Novo istraživanje objavljeno u JAMA Oncology otkriva da je mamografija odgovorna za nevjerojatnih 84 posto višu stopu smrti od raka dojke tijekom 20-godišnjeg razdoblja praćenja

Na Facebook profilu privatne korisnice, koji su podijelili i drugi profili na Facebooku, 8. ožujka objavljen je status s fotografijom na kojoj piše: “Šokantna studija: Mamografija je povezana s 84% većom stopom smrtnosti od raka dojke“. U tekstu statusa se mamografski pregledi netočno prikazuju kao uzrok veće stope smrtnosti od raka dojke (arhivirano <a href="https://archive.ph/2B9Vn">ovdje</a>).
<blockquote>“Novo istraživanje objavljeno u JAMA Oncology otkriva da je mamografija odgovorna za nevjerojatnih 84 posto višu stopu smrti od raka dojke tijekom 20-godišnjeg razdoblja praćenja. Zbog vrlo visoke stope lažno pozitivnih rezultata koje proizvode, mamografije na kraju ubiju, čini se, mnogo više žena nego što bi inače umrlo od raka dojke da nikada nisu sudjelovale u mamografskom reketu. Mamografija proizvodi traumu kod pacijenata, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku, emocionalnu, pa čak i duhovnu kod žena kojima se na kraju kaže da se moraju podvrgnuti još invazivnijim “tretmanima” kako bi preživjele”, navodi se, između ostalog u statusu.</blockquote>
<img src="undefined"/>
<h4>Izvor je portal koji često širi dezinformacije</h4>
Izvor koji je umetnut u komentar statusa vodi do portala Natural News i članka naziva “EARLY DETECTION, EARLY DEATH: Mammograms linked to 84% higher breast cancer death rate” (arhivirano <a href="https://archive.ph/QS4vd">ovdje</a>). Taj nam je rubni portal već od prije poznat po širenju netočnih informacija (<a href="https://faktograf.hr/2023/06/07/ne-kina-nije-predstavila-genetski-uredenu-rasu-super-vojnika/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/08/19/cijela-prica-o-sjeci-milijuna-stabala-zbog-gradnje-vjetroelektrana-u-skotskoj/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/06/27/deset-godina-stara-dezinformacija-o-cijepljenju-opet-kruzi-facebookom/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/06/23/opet-se-sire-dezinformacije-o-cjepivu-kao-glavnom-uzorku-krvnih-ugrusaka/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/06/29/judy-mikovits-nije-zatvorena-zbog-otkrica-o-cjepivima-koja-nose-viruse-cjepiva-ni-ne-spominje-u-spornom-radu/">5</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/07/23/hoce-li-zbog-monsanta-do-2025-svako-drugo-dijete-bit-ce-autisticno-nece/">6</a>).
MBFC (Media Bias/Fact Check), nezavisna stranica koja promiče svijest o medijskoj pristranosti i dezinformacijama, ocijenila je <a href="https://mediabiasfactcheck.com/natural-news/">sadržaj kojeg portal objavljuje činjenično netočnim i neutemeljenim</a> zbog promidžbe pseudoznanosti i širenja brojnih teorija zavjera. Dezinformacije se nisu proširile samo na društvenim mrežama u hrvatskoj, nego je identičan tekst objavljen na srpskom portalu Nulta Tačka 8. prosinca prošle godine (arhivirano <a href="https://archive.ph/t4ory">ovdje</a>). Tvrdnje iznesene na tom portalu smo također u nekoliko navrata ocijenili neistinitima (<a href="https://faktograf.hr/2020/07/09/5g-mreza-nije-pobila-vrapce-u-krusevcu-jer-tamo-uopce-nema-5g-mreze/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/11/sef-blackrocka-nije-rekao-da-se-sprema-uvodenje-globalnog-totalitarizma/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/31/amisi-su-u-jeku-pandemije-covida-imali-velike-viskove-smrtnosti/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/12/01/novi-zeland-nije-zabiljezio-porast-smrtnosti-od-3000-posto/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/26/ne-szo-nije-najavila-mogucnost-globalnog-cijepljenja-zbog-klimatskih-promjena/">5</a>).
Istraživanje koje se spominje u članku <a href="https://jamanetwork.com/journals/jamaoncology/article-abstract/2811409">objavljeno je 2. studenog 2023. godine</a> u JAMA Oncology, dio medicinskog recenziranog časopisa JAMA (The Journal of American Medical Association), kojeg objavljuje Američko medicinsko udruženje. Media Bias/Fact Check je ocijenio činjenično izvještavanje <a href="https://mediabiasfactcheck.com/jama-oncology-bias/">JAMA Oncology visokom ocjenom</a> zbog rigoroznog postupka recenziranja članaka, a navode i kako je riječ o “pro-science” časopisu.
Kohortna studija JAMA Instituta naslovljena “Incidencija raka dojke nakon lažno pozitivnog rezultata mamografije” provedena je u Švedskoj u periodu od 1. siječnja 1991. godine do 31. ožujka 2020. i, suprotno navedenom u statusu, nije istraživala povezanost između mamografije i incidencije raka dojke, nego pojavnosti raka dojke nakon lažno pozitivnog rezultata mamografije. U dijelu studije se navodi da su žene koje su imale lažno pozitivan rezultat imale 84% veću stopu smrtnosti od raka dojke u narednih 20 godina u odnosu na žene koje nisu imale lažno pozitivan rezultat. No, suprotno navodima iz statusa, obje skupine žena su bile na mamografiji.
Prema podacima <a href="https://www.hzjz.hr/nacionalni-programi/rano-otkrivanje-raka-dojke/">Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo</a>, četvrtina žena novooboljelih od raka obolijeva upravo od raka dojke, dok se redovitim pregledom rak može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje, a u krajnjem slučaju i preživljenje, daleko veće. Kada se dijagnoza postavi u početnom stadiju, izliječiti se može više od 90% bolesnica s rakom dojke. Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu mamografu, a služi ranom otkrivanju tumora i drugih abnormalnosti. Grudi se prilikom snimanja stisnu između dvije ploče na RTG aparatu radi boljeg prikaza tkiva dojke. Kod nalaza ipak postoje određena ograničenja, poput lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Dok lažno negativan rezultat izgleda obično makar je rak prisutan, lažno pozitivnim rezultatom se smatra nalaz s abnormalnim promjenama u tkivu dojke iako se daljnjim ispitivanjima utvrdi da nema raka.
<h4>HZJZ: “Rezultati istraživanja su prezentirani na netočan način”</h4>
O navodima iz statusa o istraživanju i mamografiji obratili smo se upitom Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Odmah na početku odgovora su napisali da su rezultati istraživanja “izvađeni iz konteksta i prezentirani na netočan način”.
“Zbog konteksta i razumijevanja, potrebno je naglasiti da je spomenuto istraživanje rađeno prvenstveno među ženama koje su imale lažno pozitivan mamografski nalaz. Lažno pozitivan nalaz moguć je kod mamografije, kao i kod svakog drugog probirnog i dijagnostičkog testa. Zato je važno istraživati kontekst i razloge za lažno pozitivne nalaze te njihove daljnje posljedice”, navode u odgovoru iz HZJZ-a te potom otkrivaju i ključnu manipulaciju u statusu koji se dijeli Facebookom:
“Ovo istraživanje je utvrdilo da žene s lažno pozitivnim nalazom mamografije imaju veći rizik od smrti od raka dojke u usporedbi sa ženama koje nisu nikada dobile lažno pozitivni nalaz mamografije. Obje uspoređivane skupine žena imale su mamografske preglede -obje skupine su bile izložene mamografiji. Izjava ‘da je mamografija povezana s 84% većom stopom smrtnosti od raka’ pretpostavlja da su istraživači usporedili skupinu žena koja je išla na mamografiju sa skupinom žena koja nije išla na mamografiju, a to jednostavno nije točno. Spomenuta izjava je netočna i ne proizlazi iz rezultata spomenutog istraživanja. Cilj ovog istraživanja bio je nešto drugo i istraživanje je ustrojeno i provedeno na određen način – rezultati ovog istraživanja jednostavno ne mogu podržavati tako formuliranu izjavu”.
<h4>“Mamografski pregledi povezani su sa smanjenjem stope smrtnosti od raka dojke”</h4>
Navode da “mamografija kao takva definitivno nije povezana s većom stopom smrtnosti od raka dojke”.
“Nevjerojatno velika količina podataka i znanstvenih dokaza pokazuje baš suprotno – preventivni mamografski pregledi povezani su sa smanjenjem stope smrtnosti od raka dojke. To je i glavna korist ili glavna prednost mamografije. Uz to, prednosti mamografije u prevenciji raka dojke su jednostavnost i cijena. Mamografija je zlatni standard u otkrivanju u raka dojke, što je i konsenzus znanstvenih i medicinskih stručnjaka širom svijeta. Dapače, u samom znanstvenom članku na koji se referiraju prva rečenica govori kako je mamografija povezana s padom u smrtnosti od raka dojke od 20 posto”, navode iz HZJZ-a.
“Redoviti mamografski pregledi dokazano doprinose smanjenju smrtnosti od raka dojke zato što omogućuju prepoznavanje raka dojke u žena u ranoj fazi, čak i do dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Većina žena s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u ovom ranom, početnom stadiju. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju čak do 96%. Iz ovog razloga vidimo pad mortaliteta od raka dojke i u Hrvatskoj. To nije jedini razlog za pad smrtnosti, ali je nepobitno važan. Ostali razlozi za pad smrtnosti od raka dojke su neminovni napredak u dijagnostici i načinima liječenja raka dojke”, stoji u odgovoru.
Osvrnuli su se i na navod iz statusa da “mamografija kod pacijenata proizvodi traumu, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku, emocionalnu, pa čak i duhovnu”.
“Što se tiče izjave kako u članku navode da mamografija ‘proizvodi traumu kod pacijenata, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku’, izjava nije točna. Nigdje u članku se ne navodi kako mamografija proizvodi traumu. Ono što se navodi jest da lažno pozitivni rezultati mamografije mogu dovesti do anksioznosti i osjećaja uznemirenosti”, pišu iz HZJZ-a.
<blockquote>“Mamografija je također opasna jer je primarni modalitet koji se koristi rendgenska tehnologija, koja zrači tkivo dojke na vrhu stroja fizički ga pritišćući. Same gama zrake su poznati karcinogen za dojke koji je posebno zabrinjavajući za žene s takozvanim “mutacijama” gena BRCA1 ili BRCA2″, navodi se u statusu.</blockquote>
Iz HZJZ-a kažu da niti taj dio statusa nije točan. “Izjava kako članak sadrži informacije o tome da su gama zrake karcinogen za rak dojke je netočna. U članku se ne spominju gama zrake niti se gama zrake koriste u mamografiji. Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu – mamografu, čiji se rad temelji na korištenju rendgenskih ili tzv. X-zraka. Prilikom snimanja grudi se komprimiraju (stisnu) između dvije ploče na rendgenskom aparatu kako bi se dobio bolji prikaz tkiva dojke. Snimanje se vrši u dva različita smjera, pa je dojku potrebno dva puta komprimirati”, zaključuju iz odgovora iz HZJZ-a.
Istim netočnim tvrdnjama o ovom istraživanju i mamografiji bavili su se portali za provjeru istinitosti tvrdnji <a href="https://blackdotresearch.sg/mammograms-breast-cancer-deaths/">Black Dot Research</a> i <a href="https://raskrinkavanje.ba/analiza/mamografija-ne-povecava-smrtnost-od-raka-niti-je-to-potvrdila-studija">Raskrinkavanje.</a> &nbsp;Oni su krajem prošle godine već objavili da se rezultati istraživanja netočno prikazuju i da mamografija ne povećava smrtnost od raka dojke. &nbsp;O sličnim dezinformacijama o štetnosti mamografije u listopadu prošle godine pisao je <a href="https://faktograf.hr/2023/10/30/mamografija-je-najvaznija-slikovna-metoda-za-rano-otkrivanje-raka-dojke/">Faktograf</a>.

Studija ne pokazuje da je mamografija povezana s većom stopom smrtnosti od raka dojke - Faktograf.hr

Tvrdnja da cjepiva protiv COVID-19 uzrokuju 84% svih smrtnih slučajeva zabilježenih u VAERS-u u posljednje 32 godine je netočna. VAERS (Vaccine Adverse Event Reporting System) je sustav za prijavljivanje nuspojava cjepiva koji je pokrenut 1990. godine kako bi se pratile ozljede i smrtni slučajevi prijavljeni nakon primanja cjepiva. Kongres je zakonom naložio da Vlada SAD-a održava ovu bazu podataka kao dio Nacionalnog programa naknade štete uzrokovane cjepivima.
VAERS je sustav za prijavljivanje nuspojava, a ne za utvrđivanje uzročnosti. To znači da prijavljeni slučajevi ne moraju nužno biti uzrokovani cjepivom. Prijave u VAERS-u mogu biti podnesene od bilo koga, uključujući zdravstvene radnike, proizvođače cjepiva i javnost. Zbog toga, VAERS nije pogodan za utvrđivanje stope nuspojava ili uzročnosti.
Prema podacima VAERS-a, od odobrenja za hitnu upotrebu cjepiva protiv COVID-19 u prosincu 2020. do posljednjeg ažuriranja baze podataka VAERS 14. listopada 2022., 84% svih smrtnih slučajeva prijavljenih nakon cijepljenja u posljednjih 31+ godinu prijavljeno je nakon COVID-19 cjepiva. Međutim, ova statistika ne uzima u obzir broj primijenjenih doza cjepiva. Prema CDC-u, sada je u SAD-u primijenjeno 632.905.664 doza cjepiva protiv COVID-19. Od posljednjeg ažuriranja VAERS-a, te su doze rezultirale s 1.437.908 slučajeva i 31.534 smrti.
Usporedimo ovo s HIB cjepivom, koje je drugo najsmrtonosnije cjepivo prema VAERS-u. Prema Nacionalnom programu za naknadu ozljeda uzrokovanih cjepivom, bilo je 145.484.518 doza HIB-a primijenjenih između 2006. i 2021. Prema VAERS-u, 35.422 slučaja ozljeda nakon cjepiva protiv HIB-a prijavljena su tijekom tih godina, s 925 umrlih. Dakle, na temelju ove vladine statistike, slučaj je prijavljen u VAERS-u za HIB cjepiva za svakih 4.107 primijenjenih doza, a smrtni slučaj je prijavljen u VAERS-u nakon HIB cjepiva za svakih 157.281 primijenjenih doza. U usporedbi s cjepivima protiv COVID-19, u VAERS-u je prijavljen slučaj za cjepiva protiv COVID-19 za svake 404 primijenjene doze, a smrtni slučaj prijavljen je u VAERS-u nakon cjepiva protiv COVID-19 za svakih 20.071 primijenjenih doza.
Cjepiva protiv COVID-19 proizvela su 10 puta više slučajeva VAERS-a po primijenjenoj dozi i 7,8 puta više smrtnih slučajeva nego cjepiva protiv HIB-a, koja su bila najgora cjepiva za nuspojave i smrt u VAERS-u prije cjepiva protiv COVID-19. Međutim, ova usporedba ne uzima u obzir razlike u populaciji koja je primila cjepiva, kao što su dob i zdravstveno stanje.
Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4329643/#R1">National Center for Biotechnology Information</a> promatrala je podatke od 1999. do 2008. u 5 država i 5 gradskih područja koja predstavljaju populaciju od 27.779.979 u 1999. i 35.559.550 u 2008. Tijekom tog 9-godišnjeg razdoblja identificirali su 4.839 slučajeva HIB-a, koji su uključivali 828 djece. To je manje od 100 djece godišnje, a nije umrlo niti jedno dijete u dobi od 1 do 17 godina, a među rijetkim umrlima djece mlađe od 3 mjeseca polovica ih je rođena prije vremena.
Zaključak: Tvrdnja da cjepiva protiv COVID-19 uzrokuju 84% svih smrtnih slučajeva zabilježenih u VAERS-u u posljednje 32 godine je netočna. VAERS je sustav za prijavljivanje nuspojava, a ne za utvrđivanje uzročnosti. Broj prijavljenih slučajeva ne odražava stvarnu stopu nuspojava. Važno je razumjeti kontekst i ograničenja podataka prije nego što se donose zaključci o sigurnosti cjepiva.

Provjera tvrdnje: Cjepiva protiv COVID-19 uzrokovala su 84% svih smrtnih slučajeva zabilježenih u VAERS-u u posljednje 32 godine?

Tvrdnja da rak dojke nije nasljedan već da je uzrokovan načinom prehrane je netočna. Genetika igra značajnu ulogu u razvoju raka dojke, iako je prehrana također važan faktor.
Rak dojke je kompleksna bolest koja može biti uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih faktora. Geni poput BRCA1 i BRCA2 su poznati po tome što povećavaju rizik od raka dojke. Studije pokazuju da osobe koje nose mutacije ovih gena imaju značajno povećan rizik od razvoja raka dojke. Na primjer, prema studiji objavljenoj u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4289883/">National Center for Biotechnology Information</a>, žene s mutacijom BRCA1 imaju 57% rizik od razvoja raka dojke do 70. godine života.
Međutim, prehrana također igra važnu ulogu u razvoju raka. Prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama može smanjiti rizik od raka dojke. Studije pokazuju da prehrana bogata biljnim hranjivim tvarima može smanjiti razinu estrogena u tijelu, što je povezano s nižim rizikom od raka dojke. Na primjer, prema studiji objavljenoj u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4539352/">Journal of the National Cancer Institute</a>, prehrana bogata biljnim hranjivim tvarima može smanjiti razinu estrogena i time smanjiti rizik od raka dojke.
Zaštita od raka dojke zahtijeva kombinaciju preventivnih mjera, uključujući genetsko testiranje, redovite medicinske preglede i zdravu prehranu. Tvrdnja da rak dojke nije nasljedan već da je uzrokovan načinom prehrane je previše pojednostavljena i može dovesti do pogrešnog razumijevanja bolesti.
Zaključak: Tvrdnja da rak dojke nije nasljedan već da je uzrokovan načinom prehrane je netočna. Genetika igra značajnu ulogu u razvoju raka dojke, iako je prehrana također važan faktor. Preventivne mjere moraju uključivati i genetsko testiranje i zdravu prehranu.

Provjera tvrdnje: Ne nasljeđujemo rak dojke – nasljedan je način prehrane

Sunce je često optuženo kao glavni uzrok raka kože, ali postoje tvrdnje da je to pogrešno. U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti jasniju sliku o ulozi sunca u razvoju raka kože.
<h2>Dobrobiti sunčeve svjetlosti</h2>
Sunčeva svjetlost ima mnoge dokazane zdravstvene koristi. Jedna od najstarijih dokazanih terapija u medicini je izlaganje sunčevoj svjetlosti, koja je učinkovito liječila 1918. gripu, tuberkulozu i razne druge bolesti. Sunčeva svjetlost je presudna za mentalno blagostanje, osobito u stanjima kao što je sezonski afektivni poremećaj, ali njezine dobrobiti protežu se dalje, budući da neprirodna izloženost svjetlosti remeti cirkadijalni ritam.
Velika epidemiološka studija otkrila je da žene s višom izloženošću sunčevim UVB zrakama imaju upola manju incidenciju raka dojke, a muškarci upola manju incidenciju fatalnog raka prostate. Ovo smanjenje od 50% uvelike premašuje učinkovitost trenutnih pristupa prevenciji i liječenju. Isto tako, više puta je opaženo da neprirodno svjetlo pogoršava ishode raka.
20-godišnja prospektivna studija na 29.518 Šveđanki otkrila je da one koje izbjegavaju sunčevu svjetlost imaju 60% veću vjerojatnost da će umrijeti (i 130% veću vjerojatnost da će umrijeti od skupine koja se najviše izlaže suncu). Naime, pušači koji su bili izloženi sunčevoj svjetlosti imali su isti rizik od smrtnosti kao i nepušači koji su izbjegavali sunce jer je najveća korist od izlaganja suncu smanjenje smrti od kardiovaskularnih bolesti.
<h2>Rak kože</h2>
Prema Američkoj akademiji za dermatologiju, rak kože je najčešći rak u SAD-u, a trenutne procjene sugeriraju da će 1 od 5 Amerikanaca razviti rak kože tijekom života. Približno 9500 ljudi u SAD-u svaki dan dobije dijagnozu raka kože. Akademija naglašava da je izloženost UV zračenju čimbenik rizika za rak kože koji se najviše može spriječiti, savjetujući ljudima da izbjegavaju solarij u zatvorenim prostorima i zaštite svoju kožu vani traženjem hlada, nošenjem zaštitne odjeće i nanošenjem kreme za sunčanje širokog spektra sa zaštitinim faktorom SPF 30 ili više.
Bazocelularni karcinom (BCC) je najčešći rak kože, čini 80% slučajeva s oko 2,64 milijuna Amerikanaca koji se godišnje dijagnosticiraju. Čimbenici rizika uključuju prekomjerno izlaganje suncu, svijetlu kožu i obiteljsku povijest. BCC se prvenstveno pojavljuje na područjima izloženim suncu poput lica. BCC rijetko metastazira i ima stopu smrtnosti od gotovo 0%, ali se često ponavlja (65%-95%) nakon uklanjanja. Standardni pristup eksciziji često ne rješava temeljne uzroke, što dovodi do ponovljenih operacija i potencijalnog unakaženja.
Kožni planocelularni karcinom (SCC) drugi je najčešći rak kože, s procijenjenih 1,8 milijuna slučajeva u SAD-u. Njegova učestalost uvelike varira zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti, u rasponu od 260 do 4970 slučajeva na milijun osoba godišnje. Prethodno se smatralo da je četiri puta rjeđi od BCC-a, SCC je sada samo upola manji. Za razliku od BCC-a, SCC može metastazirati, što ga čini potencijalno opasnim. Ako se ukloni prije metastaze, stopa preživljavanja je 99%; nakon metastaze, pada na 56%. Obično se rano otkrije, SCC ima prosječnu stopu preživljavanja od 95%. Svake godine u SAD-u od SCC-a umre oko 2000 ljudi.
Melanom se javlja po stopi od 218 slučajeva na milijun osoba godišnje u SAD-u, sa stopama preživljavanja u rasponu od 99% do 35%, ovisno o stadiju kada je dijagnosticiran, u prosjeku do 94%. Međutim, unatoč tome što čini samo 1% svih dijagnoza raka kože, melanom je odgovoran za većinu smrti od raka kože. Ukupno, to znači nešto više od 8000 smrtnih slučajeva svake godine u SAD-u.
<h2>Velika dermatološka prijevara</h2>
Postoji tvrdnja da je dermatologija stvorila zlikovca (sunce) kako bi opravdala svoj reket. Međutim, ova tvrdnja je djelomično točna. Sunce nije glavni uzrok raka kože, ali izlaganje sunčevoj svjetlosti ima mnoge zdravstvene koristi. Važno je razumjeti sve aspekte i ne odbaciti sunčevu svjetlost kao potpuno štetnu.
<h2>Zaključak</h2>
Sunce nije glavni uzrok raka kože, a izlaganje sunčevoj svjetlosti ima mnoge zdravstvene koristi. Ova tvrdnja je djelomično točna, ali potrebno je razumjeti sve aspekte. Važno je pronaći ravnotežu između zaštite od prekomjernog izlaganja suncu i iskorištavanja njegovih dobrobiti.
<h2>Reference</h2>
<ul>
 <li><a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4421358/">Velika epidemiološka studija o raku dojke i prostate</a></li>
 <li><a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5870314/">20-godišnja prospektivna studija na Šveđankama</a></li>
 <li><a href="https://www.aad.org/public/diseases/skin-cancer/types/common/basal-cell">Američka akademija za dermatologiju o BCC</a></li>
 <li><a href="https://www.aad.org/public/diseases/skin-cancer/types/common/squamous-cell">Američka akademija za dermatologiju o SCC</a></li>
 <li><a href="https://www.aad.org/public/diseases/skin-cancer/types/common/melanoma">Američka akademija za dermatologiju o melanomu</a></li>
</ul>

Provjera tvrdnji: Sunce je pogrešno optuženo kao krivac i uzročnik raka kože

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Novo istraživanje objavljeno u JAMA Oncology otkriva da je mamografija odgovorna za nevjerojatnih 84 posto višu stopu smrti od raka dojke tijekom 20-godišnjeg razdoblja praćenja" is False

Articles reviewing this claim:

Content you might like: