Njemački gradovi postavljaju dvojezične ulične znakove na arapskom jeziku

Konzerva.hr

Znak, koji na arapskom označava ulicu Ellerstrasse, postavljen je sredinom ožujka u Dusseldorfu. Drugi je na jeziku koji nije njemački.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/n5-e1680776597455-1200x675.png"/>
Ilustracija: Faktograf
Jesu li njemački gradovi počeli postavljati ulične znakove na arapskom jeziku? Ako je suditi po objavi Facebook stranice Konzerva.hr <a href="https://faktograf.hr/?s=Konzerva.hr">za koju smo više puta utvrdili da širi dezinformacije</a>, odgovor je da.
U <a href="https://www.facebook.com/konzerva.hr/posts/pfbid02MrdWcdCeBSjbqKU6HVCcdnF7Pz69fUBPaPaUpuPuFSwavTpJtCNbLgCiNTm4Wc3tl">objavi</a> podijeljenoj na toj stranici čitatelja se navodi na upravo taj zaključak, uz dodatak kako je taj čin u Njemačkoj percipiran kao čin “poniženja” i “osvajanja”. Međutim, to nije točno.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/konzerva-325x450.png"/>
Navedeni znak, koji na arapskom označava ulicu Ellerstrasse, postavljen je u njemačkom gradu Dusseldorfu.
Postavljen je sredinom ožujka te je jedini znak na arapskom koji je postavljen u tom gradu, ukupno drugi na jeziku koji nije njemački. Prvi takav znak jest onaj na japanskom za ulicu Immermannstrasse (<a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-germany-arabic-sign-idUSL1N3610RW">Reuters</a>).
Kako su izvijestili lokalni mediji, natpis je postavljen jer u okolici Ellestrasse i šireg okruga Oberbilk postoji velika populacija govornika arapskog jezika, najviše Marokanaca. Sličan je razlog zašto je ranije postavljen znak na japanskom. Takva odluka lokalnih vlasti izazvala je mješovite reakcije mještana (<a href="https://www.rnd.de/panorama/duesseldorf-erstes-strassenschild-in-arabischer-schrift-aufgestellt-negative-reaktionen-auf-twitter-ZLGKSJZIQZEQLKBDMN3JY7CBMY.html">1</a>, <a href="https://www1.wdr.de/nachrichten/rheinland/arabisches-strassenschild-duesseldorf-100.html">2</a>).
Unatoč tome, Gradsko vijeće Dusseldorfa planira postaviti još deset dvojezičnih natpisa, najvjerojatnije &nbsp;na temelju deset najvećih nacionalnih manjina u tom gradu.
Budući da se u objavi sugerira da se znakovi na arapskom postavljaju u njemačkim gradovima, pokušali smo pronaći jesu li oni postavljeni i u nekim drugim gradovima, međutim, u tome nismo uspjeli.
Kako stranica Konzerva.hr ne navodi da je riječ konkretno o jednom gradu te samo jednom natpisu, ocjenjujemo ovu objavu kao da joj nedostaje kontekst.

U njemačkom gradu postavljen je samo jedan naziv ulice na arapskom jeziku - Faktograf.hr

„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, <a href="https://enz.hrt.hr/">ustvrdio je</a> Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (<a href="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/24/hrvatski-porezni-sustav-ovim-promjenama-postaje-jedinstven-u-europi/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/06/povecanje-stope-poreza-na-dohodak-u-zagrebu-direktni-je-rezultat-vladine-porezne-reforme/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/14/zbog-rasta-osobnog-odbitka-oko-850-tisuca-mirovina-nece-biti-oporezivo/">4</a>).
Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.
Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.
Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.
Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.
Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.
U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.
<h4>Rast proračuna u Zagrebu i Splitu</h4>
Grad Zagreb je, primjerice, <a href="https://www.zagreb.hr/proracun/113894">proračunom za tekuću godinu</a> planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.
Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.
Grad Split, pak, <a href="https://split.hr/gradska-uprava/proracun">prihode od poreza</a> u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.
Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog <a href="https://www.rijeka.hr/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu-predlozen-u-visini-od-170-milijuna-eura/">ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka</a> izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz <a href="https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/proracun/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu/">proračuna</a> tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.
<h4>Inflacija</h4>
Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. <a href="https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori">Prosječna godišnja stopa inflacije</a> mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.
U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim <a href="https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije">proljetnim makroekonomskim</a> projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.
Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.
Kao što je <a href="https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2024-godina/3504">državnim proračunom</a> za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.
<h4>Usporedba s ranijim razdobljima</h4>
S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.
Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.
Podatke o proračunskim prihodima od poreza i doprinosa, odnosno samo poreza na dohodak na području grada Rijeke do zaključenja teksta nismo dobili.
„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.
Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.
U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.
„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.
Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20I.%202023._web.pdf">444 246 zaposlenih</a>, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Pla%C4%87e%20%20I.%202023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.
Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20XII.%202023._web.pdf">zaposleno</a> 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Place%20XII.2023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.
I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.

Prirez je ukinut u siječnju ove godine, a ne prije godinu dana - Faktograf.hr

Društvene mreže, svaki aktivniji korisnik to može potvrditi, prepune su zanimljivosti iz životinjskog svijeta. Uz smiješne snimke domaćih životinja, fotografija neodoljivih kućnih ljubimaca te neobičnih susreta s životinjama na ulici ili u prirodi, svoje mjesto na društvenim mrežama imaju i fascinantne divlje životinje iz dalekih krajeva svijeta.
Među ovim potonjima je i post o veoma egzotičnoj vrsti, toliko egzotičnoj da nam se jedna čitateljica obratila tražeći da provjerimo je li ona izmišljena. Radi se o “madagaskarskiom jajonosnom drozdu” koji navodno ima jednu karakteristiku koja ga razlikuje od svih drugih ptica — ne nese jaja.
Tvrdnja od travnja ove godine cirkulira na različitim jezicima (<a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/zpKJK" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/Lh7Ip" rel="noopener" target="_blank">3</a>), a na našem su je jeziku proširili brojni privatni korisnici Facebooka (<a href="https://archive.ph/wip/L7HBT" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/A5Dmf" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/lSU3P" rel="noopener" target="_blank">3</a>, <a href="https://archive.ph/wip/o0T5U" rel="noopener" target="_blank">4</a>) te nešto kasnije i portal <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">Femina</a>, koji za sebe piše da je “namijenjen ženama, svih starosnih doba”.
<blockquote>“Madagaskarski jajonosni drozd (Madagaskar ovum turdi) je jedina ptica poznata nauci koja ne polaže jaja i ne gradi gnezdo. Jedinstvena ptica sa inkubacijom u telu.Ove ptice su male, veličine vrapca, sa smeđim perjem i rumenim stomakom. Svejedi, hrane se insektima, voćem i bobicama. Žive u vlažnim šumama i stenovitim predelima Madagaskara. Po završetku graviditeta ženka polaže dva, u retkim slučajevima i tri jajeta, gotovo savršeno okruglog oblika u posebnu kožnu kesu.Nakon izleganja, donji deo zida kože se stanji, jaja se otkotrljaju, a pilići se izlegu. Pilići se izlegu posle 2 nedelje i spremni su za let u roku od 30 minuta, što je takođe jedinstvena pojava u svetu ptica”, dio je članka na portalu Femina objavljenom 26. travnja 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-11-31-18-femina-ovo-je-jedina-ptica-poznata-nauci-koja-ne-polaze-jaja-i-facebook-525x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Iako su ispod gotovo svakog od tih postova drugi korisnici izražavali skepsu da se radi o stvarnom biću i kritizirali one koji su na to “nasjeli”, viralnost tog sadržaja ipak nam govori da se njime treba pozabaviti.
<h4>Nema dokaza da postoji madagaskarski jajonosni drozd</h4>
Iako je opis karakteristika ove ptice detaljnije razrađen u gore citiranom tekstu, pa može djelovati kao da je preuzet iz stručne literature, nismo naišli ni na jedan kredibilan izvor kojim se može potvrditi postojanje ove ptice.
Pretraga na <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/avibase.jsp" rel="noopener" target="_blank">Avibaseu</a>, bazi podataka o svim pticama svijeta, koja sadrži više od 50 milijuna zapisa o 10 tisuća vrsta i 22 tisuća podvrsta ptica, ne daje niti jedan rezultat na unos “madagascar ovum turdi” (<a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-10-13-52-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-13-30-57-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Tako je i s bazom podataka <a href="https://birdsoftheworld.org/bow/content/about-birds-of-the-world" rel="noopener" target="_blank">Birds of the World</a> (Ptice svijeta) koja sadrži podatke o preko 11 tisuća ptičjih vrsta. Ta platforma također <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-12-05-05-birds-of-the-world-comprehensive-life-histories-for-all-bird-species-and-families.png" rel="noopener" target="_blank">ne daje rezultate</a> za isti unos, a pretraga preko Google tražilice daje samo <a href="https://archive.ph/0Vj3h" rel="noopener" target="_blank">rezultate</a> koji vode na postove s društvenih mreža.
Na popisima endemskih vrsta ptica s Madagaskara koje su dostupne na internetu, također nema te ptice (<a href="https://www.oiseaux-birds.com/article-island-birds-endemic-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.madacamp.com/Birds_of_Madagascar" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Uz to, nekoliko domaćih i međunarodnih organizacija zamolili smo dodatnu potvrdu o (ne)postojanju madagaskarskog jajonosnog drozda, a do objave ovog teksta odazvala nam se domaća udruga <a href="https://www.biom.hr/o-nama/tko-smo-mi/" rel="noopener" target="_blank">BIOM</a> koja je punopravni partner i predstavnik Hrvatske u BirdLife International, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica. Oni su nam potvrdili da ta ptičja vrsta ne postoji.
Nakon objave teksta istu nam je potvrdu dao i Zavod za ornitologiju u Zagrebu.
Izvor na koje se širitelji ove dezinformacije pozivaju je “poznata kanadska ornitologinja Letitia Balls“, koja je navodno opisala ženku madagaskarskog drozda u svojoj knjizi “Our Unique Planet” (Naša jedinstvena planeta). Ona je navodno izjavila:
<blockquote>“S obzirom na to da ove male krhke ženke moraju putovati oko 20 000 km tijekom sezonskih migracija, s pravom se mogu nazvati ženama s jajima. I ne samo zbog neobičnog načina nošenja pilića. Inkubacija u tijelu im omogućava da se gnijezde na teško dostupnim mjestima”.</blockquote>
Međutim, internetska pretraga daje vrlo ograničene rezultate kada se u <a href="https://archive.ph/wip/8QSFJ" rel="noopener" target="_blank">tražilicu</a> unese ime “poznate” ornitologinje. Preciznije, rezultati pretrage vode na društvene mreže i dezinformacijske postove.
Neki su se korisnici (primjerice Facebook stranica <a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">Biologist</a> koja objavljuje na engleskom jeziku) pozivali i na jedan od ovogodišnjih brojeva ornitološkog časopisa <a href="https://wilsonsociety.org/pubs/wjo/" rel="noopener" target="_blank">Wilson Journal of Ornithology</a>. Kako taj časopis izlazi kvartalno, objavljen je samo <a href="https://archive.ph/hWiSn" rel="noopener" target="_blank">jedan</a> broj u 2024. godini, a u <a href="https://archive.ph/Oq3uB" rel="noopener" target="_blank">sažecima članaka</a> nismo pronašli niti ornitologinju Letitiu Balls, niti Madagaskar, niti spomen vrste madagascar ovum turdi.
Naknadno su nam iz časpopisa Wilson Journal of Ornitology odgovorili da u ovoj godini nisu objavili nikakve radove o pticama s Madagaskara. Potvrdili su da madagascar ovum turdi ne postoji te da “reproduktivni mehanizam opisan u postu na Facebooku nije dokumentiran kod ptica”. Također, prema njihovim saznanjima, ne postoji ornitologinja Letitia Balls.
<h4>Ptić na fotografiji je nastao uz pomoć AI-a</h4>
Fotografija koja se dijelila uz tu tvrdnju nastala je pomoću alata umjetne inteligencije (AI). Objavljena je 26. ožujka 2024. godine na Instagram profilu “dallvador” (<a href="https://archive.ph/yOFSI" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.instagram.com/dallvador/p/C4-jS-Ms_wv/?img_index=1" rel="noopener" target="_blank">2</a>) u čijem <a href="https://www.instagram.com/dallvador/" rel="noopener" target="_blank">opisu</a> stoji: “Istraživanje intersekcije umjetnosti i umjetne inteligencije. Sve slike je ekskluzivno generirao DALL·E iz OpenAI-ja”. U opisu tog vizuala priča je o imaginarnom ptiću TitanNutu kojemu je “priroda podarila jedinstveni talent: privlačenje pažnje”. Naime, pažnju je privlačio “sićušnim nogama i neproporcionalno velikim atributima”.
U tom je postu bilo nekoliko varijacija AI-generiranog vizuala “obdarenog” ptića, a ona koja se najčešće preuzimala i širila u druge svrhe donekle podsjeća (bojom i rasporedom perja) na stvarnu madagaskarsku pticu. To je ptica latinskog imena monticola imerina, a pripada porodici drozdova te obitava samo <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/species.jsp?avibaseid=7DFEBA9CD260BEEB" rel="noopener" target="_blank">na Madagaskaru</a>. Ženka te ptice, ništa neuobičajeno, gradi gnijezdo i <a href="https://www.oiseaux-birds.com/card-littoral-rock-thrush.html" rel="noopener" target="_blank">nese jaja</a>, obično njih 2-3.
S druge strane, korisnici društvenih mreža koji su prihvatili teoriju o neobičnoj životinjskoj vrsti s Madagaskara dijelili su AI vizual uz objašnjenje da su “veliki atributi” zapravo oplođena jaja koja nisu položena u gnijezdo nego se inkubiraju u tom dijelu tijela ptice.
Sve se ptice razmnožavaju polaganjem jaja koja zatim inkubiraju jedan ili oba roditelja naizmjenično. Nakon određenog vremena, koje se razlikuje od vrste do vrste, jaja se izlegu i daju žive mlade (<a href="https://birdfact.com/articles/do-all-birds-lay-eggs" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.msdvetmanual.com/bird-owners/routine-care-and-breeding-of-birds/breeding-and-reproduction-of-pet-birds" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Fenomen ptice koja ne liježe jaja zasigurno ne bi bio popraćen isključivo na rubovima interneta. Životinjske vrste koje pripadaju jednom razredu, a imaju obilježja nekog drugog uvijek su budile posebno zanimanje kako znanstvenika, tako i opće publike. Primjerice, široko je poznato da su jedini sisavci koji lete <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/netopiri" rel="noopener" target="_blank">šišmiši</a>, ili da je <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/cudnovati-kljunas" rel="noopener" target="_blank">čudnovati kljunaš</a> sisavac koji leže jaja.
Na kraju, nije neobično da se kao stanište ovog nepostojećeg drozda uzeo baš Madagaskar. Ta <a href="https://www.britannica.com/place/Madagascar/Climate" rel="noopener" target="_blank">otočna država</a> koja leži uz jugoistočnu obalu Afrike, stanište je 25 tisuća <a href="https://www.worldatlas.com/articles/what-unique-animals-live-in-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">divljih životinja</a>. Zbog izolacije otoka, mnogi životinjski primitivni oblici su preživjeli i evoluirali u jedinstvene oblike. Većina ovih vrsta pronađenih na Madagaskaru su endemske, što znači da se ne mogu naći nigdje drugdje u svijetu.
Među njima, međutim, nije madagaskarski jajonosni drozd.
NADOPUNA (3.5.2024.) – Nakon objave dobili smo odgovore Zavoda za ornitologiju u Zagrebu i uredništva časopisa Wilson Journal of Ornitology te smo ih uvrstili u članak.

Madagaskarski jajonosni drozd ne postoji - Faktograf.hr

Korisnici društvenih mreža dijele snimku koja prikazuje dramatične scene na postaji podzemne željeznice. Snimljena je u jednom od vagona metroa, u trenutku dok staje na postaju.
U kadru najprije vidimo putnike i ženu koja između njih prolazi s megafonom u rukama. Potom na snimci, kroz prozor vagona, vidimo napad na postaji i dva “zombija” na prozoru. Snimku prati glas koji na engleskom jeziku govori: “Prije nego što su zombiji napali, svi u vlaku izgledali su prestrašeno. I tad, odjednom, oni počinju napadati. Je li svijet spreman za još jednu veliku katastrofu iz Kine?”
Korisnik koji je objavio ovaj video u opisu je napisao: “Jučer u Kini. Novi virus” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/IIaMu">ovdje</a>). Drugi korisnik prenosi objavu, uz novi opis: “Virus koji se pojavio u Kini. Ubrzo stiže u Evropu i na Balkan. Virus X. Nema spasa od ove pošasti” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/ezmvm">ovdje</a>). Snimku korisnici Facebooka prenose s Instagrama (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/uqH5g">ovdje</a>), a opis koji uz nju plasiraju u potpunosti je pogrešan.
<img src="undefined"/>
Video je snimljen u Indoneziji, ne u Kini i ne prikazuje zarazu novim virusom, nego je riječ o snimkama eventa organiziranog u okviru promotivne kampanje za javni promet u Jakarti. Najava ovog eventa objavljena je u srpnju 2022. godine na Instagram profilu tvrtke Pandora Box, koja je s tvrtkom “The Jakarta Light Rail Transit (LRT)” pripremila promotivnu kampanju (arhivirano <a href="https://archive.ph/wip/6cgEh">ovdje</a>).
U najavi je stajalo: “Vlak će uskoro krenuti! Preskočite prepreke, izbjegnite hordu zombija i riješite zagonetke kako biste stigli do sigurne zone! Vlak za apokalipsu – Prva vožnja zombi vlakom u Indoneziji”. Kampanja je trajala od 5. kolovoza do 11. rujna 2022. godine. Sredinom kolovoza o njoj su <a href="https://archive.li/yzZTM">izvještavali i mediji</a>.

Snimka ne prikazuje paniku zbog novog virusa u Kini već promotivnu kampanju iz Indonezije - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Njemački gradovi postavljaju dvojezične ulične znakove na arapskom jeziku" is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: