbe uključuju i testiranje djece kako bi se spriječilo širenje virusa. Ministarstvo zdravstva i druge nadležne institucije imaju ovlasti da donose takve odluke na temelju stručnih preporuka i znanstvenih dokaza.</p>
<h3>Zaključak</h3>
<p>Na temelju dostupnih znanstvenih dokaza i zakonskih odredbi, tvrdnja da je testiranje djece na Covid-19 navlakuša za roditelje je netočna. PCR testovi su pouzdani alati za dijagnosticiranje infekcije, a postupci testiranja su temeljeni na zakonskim i medicinskim osnovama. Roditelji trebaju slijediti preporuke stručnjaka i nadležnih institucija kako bi zaštitili zdravlje svoje djece i zajednice.</p>

Provjera tvrdnji: Testiranje djece na Covid-19 je navlakuša za roditelje

<p>U posljednje vrijeme, na internetu se pojavila tvrdnja da Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koriste lažnu matematiku, poznatu kao Proporcionalni omjer izvješćivanja (PRR), kako bi prikrili štetu uzrokovanu cjepivima protiv COVID-a. Ova tvrdnja je izazvala zabrinutost među mnogim ljudima, pa smo odlučili detaljno istražiti ovu tvrdnju.</p>
<p>PRR je statistički alat koji se koristi za usporedbu nuspojava cjepiva. Tvrdnja kaže da PRR ne uzima u obzir broj ljudi koji prijavljuju nuspojave, što bi moglo dovesti do pogrešnog zaključka o sigurnosti cjepiva. Međutim, ova tvrdnja nije točna.</p>
<p>PRR je zapravo legitiman statistički alat koji se koristi za usporedbu nuspojava cjepiva s nuspojavama drugih cjepiva. Ovaj alat omogućava stručnjacima da identificiraju neobične obrasce nuspojava i da brzo reagiraju na potencijalne probleme. PRR ne prikriva štetu uzrokovanu cjepivima, već pomaže u njihovom praćenju i procjeni.</p>
<p>Tvrdnja također navodi da je VAERS (Sustav za prijavu nuspojava cjepiva) preplavljen prijavama nuspojava cjepiva protiv COVID-a. Iako je istinito da je VAERS primio veliki broj prijava nakon uvođenja cjepiva protiv COVID-a, to ne znači da su sve te prijave povezane s cjepivima. VAERS je sustav za prijavu koji prikuplja podatke o nuspojavama, ali ne utvrđuje uzročnu vezu između cjepiva i nuspojava.</p>
<p>Studije su pokazale da su cjepiva protiv COVID-a sigurna i učinkovita. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2103055">New England Journal of Medicine</a> pokazala je da su cjepiva protiv COVID-a visoko učinkovita u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.</p>
<p>Zaključno, tvrdnja da CDC koristi lažnu matematiku za prikrivanje štete uzrokovane cjepivima protiv COVID-a je netočna. PRR je legitiman statistički alat koji se koristi za praćenje i procjenu nuspojava cjepiva. VAERS je sustav za prijavu koji prikuplja podatke o nuspojavama, ali ne utvrđuje uzročnu vezu između cjepiva i nuspojava. Cjepiva protiv COVID-a su sigurna i učinkovita, što je potvrđeno brojnim studijama.</p>

Provjera tvrdnje: CDC koristi lažnu matematiku za prikrivanje štete uzrokovane cjepivima protiv COVID-a

<p>Na Facebooku objavljena je netočna interpretacija govora koji je Šimpraga održala na otvaranju Srpskog kulturnog centra u Kninu.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/hn20240328463700-1013x675.jpg"/></p>
<p>Foto: HINA/ Denis CERIĆ /dc</p>
<p>Na Facebook profilu privatne korisnice 25. travnja objavljen je status (arhivirano <a href="https://archive.ph/xU9DG">ovdje</a>) u kojem se problematizira gradnja srpskih kulturnih centara u Hrvatskoj, neprecizno navodi njihova cijena, netočno piše da <strong>Milorad Pupovac</strong> nije predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj, a potom se i iznosi netočna izjava potpredsjednice tehničke Vlade iz redova SDSS-a <strong>Anje Šimprage</strong>.</p>
<p>U status je umetnut i prikaz zaslona na vijest objavljenu 24. travnja na portalu Portal53.hr s naslovom: “Do kraja godine počinje gradnja Srpskog kulturnog centra u Petrinji” (arhivirano <a href="https://archive.ph/aWPVk">ovdje</a>).</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/statussim-800x380.jpg"/></p>
<h4>Izgradnja Srpskih kulturnih centara u Hrvatskoj</h4>
<blockquote>“Naša izdajnička Vlada sa drugom Pupovcem dogovorila je da se diljem Lijepe naše izgradi 40 Srpskih ‘kulturnih’ centara i to lovom iz našeg državnog proračuna što je van svake pameti jer, svaki taj centar košta 5,2 milijuna eura”, navodi se na početku statusa.</blockquote>
<p>Točna je informacija da je Srpsko narodno vijeće, na čelu s <strong>Miloradom Pupovcem</strong>, predsjednikom SDSS-a i koalicijskim partnerom HDZ-a u Vladama <strong>Andreja Plenkovića</strong>, pokrenulo projekt obnove desetaka srpskih kulturnih centara diljem Hrvatske, a točno je i da se ti projekti financiraju novcem iz državnog proračuna.</p>
<p>“Od 2018. godine sa Srpskim domom u Vukovaru i Srpskom kućom u Pakracu počinjemo razvijati zahtjevan i organizacijski i financijski program obnove ili izgradnje kulturnih centara Srba u Hrvatskoj kao novonastala manjina, ono što su druge manjine u Hrvatskoj imale još od jugoslavenskog vremena”, kazao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac Jutarnjem listu u prosincu 2023. godine (<a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pupovac-gradi-40-srpskih-kulturnih-centara-doznajemo-koliko-novca-je-dosad-dobio-od-vlade-15409866">1</a>, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/veliki-projekt-srpskog-narodnog-vijeca-grade-mnostvo-kulturnih-centara-poznato-i-koliko-su-novca-dosad-dobili-od-vlade/">2</a>).</p>
<p>U članku se navodi i podatak da se ti projekti financiraju “iz dvaju operativnih programa za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske; prvi je donesen za razdoblje od 2017. do 2020., drugi od 2021. do 2024. godine” te da je za sve “planirane projekte SNV dosad dobio 26 milijuna eura”. Jutarnji je u prosincu prošle godine pisao kako je “od planiranih projekata SNV uspio dosad otvoriti vrata svojih domova i centara u Belom Manastiru, Vukovaru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Pakracu, Daruvaru, Bjelovaru, Garešnici, Udbini i Kninu”, dok se čekala “građevinska dozvola za gradnju centra u Petrinji s galerijom i uredima na tisuću kvadrata, nadomak pravoslavne crkve sv. Spiridona”.</p>
<p>Potom je najavljeno da “manji multikulturalni domovi tek trebaju nastati u Ogulinu, Zadru, a u Dvoru na obali Une kupljena su dva i pol hektara zemljišta za gradnju centra koji će biti poseban po tome što će čuvati vrijednost banijske tradicionalne drvene arhitekture”.</p>
<h4>Ne košta svaki centar 5,2 milijuna eura</h4>
<p>Korisnica Facebooka u svom statusu neprecizno navodi da će svaki od tih 40 centara državni proračun stajati 5,2 milijuna eura. Kao što smo već naveli, do prosinca prošle godine SNV je za te projekte dobio 26 milijuna eura. Iznos od 5,2 milijuna eura odnosi se samo na cijenu izgradnje Srpskog kulturnog centra u Rijeci. Za taj su <a href="https://www.rijeka.hr/polozen-kamen-temeljac-za-izgradnju-srpskog-kulturnog-centra/">centar tik prije izbora, 15. travnja</a> kamen temeljac položili predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, gradonačelnik Rijeke <strong>Mirko Filipović</strong> i župan primorsko-goranski <strong>Zlatko Komadina</strong>.</p>
<p>“Izgradnja Srpskog kulturnog centra investicija je vrijedna 5,2 milijuna eura, a financira se iz državnog proračuna. Planirano je kako bi gradnja Centra trebala biti dovršena u drugoj polovici 2025. godine”, navodi se u vijesti na službenim stranicama Grada Rijeke. No, to se odnosi samo na Srpski kulturni centar u Rijeci, što ne znači da će svaki od 40 najavljenih projekata SNV toliko stajati.</p>
<p>Toj tezi u prilog ide i izjava Milorada Pupovca s predstavljanja projekta Srpskog kulturnog centra u Rijeci iz prosinca 2023. godine. Prema pisanju <a href="https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/na-rujevici-uskoro-nice-srpski-kulturni-dom-pogledajte-kako-bi-trebao-izgledati/?meta_refresh=true">Novog lista</a>, Pupovac je tada naglasio da je “ovo prvo predstavljanje jednog od četrdesetak projekata koje od 2018. godine priprema srpska nacionalna zajednica u Hrvatskoj”. “To su projekti u rasponu od malih seoskih domova do velikih centara poput onih u Zagrebu, Vukovaru, pa i ovog u Rijeci”, kazao je tada Pupovac. Iz toga se jasno može zaključiti da je projekt u Rijeci jedan od skupljih, a ne da će svi ti projekti stajati po 5,2 milijuna eura, kao što se to navodi u statusu korisnice Facebooka.</p>
<h4>Pupovac i SDSS su predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj</h4>
<blockquote>“Škole nam se od starosti i zbog neodržavanja ruše a ‘naši’ vladajući drugu Pupovcu i ‘muzičke’ želje ispunjavaju, a zanemaruju činjenicu da drug Pupovac ne predstavlja niti zastupa srpski narod već isključivo abolirane četnike koji su nam zemlju razarali i naš narod mučki ubijali a mnogi ubijeni još uvijek se vode nestali iako drug Pupi sve te podatke zna kao i sve o doktoru Šreteru ali mudro šuti jer mu se može”, stoji u objavi korisnice Facebooka.</blockquote>
<p>Netočno je da Milorad Pupovac i njegova stranka SDSS ne predstavljaju srpski “narod”, odnosno srpsku manjinu u Hrvatskoj, s obzirom da već godinama lista te stranke dobiva najviše glasova na izborima za predstavnike srpske manjine u Saboru. Tako je na <a href="https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Izbori_za_zastupnike_u_Hrvatski_sabor/Rezultati/rjesenje_13_0000_012.pdf">nedavno održanim parlamentarnim izborima</a> s najviše glasova u jedinici za predstavnike srpske nacionalne manjine ponovno izabrano troje zastupnika iz redova SDSS-a – Milorad Pupovac, <strong>Anja Šimpraga</strong> i <strong>Dragana Jeckov</strong>. I prije četiri godine, na parlamentarnim <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2020/izabrani/i_13_012_0000.pdf">izborima 2020. godine</a>, u Sabor je ušlo troje zastupnika SDSS-a, a isti slučaj je bio i <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2016/izabrani/i_13_012_0000.pdf">2016.</a> i <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2020/izabrani/i_13_012_0000.pdf">2015. godine</a>.</p>
<p>Ako ćemo ići i dalje u prošlost, tri zastupnika SDSS je dobivao i na parlamentarnim izborima 2011., 2007. i 2003. godine, što znači da posljednjih 20 godina predstavljaju srpsku manjinu u Saboru. Posljednji puta kada je neka druga srpska stranka imala zastupnika u Saboru bilo je nakon izbora <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2000/izabrani/i_13_012_0000.pdf">2000. godine</a> kada je najviše glasova dobio <strong>Milan Đukić</strong> iz Srpske narodne stranke.</p>
<p>Iz ovih podataka o izbornim rezultatima na parlamentarnim izborima jasno je zašto je netočna tvrdnja da Milorad Pupovac i njegova stranka SDSS nisu predstavnici srpskog naroda, odnosno srpske manjine, u Hrvatskoj.</p>
<h4>Šimpraga nije kazala da se nalazi u “srpskom gradu Kninu”</h4>
<blockquote>“Ali, mala Anja iz kolone kao potpredsjednica Vlade RH nedavno je u NAŠEM Gradu Kninu prigodom otvaranja tog njihovog centra izjavila; Nalazimo se u srpskom Gradu Kninu i otvaramo Srpski kulturni centar međutim, svi mediji o toj izjavi šute što je nedopustivo jer, u Hrvatskoj Državi ništa nije srpsko niti može biti”, navodi korisnica Facebooka u konfuznom i nepismenom dijelu statusa.</blockquote>
<p>Iz ovako složenih rečenica može se zaključiti da korisnica Facebooka tvrdi da je SDSS-ova potpredsjednica sada tehničke Vlade Andreja Plenkovića, Anja Šimpraga, nedavno u Kninu izjavila: “Nalazimo se u srpskom gradu Kninu i otvaramo Srpski kulturni centar”. Dalje navodi da su svi mediji hrvatskoj javnosti prešutjeli tu izjavu.</p>
<p>No, nisu mediji prešutjeli tu izjavu, već Šimpraga u Kninu nije rekla da se nalazi “u srpskom gradu”.</p>
<p>Korisnica Facebooka referira se na Šimpraginu izjavu prilikom otvaranja Srpskog kulturnog centra u Kninu o kojoj su, suprotno onome što navodi, izvijestili mnogi hrvatski i regionalni mediji kao i hrvatska novinska agencija Hina (<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-pupovac-ova-vrata-bit-ce-otvorena-svima/2554137.aspx">1</a>, <a href="https://radio.hrt.hr/radio-knin/vijesti/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-11453259">2</a>, <a href="https://n1info.hr/vijesti/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-pupovac-ova-vrata-bit-ce-otvorena-svima/">3</a>, <a href="https://seesrpska.com/kultura/u-knini-otvoren-srpski-kulturni-centar-7-4-2024">4</a>). Cijelu izjavu Anje Šimprage s tog događaja u Kninu može se pogledati na <a href="https://youtu.be/nHxbbU3plHc?t=895">YouTube kanalu Banjolučke Hronike</a>, a može se i u audio formu poslušati u vijesti na <a href="https://radio.hrt.hr/radio-knin/vijesti/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-11453259">portalu HRT-a</a>.</p>
<p>Transkript cijele te izjave Anje Šimprage donosimo u nastavku.</p>
<p>“Prijatelji i uzvanici. Posljednjih nedjelja, kako smo to čuli nekoliko puta, imali smo čast prisustvovati otvorenju Srpskih kulturnih centara širom Republike Hrvatske. Prošli smo puno kilometara od Udbine do Slavonskog Broda, ali najljepše je biti ovdje, u svojoj kući, ovdje večeras u Kninu. Danas se mogu osvrnuti na to da smo i kao zajednica, ali i kao grad, prošli dalek put od onih traumatičnih 1991. i 1995. Danas, večeras, smo svi ovdje zajedno da slavimo različitost, saradnju ali i da slavimo budućnost. Knin i okolica, zaleđe naše Dalmacije, Bukovica, ishodište je mnogih naših priča. Nekih ružnih, ali puno više onih lijepih, i ova kuća, ovaj centar, zalog je za nove lijepe priče, zalog je za nova lijepa druženja, nova prijateljstva i novu nadu”, kazala je Šimpraga.</p>
<p>“Kada smo krenuli obnavljati ovu kuću, u starom dijelu našeg grada, koja je bila u ruševnom stanju, obnavljali smo je s mišlju da će ova obnovljena kuća potaknuti i obnavljanje odnosa među ljudima. Obnavljali smo je s idejom da će novi prostor dati novi poticaj da se i glas naše manjinske zajednice u gradu Kninu čuje, ali i da ova kuća i djeluje kao pružena ruka saradnje i prijateljstva prema svim ljudima dobre volje. Prema svakom onom tko živi ovdje na području grada Knina”, kazala je.</p>
<p>“Željela bih zahvaliti svima koji su pomogli i dali svoj doprinos da mi ovdje danas, pravoslavni Srbi u gradu Kninu, imamo svoj Srpski kulturni centar. Na početku sam odmah rekla da se zahvaljujem predsjedniku Srpskog narodnog vijeća, ali isto tako uz pomoć sredstava Vlade i Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, do svih naših prijatelja i saradnika s kojima smo skupa uređivali ovaj centar, brinuli se o njemu, zajedno planirali programe i aktivnosti koji će se ovdje odvijati, a neki se već i odvijaju. Vjerujem i znam da je to tako, da Knin može biti primjer mnogima u Hrvatskoj kako se, s jedne strane, čuvaju ovdje običaji i kultura, ali i kako se grade odnosi s većinskim narodom. Sigurna sam da će Srpski kulturni centar svojim radom biti primjer i drugim kulturnim centrima u Hrvatskoj kako raditi, kako se organizirati, kako uključiti što veći broj ljudi i kako imati najbolje programe”, kazala je.</p>
<p>“Ovaj centar zamišljen je kao živo mjesto susreta, učenja, razmjene ideja i mjesto prijateljstva. Ovaj centar ste svi vi, ovaj centar smo svi mi, učinimo ga zajedno snažnim i velikim na diku i ponos svih ljudi ovog ovdje našeg kraja. Dragi prijatelji, večeras smo ovdje otvorili ovaj centar, ali i svoja srca. Jer da nismo takvi mi ovdje u Kninu, ne bismo večeras svi ovdje bili s nama. Zato, zahvaljujem na podršci koju nam dajete, nadam se da ćemo opravdati sve to, vaše povjerenje, i da će se ovdje stvarno događati dobre aktivnosti, da djeca već ovdje imaju mjesto na kojem uče i gdje se igraju, da imaju i repeticije, gdje imaju učenje harmonike, ali i gdje mogu čuti o svom jeziku, o svojoj kulturi, o svom zavičaju i da će im uvijek biti na ponos i diku to što jesu. A mi smo svi ovdje zajedno večeras da čuvamo i njegujemo ovo bogatstvo koje imamo i iskreno se nadam da ćete svaki put, svi vi koji ste došli iz drugih gradova i općina i županija, da ćete znati da vas ovdje uvijek čeka osmijeh, zagrljaj i da će vam biti uvijek toplo oko srca kada se sjetite nas Kninjana”, kazala je Šimpraga.</p>
<p>“Večeras sam govorila kao rođena Kninjanka i uvijek se sjetim kada smo se vratili iz Srbije u Knin, nismo imali prostora da se družimo, da učimo, da njegujemo svoje običaje i meni je to bila velika želja, da zajedno sa svojim kolegama, učinimo nešto dobro za ovaj grad i nadam se da smo svi zajedno u tome uspjeli. Ovo je uspjeh svih nas, želim vam svako dobro i uživajte u ostatku večeri u gradu Kninu”, zaključila je svoj govor Šimpraga.</p>
<p>Iz cijelog transkripta jasno je da Šimpraga nije rekla da “se nalazi u srpskom gradu Kninu”. Kao što smo ranije naveli, u statusu nisu točne niti tvrdnje da će svaki Srpski kulturni centar u Hrvatskoj stajati 5,2 milijuna eura, kao što nije točan niti navod da SDSS i Milorad Pupovac nisu predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj. Zbog svega toga, status hrvatske korisnice Facebooka ocjenjujemo netočnim.</p>

SDSS-ova potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga nije izjavila da je Knin srpski grad - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Oporba je glasala protiv povećanja naknada za roditelje njegovatelje" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: