Njemačka vlada najavila: Krajem mjeseca prestaje prskati građane kemijskim sredstvima iz aviona jer nije postignut željeni učinak i na to su potrošene stotine milijardi eura

Der Postillon

"Vijest" o odluci Njemačke da prestane prskati građane kemijskim sredstvima sa satiričnog je portala - Faktograf.hr

Korisnici društvenih mreža dijele snimku izvorno objavljenu na internetskom portalu Der Postilon (arhivirano <a href="https://archive.li/eEkUT">ovdje</a>), odnosno na Youtube kanalu <a href="https://www.youtube.com/watch?v=TxciGhz7l5c">spomenutog portala</a>.
Uz snimku dijele i opis u kojem se navodi:
<blockquote>“Kažu da je ovo bilo u Austriji na vijestima! Njemačka vlada najavila: Krajem mjeseca prestaje prskati građane kemijskim sredstvima iz aviona jer nije postignut željeni učinak i na to su potrošene stotine milijardi eura! Priznali su da su potpisali ugovore za ‘Chemtrailers’ s američkim Iluminatima, odnosno “Deep State – USA”. Jasno, jer Njemačka je okupirana zemlja, tj. GmbH Company kojom upravlja Amerika. Rečeno je i da se i dalje provodi depopulacija: cjepivima i otrovima u hrani!” (arhivirano <a href="https://archive.ph/wip/VSr97">ovdje</a>)</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/statusnijemccii-800x320.jpg"/>
Snimka koju korisnici dijele izvorno je objavljena 2016. godine i nije emitirana u Austriji na vijestima. Predmetna snimka prikazuje “vijesti” u produkciji portala Der Postillon, u kojima se uistinu govori o tome da njemačka vlada zbog velikih troškova nakon 25 godina obustavlja program trovanja stanovništva chemtrailsima.
Međutim, u pitanju je šala, “vijesti” se ne odnose na ono što se u njemačkoj uistinu zbivalo. Portal Der Postillon, naime, objavljuje satiru, njegove su vijesti šaljivog karaktera i nemaju uporišta u stvarnim događajima. <a href="https://archive.li/h2lzQ">Satirični portal utemeljio je njemački PR stručnjak Stefan Sichermann</a>, koji se ovom vrstom satire počeo baviti iz hobija, 2008. godine, inspiriran sadržajem The Oniona, jednog od najpoznatijih svjetskih satiričnih web portala.
Satirične televizijske vijesti, u okviru kojih je objavljen sadržaj koji korisnici Facebooka dijele kao ozbiljan i vjerodostojan, Der Postillion je počeo <a href="https://www.youtube.com/watch?v=UcO1uBh-sLI">objavljivati 2012. godine</a>. O činjenici da predmetni snimak dijeljen na društvenim mrežama ne može biti uzet za ozbiljno još je u travnju prošle godine pisao <a href="https://archive.li/SDRKN">AFP</a>.

„Projektni naslov je destrukcija HDZ-a i resurekcija i građenje Hrvatske, zemlje u kojoj se neće pljačkati, pustošiti europski fondovi, u kojoj će biti iskorišteni svi europski fondovi, a ne najmanje nakon Bugarske. I mi svaki dan moramo na otvorenom ili u crkvi moliti samo da Bugarska opstane, da mi nismo zadnji. Mi smo predzadnji“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izjava-zorana-milanovica---838364.html">ustvrdio je</a> Zoran Milanović, predsjednik države obraćajući se novinarima tijekom posjeta Lipovljanima.
Nekoliko dana kasnije, u posjetu Ludbregu, Milanović je ponovo ustvrdio kako Hrvatska, kada je riječ o iskorištenosti EU fondova, stoji loše.
<blockquote>„(…) Europski fondovi. Dakle A: koristit će ih se bolje i više jer smo i dalje predzadnji od istočnih država, bivših socijalističkih država. Mi svako jutro ustanemo (…), molimo se za zdravlje Bugarske. Ne za napredak, nego naprosto da ostanu tamo, da budu zadnji, da mi možemo biti predzadnji po povlačenju EU fondova. To je stvarnost“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-u-ludbregu-komentira-politicke-aktualnosti---838716.html">kazao je</a> Milanović.</blockquote>
U proračunskom razdoblju 2014. -2020. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo 12,19 milijarda eura iz <a href="https://cohesiondata.ec.europa.eu/countries/HR">Europskih strukturnih i investicijskih programa</a> (ESIF), bez nacionalnog doprinosa, a s uključenim nacionalnim sredstvima ukupno je riječ o 14,2 milijarde eura.
Sredstva osiguranja u ranijem proračunskom razdoblju Hrvatska je, kao i druge članice EU trebala iskoristiti do kraja 2023. godine, no dio tih sredstava još je uvijek u postupku naplate. Tako je, primjerice, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s posredničkim tijelima, prije desetak dana Europskoj komisiji poslala <a href="https://razvoj.gov.hr/vijesti/europskoj-komisiji-poslana-izjava-o-izdacima-u-iznosu-od-135-milijuna-eura/5576">izjavu o izdacima</a> u iznosu od 135 milijuna eura za projekte koji su financirani iz prošlog proračunskog razdoblja.
Kada govori o tome da je Hrvatska predzadnja članica EU po povlačenju sredstava iz europskih fondova, predsjednik Milanović ne iznosi točan podatak – što je vidljivo na <a href="https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview">službenom portalu Europske komisije (EK) koji izvještava o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova</a>. Tu su prikupljeni podaci o iskorištenosti svih fondova pa tako i instrumenta <a href="https://next-generation-eu.europa.eu/index_en">Next Generation</a> i njegova programa REACT-EU koji je uveden kao reakcija na gospodarsku i socijalnu krizu nastalu uslijed pandemije bolesti Covid-19. Sredstva tog instrumenta namijenjena su otklanjanju socijalne i gospodarske štete prouzročene pandemijom bolesti Covid-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka.
Prema podacima EK koji su osvježeni 19. ožujka 2024. godine, Hrvatska je od planiranih 14,2 milijarde eura iz svih financijskih izvora, uključujući i sredstava za oporavak nakon pandemije Covida-19, potrošila 14 milijardi eura, odnosno 99 posto planiranih sredstava. Istodobno je ugovoreno više od 18,8 milijardi eura projekata.
Uobičajeno je, naime, ugovarati projekte u vrijednosti većoj od sredstava koja su na raspolaganju kako bi postojala rezerva u slučaju da neki projekt zastane.
Bugarska je doista zemlja koja je sporije od Hrvatske povlačila sredstva EU fondova. Od ukupno 13 milijardi iskoristila je 12 milijardi eura ili 94 posto osiguranih sredstava. No, netočno je da je ona najlošija u Europi, kao što je netočno da je Hrvatska predzadnja zemlja po iskorištenosti fondova, odnosno da je „predzadnja od istočnih država, bivših socijalističkih država“.
Naime, osim Bugarske, sporije od Hrvatske sredstva povlači još 14 članica EU. Tako su, primjerice, Rumunjska i Njemačka do sada iskoristile 94 posto sredstava (kao i Bugarska) koje su mogle povući u prošlom proračunskom razdoblju. Na razini 93 posto su Litva i Cipar, &nbsp;dok su na razini 92 posto Rumunjska i Austrija. Slovačka je do sada iskoristila 89 posto sredstava koja su joj bila na raspolaganju, Španjolska 70 posto, Italija 78 posto….
Sve što im je bilo na raspolaganju, ili i više od toga, povukle su, među ostalima, Slovenija, Francuska, Mađarska, Portugal, Malta i Latvija. Kao i Hrvatska, na 99 posto iskorištenosti su još Češka i Poljska.
O Hrvatskoj sporosti u povlačenju EU sredstava pisali smo u ranijim godinama (<a href="https://faktograf.hr/2017/09/21/eu-fondovi-europska-komisija-hrvatska/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/11/25/plenkovic-se-hvalio-uspjehom-u-povlacenju-eu-sredstava-provjerili-smo-je-li-se-drzao-cinjenica/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/11/04/vlada-za-23-milijarde-kuna-smanjila-ocekivanu-naplatu-iz-eu-fondova/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2021/05/14/ministarstvo-srezalo-trosak-analize-koja-bi-trebala-pokazati-kako-hrvatska-koristi-eu-fondove/">4</a>). U 2017. godini, kako pokazuje interaktivni graf EK, dakle tri godine od početka proračunskog razdoblja, Hrvatska je potrošila svega devet posto raspoloživih sredstava iz EU fondova. U 2018. godini bila je na 17 posto, da bi u 2019. godini došlo do značajnijeg skoka u povlačenju sredstava (32 posto). U 2020. godini povučeno je 49 posto sredstava na raspolaganju proračunskog razdoblja, da bi u 2021. godini iskorištenost skočila na 62 posto, odnosno 78 posto na kraju 2022. godine. Sada smo na 99 posto iskorištenosti sredstava.

Hrvatska nije predzadnja po iskorištenosti EU fondova - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, u javnosti se pojavljuju tvrdnje o kemijskim tragovima na nebu, poznatim kao chemtrails, koji navodno uzrokuju kritično zagađenje zraka i ekosustava u Republici Hrvatskoj. Ova tvrdnja je ponovno došla u središte pažnje nakon što je Institut za bio i tehnosferu (IBT) podnio zahtjev za otvaranjem rasprave u Hrvatskom saboru.
Prema IBT-u, kemijski tragovi na nebu su povezani s povećanim koncentracijama teških metala u kišnici i očitim tragovima raspršivanja aerosola iz preleta zrakoplova nad teritorijem Republike Hrvatske. Međutim, ova tvrdnja nije potvrđena znanstvenim istraživanjima i podacima.
Znanstvena zajednica je već dugo vremena skeptična prema tvrdnjama o chemtrailsima. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/srep31289">Environmental Research Letters</a> iz 2016. godine, koja je analizirala 77 znanstvenika, nije pronašla nikakve dokaze koji bi podržali tvrdnje o chemtrailsima. Studija zaključuje da su tragovi na nebu uglavnom posljedica normalnih kondenzacijskih tragova koji se stvaraju pri izgaranju goriva u avionskim motorima.
Dodatno, <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969716300347">studija objavljena u časopisu Science of the Total Environment</a> iz 2016. godine također nije pronašla nikakve dokaze koji bi podržali tvrdnje o chemtrailsima. Studija je analizirala uzorke zraka i kišnice i zaključila da nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili postojanje chemtrailsa.
S druge strane, zagađenje zraka i ekosustava je stvaran problem koji zahtijeva pažnju i djelovanje. Međutim, uzroci zagađenja su mnogobrojni i uključuju industriju, promet, poljoprivredu i druge ljudske aktivnosti. Fokusiranje na nepotvrđene tvrdnje o chemtrailsima može odvući pažnju od stvarnih uzroka zagađenja i otežati donošenje efikasnih mjera za zaštitu okoliša.
Zaključno, tvrdnja o kemijskim tragovima na nebu (chemtrails) koji uzrokuju kritično zagađenje zraka i ekosustava u Republici Hrvatskoj je nepotvrđena i temelji se na nedostatku znanstvenih dokaza. Važno je da se fokusira na stvarne uzroke zagađenja i donošenje efikasnih mjera za zaštitu okoliša.

Provjera tvrdnji o kemijskim tragovima na nebu (chemtrails)

Tehnički predsjednik Vlade iznosi netočne podatke kada govori o tome da se predsjednik države nije oglasio oko kupnje 12 francuskih Rafala te da nije dao suglasnost za njihovu nabavu.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/vzo-1013x675.png"/>
Izvor Vlada: Sjednica Vijeća za obranu
<blockquote>“Pazite jučer licemjerje… Čovjek koji se u kontekstu nabave Rafala nije oglasio i dao suglasnost za nabavu aviona, došao je jučer kao da nije kršio Ustav mjesec dana i čestitao. Znači, netko tko ne da ono što mu je Vlada poslala u proceduri, ne da suglasnost, sada hvali“, <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-zivcani-plenkovic-preko-pola-sata-napadao-novinare-oporbu-milanovica/2559878.aspx?index_vid=26590&amp;index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">kazao je</a> Andrej Plenković, tehnički predsjednik Vlade govoreći o Zoranu Milanoviću, predsjedniku države u kontekstu njegova dolaska na svečanost prihvata dijela isporučenih borbenih aviona.</blockquote>
Tehnički predsjednik Vlade iznosi netočne podatke kada govori o tome da se predsjednik države nije oglasio oko kupnje 12 francuskih Rafala te da nije dao suglasnost za njihovu nabavu.
Taj je posao bio u nadležnosti Vlade koja nije trebala posebnu suglasnost Milanovića. No, tu je suglasnost ipak dobila kroz Vijeće za obranu čiji je član i Milanović. Osim toga, Milanović je u više navrata govorio o nabavi višenamjenskih borbenih aviona.
<h4>Kako je tekao postupak nabave Rafala</h4>
Vlada je u srpnju 2019. godine donijela odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona (<a href="https://vlada.gov.hr/sjednice/164-sjednica-vlade-republike-hrvatske-26288/26288">Sjednica Vlade, točka 7.</a>). Tom je odlukom pokrenut proces nabave aviona.
Prema <a href="https://www.morh.hr/tijek-postupka-nabave-avion-rafale/">kronologiji postupka nabave borbenih aviona</a>, koju je objavio MORH, u rujnu 2020. godine zaprimljene su ponude za višenamjenske borbene avione. U studenom iste godine najbolju i konačnu ponudu (BAFO) dostavile su SAD za novi avion F-16 Block 70 i korišteni izraelski avion F-16 Block 30 te Francuska za korišteni avion Rafale, dok je Švedska najbolju i konačnu ponudu (BAFO) za novi avion JAS-39 C/D Gripen predala 11. studenog 2020. godine. Tada je „završio proces validacije i započeo proces evaluacije pristiglih ponuda za nabavu višenamjenskog borbenog aviona“.
Odluka o odabiru francuskih Rafala donesena je gotovo sedam mjeseci kasnije nakon sjednice <a href="https://www.predsjednik.hr/vijesti/vijece-za-obranu-dalo-potporu-vladi-u-dovrsetku-postupka-odabira-visenamjenskog-borbenog-aviona/">Vijeća za obranu</a> koju su za 20. svibnja 2021. godine zajednički sazvali Zoran Milanović, predsjednik države i Andrej Plenković, predsjednik Vlade. Na toj je sjednici, održanoj u Uredu predsjednika, „razmotreno pitanje nabave višenamjenskog borbenog aviona za potrebe opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske“.
<h4>Vijeće za obranu dalo potporu Vladi za odabir aviona</h4>
„Na sjednici je Vijeće za obranu razmotrilo zaključke Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona. Vijeće je zahvalilo Međuresornom povjerenstvu za nabavu višenamjenskog borbenog aviona i Radnoj skupini za stručnu potporu međuresornom povjerenstvu na kvalitetno odrađenom poslu te dalo potporu Vladi u dovršetku postupka odabira višenamjenskog borbenog aviona, za što je nadležna Vlada“, stoji u priopćenju s te sjednice Vijeća za obranu na kojoj su bili svi njeni članovi.
Dakle, Vlada je bila nadležna za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, što znači da predsjednik države nije trebao dati posebnu suglasnost za taj posao. Uostalom, da je takva suglasnost bila potrebna pitanje je kako bi Vlada dovršila posao bez potrebne suglasnosti. A nju je, uostalom, dobila putem Vijeća za obranu.
Nakon sjednice Vijeća za obranu Milanović se zaputio u vojarnu „1. gardijske brigade Tigrovi-Croatia“ na svečanost obilježavanja 19. obljetnice ustrojavanja Zapovjedništva za potporu. U razgovoru s novinarima osvrnuo se i na proces nabave borbenih aviona. Pritom nije želio govoriti o tome oko kojeg su se aviona složili na Vijeću za obranu.
„No comment“, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Vxo5FjwyyGw">odgovorio je</a> Milanović na pitanje zna li, nakon Vijeća za obranu, koji će se borbeni avioni nabaviti.
<h4>Milanović: Htio bih da Vlada odluku donese što prije</h4>
„Ono što vam mogu reći i ponovit ću, htio bih da Vlada donese odluku što prije jer je do sada proces bio dobar, nije kompromitiran“, kazao je Milanović, objašnjavajući kako je dobro da u tom složenom procesu odabira borbenih zrakoplova nije bilo curenja podataka „koji su stroga tajna i jedino takvi trebaju biti dok ne iziđu u javnost“ kojoj se na kraju trebaju položiti računi.
„Dakle, ne možemo reći ne znamo koliko to košta. Imat ćete pravo znati koliko to košta i što je to što se dobiva“, rekao je Milanović, objašnjavajući na primjeru automobila kako cijena, ovisno o dodatnoj opremi, može varirati.
Predsjednik države je tada rekao kako će Vlada odluku o odabiru aviona donijeti do 28. svibnja (iako bi on volio da je ta odluka donesena i ranije) te da je bitno da oni budu isporučeni najkasnije 2024. godine.
Odluku o odabiru Rafala, Vlada je donijela 28. svibnja 2021. godine (<a href="https://vlada.gov.hr/sjednice/59-sjednica-vlade-republike-hrvatske-32210/32210">sjednica Vlade, točka 1.</a>) dok su koncem studenog iste godine potpisani Tehnički dogovor i tri ugovora s tvrtkama Dassault Aviation, MBDA France i Safran Electronic &amp; Defense.
Nakon Vladine odluke o odabiru francuskih borbenih aviona, Milanović je ponovo tu odluku podržao, a odgovarajući na pitanje je li to dobra odluka, podsjetio je na svoje riječi da će <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/milanovic-o-nabavi-aviona-amerikanci-bili-malo-preskupi-za-nas-sad-tek-pocinje-proces-foto-20210528?meta_refresh=1">poduprijeti</a> sve ono što Vlada odluči. Tada je, kao i u svim kasnijim istupima Milanović naglašavao potrebu daljnje modernizacije i opremanja Oružanih snaga.
U studenom 2021. godine, primjerice, u <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/milanovic-pozdravlja-nabavu-rafalea-ali-istice-stratesku-vaznost-nabave-bradleya-20211123?meta_refresh=1">priopćenju</a> je pozdravio nabavu višenamjenskog borbenog aviona Rafale, ali i istaknuo da je od strateškog značaja i nabava borbenog vozila pješaštva novije generacije Bradley u sklopu modernizacije Hrvatske kopnene vojske kao najveće i najvažnije grane u sustavu obrane. Bez njenog opremanja i modernizacije, kako je istaknuo, nema dugoročnog povećanja obrambenih sposobnosti.
<h4>Milanović postavljao pitanja što za 1,1 milijardu eura kupujemo</h4>
Iako je podržao nabavu francuskih Rafala, Milanović je redovito ukazivao kako nema informacija o tome što je sve Hrvatska uz 12 aviona kupila te je tražio da mu se dostave ugovori o kupnji borbenih aviona. Sve se to zbivalo od konca 2021. godine, kada se saznalo da će Hrvatska Rafale platiti 1,1 milijardu eura, a ne 999 milijuna eura koliko je iznosila ponuda Francuske na natječaju za nabavku borbenih aviona. Dokumente o kupnji Rafala tražila je i saborska oporba. Bezuspješno, kao i predsjednik države (1, <a href="https://www.nacional.hr/macron-stigao-u-zagreb-pa-dignuo-cijenu-aviona-rafale-cemo-ipak-platiti-100-milijuna-eura-vise/">2</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kod-nabave-rafalea-maznuto-je-200-milijuna-banozic-vjerojatno-se-radi-na-njegovoj-smjeni-15131487">3</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/banozic-ne-da-ugovor-o-kupnji-rafalea-saboru-oporba-bijesna-obrazlozenje-je-necuveno-15146818">4</a>).
Prvih šest od 12 Rafala u Hrvatsku su stigli 24. travnja, a na svečanosti je sudjelovao cijeli državni vrh (<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sletjeli-rafalei-plenkovic-zahvalio-banozicu-milanovic-citirao-na-francuskom/2559559.aspx">1</a>, <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/milanovic-ovo-je-velik-i-lijep-dan-za-hrvatsku-oni-koji-su-radili-na-tome-napravili-su-veliki-posao-tu-spora-nema-1764335">2</a>). Predsjednik Milanović razgledao je jedan od aviona – nakon čega ga je <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/hdz-napao-milanovica-prijetio-da-ce-zabraniti-prelete-rafalea-danas-se-naslikava/2559717.aspx">napao HDZ</a>.
„Kao da do jučer nije prijetio da će zabraniti prelete Rafale (…). Danas se ‘hladno’ naslikavao uz borbene avione čiju je nabavu neprestano osporavao (…)“, među ostalim je napisao HDZ na svom Facebook profilu.
<h4>Preleti</h4>
Predsjednik Milanović zabranio je prelete vojnih aviona iznad Zagreba i ostalih gradova u ožujku 2022. godine (<a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nakon-akcije-rafalea-i-mig-ova-milanovic-zabranio-prelete-vojnih-zrakoplova-iznad-zagreba-i-svih-drugih-gradova-u-hrvatskoj-20220315?meta_refresh=1">1</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-izdao-zapovijed-hranju-najstroze-zabranjujem-prelete-vojnih-aviona-iznad-zagreba-i-svih-drugih-gradova-15170665">2</a>), kada je stanovništvo bilo uznemireno zbog početka rata u Ukrajini i pada drona još uvijek nepoznatog porijekla u Zagrebu.
Naime, 15. ožujka u sklopu bilateralnih aktivnosti Hrvatske vojske s francuskom ratnom mornaricom provedena je zajednička vježba pilota 191. eskadrile lovačkih aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i francuskih pilota aviona Rafale s nosača zrakoplova Charles de Gaulle. Domaći MiG-ovi i francuski Rafali vježbu su provodili u zračnom prostoru iznad Istre i Kvarnera, Like i Korduna te iznad gradova Rijeke, Pule i Zadra. Iznad Zagreba su proletjeli u popodnevnim satima probijajući zvučni zid, nakon čega je Milanović zabranio prelete vojnih aviona iznad Zagreba i naseljenih mjesta te je naložio načelniku Glavnog stožera OSRH da se odmah istraži i utvrdi odgovornost za uznemiravanje građana.
Dan kasnije svoju je odluku dodatno obrazložio, navodeći kako je to učinio zbog „samovoljnog ponašanja nekoga tko uopće nije u zapovjednom lancu“.
„Zajednički prelet iznad Zagreba dogovoren je osobno između predsjednika Vlade RH i zapovjednika francuskih pomorskih snaga prilikom posjeta nosaču zrakoplova Charles de Gaulle“, <a href="https://www.predsjednik.hr/vijesti/predsjednik-milanovic-prelet-aviona-dogovorio-je-osobno-premijer-to-je-samovoljno-ponasanje-nekoga-tko-nije-u-zapovjednom-lancu/">rekao je</a> Milanović pozivajući se na izvješće koje je zatražio i dobio od admirala Roberta Hranja, tadašnjeg načelnika Glavnog stožera OSRH.
„Jučer sam zabranio prelete vojnih zrakoplova nad naseljenim mjestima do daljnjega, dok ne dobijem izvještaj što se točno događalo. Jučer je došlo do nepotrebnog i grubog uznemiravanja ljudi u situaciju nabijenoj strahom zbog onoga što se događalo zadnjih dana. Dobio sam očitovanje načelnika Glavnog stožera“, dodao je predsjednik Milanović i najavio kako će se od sada voditi računa o tome da se takve situacije ne ponove. Pritom je naglasio kako Hrvatska cijeni pomoć saveznika i kako će vojni zrakoplovi i dalje letjeti, ali sve u okviru plana.

Zoran Milanović je podržao kupnju Rafala, a suglasnost za to nije niti trebao dati - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Njemačka vlada najavila: Krajem mjeseca prestaje prskati građane kemijskim sredstvima iz aviona jer nije postignut željeni učinak i na to su potrošene stotine milijardi eura" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: