Nestašica hrane, još jedna umjetno stvorena kriza koju nam pripremaju gospodari iz sjene.

provjeri.hr

U članku objavljenom na Provjeri.hr, tvrdi se da nestašica hrane predstavlja umjetno stvorenu krizu koju pripremaju 'gospodari iz sjene'. Ova tvrdnja je temeljena na teoriji zavjere koja sugerira da su moćne osobe i organizacije namjerno stvorile ovu krizu kako bi postigle svoje ciljeve. Međutim, detaljna analiza pokazuje da su globalne ekonomske i pandemijske okolnosti glavni uzroci nestašice hrane.
Prema izvješću Svjetske banke, pandemija COVID-19 je značajno pogodila globalne lance opskrbe, što je dovelo do povećanja cijena hrane i nestašice određenih proizvoda. Ovo izvješće navodi da su zatvaranja granica, prekidi u proizvodnji i povećana potražnja za određenim proizvodima glavni faktori koji su doprinijeli nestašici hrane. (<a href="https://www.worldbank.org/en/news/feature/2020/06/05/the-impact-of-covid-19-on-global-food-security">World Bank, 2020</a>)
Dodatno, studija objavljena u časopisu 'Nature' pokazuje da su klimatske promjene također značajno utjecale na proizvodnju hrane. Ekstremne vremenske prilike, poput suša i poplava, su pogodile poljoprivredne područja širom svijeta, što je dovelo do smanjenja prinosa i povećanja cijena hrane. (<a href="https://www.nature.com/articles/s41558-020-0797-4">Nature, 2020</a>)
Tvrdnja da su 'gospodari iz sjene' namjerno stvorili ovu krizu nema temelja u činjenicama. Umjesto toga, nestašica hrane je rezultat kompleksnih i međusobno povezanih faktora, uključujući pandemiju, klimatske promjene i globalne ekonomske trendove. Važno je razumjeti da su ove krize rezultat složenih i dinamičnih procesa, a ne namjernih akcija pojedinaca ili organizacija.
Zaključno, tvrdnja da nestašica hrane predstavlja umjetno stvorenu krizu koju pripremaju 'gospodari iz sjene' je netočna. Analiza pokazuje da su globalne ekonomske i pandemijske okolnosti glavni uzroci nestašice hrane. Važno je da se temeljimo na znanstvenim činjenicama i objektivnim izvorima kako bismo razumjeli i riješili ove kompleksne probleme.

Provjera tvrdnje: Nestašica hrane kao umjetno stvorena kriza

U ovom tekstu, Catherine Austin Fitts iznosi mišljenje da globalisti pokušavaju preuzeti kontrolu nad proizvodnjom hrane, što je tvrdnja koja zahtijeva pažljivo razmatranje i provjeru činjenica.&nbsp;
Prvo, treba napomenuti da se termin "globalisti" često koristi u kontekstu teorija zavjere, što može biti zavodljivo i prenaglašeno. Iako postoje moćne međunarodne organizacije i korporacije koje mogu imati utjecaj na politiku i gospodarstvo, nije uvijek točno i pošteno prikazivati ih kao neku vrstu monolitne, svemoćne skupine koja djeluje u tajnosti.&nbsp;
Drugo, tvrdnja da klimatske politike namjerno štete poljoprivrednicima i da se pokušava dovesti do njihovog bankrota zahtijeva konkretne dokaze. Iako je istinito da neke klimatske politike mogu imati negativne učinke na poljoprivredu, one su obično usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova i sprječavanje klimatskih promjena, a ne na štetu poljoprivrednika.&nbsp;
Treće, tvrdnja da farmaceutske kompanije žele preuzeti proizvodnju hrane također zahtijeva konkretne dokaze. Iako neke farmaceutske kompanije mogu imati interesa u proizvodnji hrane, to ne znači da postoji neka vrsta opće zavjere za preuzimanje kontrole nad svjetskom proizvodnjom hrane.&nbsp;
Četvrto, tvrdnja da će se svi farmeri "riješiti" i da će se preći na umjetnu hranu proizvedenu u laboratoriju također je upitna. Iako se umjetna hrana proizvedena u laboratoriju može razvijati, trenutno je još uvijek u eksperimentalnoj fazi i nije realistično očekivati da će u bliskoj budućnosti potpuno zamijeniti tradicionalnu poljoprivredu.&nbsp;
Peto, tvrdnja da globalisti ne mogu preuzeti kontrolu nad financijskim sustavom dok ne steknu kontrolu nad našom hranom također je upitna. Iako je kontrola nad hranom važna, to ne znači da je to preduvjet za kontrolu nad financijskim sustavom.&nbsp;
Ukratko, ovaj tekst sadrži neke tvrdnje koje su upitne i zahtijevaju pažljivo razmatranje i provjeru činjenica. Čitatelji bi trebali biti kritični i tražiti konkretne dokaze prije nego što prihvate ovakve tvrdnje kao istinite.&nbsp;

Globalna kontrola proizvodnje hrane: kritički pregled tvrdnji Catherine Austin Fitts

U posljednjem članku na Provjeri.hr, autor tvrdi da Velika Britanija ovisi o približno 70% potrebnog uvoza hrane kako bi prehranila populaciju od nekih 60 milijuna. Također se navodi da politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem koje podupire vlada i temelji se na farmaceutskim gnojivima, uzrokuju ogromnu krizu.
Da bismo provjerili ove tvrdnje, potrebno je razmotriti nekoliko ključnih podataka i studija.
<h2>Samodostatnost Velike Britanije u proizvodnji hrane</h2>
Prema izvješću britanskog Ministarstva za okoliš, hranu i ruralne poslove (DEFRA), Velika Britanija je 2020. godine bila samodostatna u proizvodnji hrane u omjeru od oko 60%. Ova brojka varira ovisno o godini i faktorima poput vremenskih uvjeta i tržišnih prilika. Međutim, tvrdnja da je ta brojka pala na 32% nije potvrđena službenim izvorima.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41598-020-79438-5">Nature Scientific Reports</a> pokazuje da, iako postoje izazovi u poljoprivredi, Velika Britanija i dalje ima značajnu sposobnost proizvodnje hrane.
<h2>Uloga farmaceutskih gnojiva</h2>
Tvrdnja da politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem temeljene na farmaceutskim gnojivima uzrokuju krizu je djelomično točna. Intenzivna upotreba kemijskih gnojiva može dovesti do degradacije tla i smanjenja bioraznolikosti. Međutim, mnoge farme u Velikoj Britaniji počinju prelaziti na održive metode poljoprivrede, poput organskog uzgoja i agroekologije.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0308521X19303727">Agriculture, Ecosystems &amp; Environment</a> pokazuje da održive metode poljoprivrede mogu poboljšati kvalitetu tla i smanjiti ovisnost o kemijskim gnojivima.
<h2>Uvoz hrane i kriza</h2>
Tvrdnja da Velika Britanija ovisi o približno 70% potrebnog uvoza hrane je pretjerana. Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Velika Britanija uvozi oko 40% svoje hrane, što je značajno manje od navođenih 70%.
Iako postoje izazovi u poljoprivredi, tvrdnja o ogromnoj krizi nije potvrđena. Mnoge zemlje, uključujući Veliku Britaniju, imaju strategije za osiguranje stabilnosti opskrbe hranom, uključujući rezerve i međunarodne trgovinske sporazume.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju analize dostupnih podataka i studija, tvrdnje o poljoprivrednoj krizi u Velikoj Britaniji su pretjerane. Iako postoje izazovi, Velika Britanija i dalje ima značajnu sposobnost proizvodnje hrane i strategije za osiguranje stabilnosti opskrbe. Ocjena: 2/5.

Provjera tvrdnji o poljoprivrednoj krizi u Velikoj Britaniji

Stručnjaci se slažu da je neutemeljno tvrditi da hrana nakon tretiranja u mikrovalnoj pećnici postaje toksična.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/lissete-laverde-4jhcv1yrg1o-unsplash-1-1013x675.jpg"/>
Foto: Unsplash.com/Lissete Laverde
Na Facebook profilu privatnog korisnika 18. veljače objavljen je video (status arhiviran <a href="https://archive.li/pH94l" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/428340376-1047172023238254-6769445559953170068-n.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) u kojem nepoznati muškarac u videu tvrdi da hrana podgrijana u mikrovalnoj pećnici postaje toksična. Osoba u videu izgovara sljedeće:
<blockquote>“Mikrovalna pećnica zapravo uništava svaku nutritivnu vrijednost koja se nalazi u hrani i pretvara je u toksine. Sve što izlazi iz mikrovalne pećnice je visokotoksično, a nutritivna vrijednost je jednaka nuli. Dakle, nije stvarno bitno imate li zdjelicu juhe od povrća koju zagrijavate u mikrovalnoj pećnici ili jedete karton. Nema razlike, jer nutritivna vrijednost više nije prisutna, a također postaje i toksično”, navodi muškarac u videu.</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/mikrovalna-424x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
O eventualnoj štetnosti mikrovalnih pećnica za kvalitetu hrane detaljno je još 2020. godine pisao <a href="https://www.bbc.com/future/article/20200714-is-it-safe-to-microwave-food" rel="noopener" target="_blank">BBC</a>. Glavni zaključak njihove reportaže jest – ne postoji ništa opasno u mikrovalnoj radijaciji, ali postoji u zagrijavanju plastike. Svjetska zdravstvena organizacija također ističe da, kada se koristi ispravno, nema razloga za brigu u pogledu zračenja mikrovalne pećnice. Međutim, druge nedoumice su manje jasne – uključujući gubi li hrana iz mikrovalne pećnice hranjive tvari ili može li zagrijavanje hrane u plastici izazvati poremećaj hormona.
<h4>Glasnogovornik agencije za hranu: Tvrdnje da hrana u mikrovalnoj postaje toksična su besmislene</h4>
Britanski fact-checking portal <a href="https://fullfact.org/health/microwaves-are-not-toxic/" rel="noopener" target="_blank">Full Fact</a> obratio se Agenciji za sigurnost hrane kako bi provjerio postaje li hrana podgrijavanjem u mikrovalnoj uistinu toksična. Glasnogovornik te agencije kazao je da su takve tvrdnje besmislene. “Vjerujemo da komentari izneseni u videu nemaju znanstvenu vjerodostojnost s toksikološke točke gledišta”, poručili su.
Mikrovalne pećnice ne čine hranu toksičnom. Prema <a href="https://www.fda.gov/radiation-emitting-products/resources-you-radiation-emitting-products/microwave-oven-radiation#:~:text=Microwaves%20are%20produced%20inside%20the,heat%20that%20cooks%20the%20food." rel="noopener" target="_blank">Američkoj upravi za hranu i lijekove</a> (FDA): “Mikrovalovi uzrokuju vibriranje molekula vode u hrani, proizvodeći toplinu koja kuha hranu. Zato se hrana s visokim udjelom vode, poput svježeg povrća, može skuhati brže od druge hrane. Mikrovalna energija se mijenja u toplinu koju pak apsorbira hrana i ne čini hranu ‘radioaktivnom’ ili ‘kontaminiranom’.”
Neka istraživanja sugeriraju da povrće zagrijavanjem u mikrovalnoj gubi dio nutritivne vrijednosti. Primjerice, otkriveno je da <a href="https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/jsfa.1585" rel="noopener" target="_blank">mikrovalna pećnica uklanja 97% flavonoida</a> – biljnih spojeva s protuupalnim djelovanjem – iz brokule. To je za trećinu više štete nego što brokula izgubi kuhanjem, prenosi BBC.
<h4>Gubi li hrana pogrijavanjem u mikrovalnoj nutritivnu vrijednost?</h4>
Međutim, jedna <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6407093/" rel="noopener" target="_blank">studija iz 2019.</a> koja se bavila gubitkom hranjivih tvari brokule u mikrovalnoj pećnici naglasila je da se u prethodnim studijama razlikovalo vrijeme kuhanja, temperatura i je li brokula bila u vodi ili ne. Istraživači su otkrili da kraće vrijeme kuhanja (brokulu su stavili u mikrovalnu na jednu minutu) nije ugrozilo nutritivni sadržaj. Kuhanje na pari i mikrovalna pećnica čak bi mogli povećati sadržaj većine flavonoida, što su spojevi povezani sa <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3650511/" rel="noopener" target="_blank">smanjenim rizikom od pojave srčanih bolesti</a>. “U uvjetima kuhanja korištenim u ovoj studiji, čini se da je mikrovalna pećnica bolji način za očuvanje flavonoida od kuhanja na pari”, napisali su istraživači.
Ipak, također su otkrili da podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici s previše vode (kao što je količina koju biste koristili za kuhanje) uzrokuje pad količine flavonoida.
Voditelj istraživanja Xianli Wu, znanstvenik u Centru za istraživanje ljudske prehrane Beltsville pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, kaže da ne postoji konsenzus oko mehanizama koji bi objasnio zašto bi mikrovalna pećnica mogla povećati sadržaj flavonoida. Moguće je da mikrovalna pećnica olakšava mjerenje flavonoida – možda omekšavanjem biljnog tkiva, što ih čini lakšim za ekstrakciju – umjesto povećanja njihove količine.
Ali nema izravnog odgovora hoće li povrće tretirano u mikrovalnoj pećnici zadržati više hranjivih tvari nego bilo koja druga metoda. To je zato što je svaka hrana drugačija u smislu teksture i hranjivih tvari koje sadrži, pojašnjava Wu.
<h4>Studije: Kemikalije iz nekih plastičnih posuda mogu pobjeći u hranu koja se zagrijava</h4>
Postoje neki dokazi da kemikalije iz nekih plastičnih posuda mogu pobjeći u hranu koja se u njima čuva ili zagrijava. Dokazi o tome i bilo kakvim mogućim učincima na ljudsko zdravlje još uvijek su neizvjesni. Časopis koji nudi savjete za potrošače <a href="https://www.which.co.uk/news/article/seven-microwave-oven-myths-you-need-to-stop-believing-ameUd0X1dVeK#:~:text=With%20this%20in,type%20of%20plastic." rel="noopener" target="_blank">Which?</a> ističe: “Dobro je držati se posuda koje su bez BPA i ftalata i jasno označene kao sigurne za korištenje u mikrovalnoj pećnici.”
Bilo bi najbolje u svakodnevnoj upotrebi izbjegavati plastične posude za zagrijavanje. “Ftalati su također potencijalni ometači hormona štitnjače”, kaže Leonardo Trasande, profesor medicine okoliša i zdravlja stanovništva na Medicinskom fakultetu NYU u New Yorku. Između ostalog, ti su hormoni ključni za razvoj mozga beba tijekom trudnoće.
Međutim, kako ističe BBC, ftalati su posvuda – čak i u igračkama te losionima za tijelo. Još uvijek nije jasno koliko štete čine. No većina se stručnjaka slaže da zagrijavanje plastike s ftalatima može povećati izloženost kemikalijama. Stručnjaci se stoga slažu da bi bilo najbolje izbjegavati korištenje oštećenih plastičnih posuda ili umjesto njih koristiti posude od stakla ili keramike. Međutim, kako napominje FDA, najčešće ozljede povezane s mikrovalnom pećnicom zabilježene dosad su – opekline.
Zaključno, hrana koju podgrijemo u mikrovalnoj pećnici ne postaje toksična, a nije ni do kraja dokazano da hrana podgrijavanjem gubi nutrijente budući da su različita istraživanja pokazala različite rezultate. Ono oko čega se znanstvenici uglavnom slažu jest da postoji rizik da podgrijavanjem hrane u plastičnoj posudi u mikrovalnoj pećnici određene kemikalije mogu preći u hranu.
S obzirom na sve navedeno, objavu korisnika Facebooka ocjenjujemo netočnom.

Hrana koju podgrijemo u mikrovalnoj pećnici ne postaje toksična - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Nestašica hrane, još jedna umjetno stvorena kriza koju nam pripremaju gospodari iz sjene." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: