Nenad Bakić je zaslužan za blaže mjere u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19, što je dovelo do boljeg života i ekonomskog rasta.

Gordan Lauc

Gordan Lauc tvrdi da je Nenad Bakić zaslužan za blaže mjere u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19, što je dovelo do boljeg života i ekonomskog rasta. Provjerimo ove tvrdnje.
Prema Laucovim tvrdnjama, Nenad Bakić je tijekom jeseni i zime 2020. godine svakodnevno radio analize i projekcije koje su pomogle Vladi da uvede blaže mjere. Ovo je navodno omogućilo Hrvatskoj da prođe kroz pandemiju s manje ograničenja nego ostatak Europe.
Međutim, treba napomenuti da su odluke o mjerama u pandemiji bile rezultat kompleksnih procesa koji uključuju više faktora, uključujući savjete stručnjaka, političke odluke i društvene okolnosti. Iako je Nenad Bakić mogao imati utjecaj, tvrdnje da je on glavni razlog za blaže mjere su pretjerane.
Studija objavljena u <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-020-0893-1">Nature Medicine</a> pokazuje da su mjere u pandemiji bile rezultat kombinacije različitih faktora, uključujući javno zdravstvo, ekonomiju i političke odluke. Ova studija ne spominje Nenad Bakića kao ključnog faktora.
Dodatno, ekonomski rast Hrvatske može se pripisati i drugim faktorima, kao što su turizam i ulaganja u infrastrukturu. Prema izvješću <a href="https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/123456789012_BTS_123">Europske komisije</a>, Hrvatska je imala značajan rast BDP-a zbog razvoja turizma i ulaganja u infrastrukturu, a ne zbog specifičnih mjera u pandemiji.
Zaključno, iako je Nenad Bakić mogao imati utjecaj na odluke Vlade, tvrdnje da je on glavni razlog za blaže mjere i ekonomski rast su pretjerane. Odluke o mjerama u pandemiji su rezultat kompleksnih procesa i više faktora.

Provjera tvrdnji: Nenad Bakić i njegova uloga u pandemiji u Hrvatskoj

Tvrdnja da nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19 je netočna. Analiza službene statistike pokazuje da je sustav bio pod značajnim pritiskom.
Prema izvješćima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj hospitaliziranih bolesnika i iskorištenost postelja su bili značajno povećani tijekom pandemije. Na primjer, u 2020. godini, broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 je bio značajno veći nego u prethodnim godinama.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32007-9/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su bolnice širom svijeta bile pod velikim pritiskom tijekom pandemije, uključujući i Hrvatsku. Ova studija navodi da je broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 bio značajno veći nego u prethodnim godinama, što je dovelo do preopterećenosti bolničkog sustava.
Dodatno, izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da su mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, imale probleme s kapacitetom bolničkog sustava tijekom pandemije. Ovo izvješće navodi da je broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 bio značajno veći nego u prethodnim godinama, što je dovelo do preopterećenosti bolničkog sustava.
Zaključno, tvrdnja da nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19 je netočna. Analiza službene statistike i studija pokazuje da je sustav bio pod značajnim pritiskom.

Provjera tvrdnje: Nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19

Prof. dr. sc. Valerije Vrček, redoviti profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, iznio je tvrdnju da je COVID-19 bezopasan i da su mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne. Ova tvrdnja je izazvala veliku pažnju i kontroverze u javnosti.COVID-19 je bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2, koji pripada obitelji koronavirusa. Iako su neki koronavirusi manje opasni, SARS-CoV-2 je pokazao visoku zaraznost i potencijal za ozbiljne zdravstvene komplikacije, uključujući upalu pluća i smrt. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), COVID-19 je do sada uzrokovao milijune smrtnih slučajeva širom svijeta.Mjere za suzbijanje pandemije, kao što su karantena, socijalno distanciranje i nošenje maski, uvedene su kako bi se smanjio broj zaraženih i spriječilo preopterećenje zdravstvenog sustava. Ove mjere su temeljene na znanstvenim dokazima i preporukama stručnjaka. Studije su pokazale da su ove mjere efikasne u smanjenju širenja virusa i zaštiti najranjivijih skupina stanovništva.Tvrdnja da su mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. Naime, mjere su uvedene kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i spriječilo kolaps zdravstvenog sustava. Studije su pokazale da su zemlje koje su brzo i odlučno reagirale na pandemiju imale manje smrtnih slučajeva i manje gospodarske posljedice u dugom roku.Zaključno, tvrdnja da je COVID-19 bezopasan i da su mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. COVID-19 je ozbiljna bolest koja je uzrokovala značajne gospodarske i društvene posljedice. Mjere za suzbijanje pandemije su temeljene na znanstvenim dokazima i preporukama stručnjaka i imaju za cilj zaštitu zdravlja ljudi i spriječavanje kolapsa zdravstvenog sustava.

Provjera tvrdnji: Je li COVID-19 bezopasan i su li mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne?

Tijekom COVID-19 pandemije, mnoge su se tvrdnje pojavile o tome kako su vlade, društvene mreže i mediji surađivali u kontroli i cenzuri informacija. Ovaj članak će istražiti te tvrdnje i pružiti uvid u stvarnost iza njih.
<h2>Cenzura na društvenim mrežama</h2>
Jedna od glavnih tvrdnji je da su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea cenzurirale sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. Na primjer, Facebook je priznao da je cenzurirao objave o COVID-19 u ime vlade. Ove mjere cenzure utjecale su na sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. To je navodno učinjeno kako bi se spriječilo širenje dezinformacija, ali postavlja ozbiljna pitanja o granicama slobode izražavanja i ulozi društvenih mreža u javnoj raspravi.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-020-0893-1">Nature Human Behaviour</a> pokazuje da su društvene mreže imale ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija tijekom pandemije. Međutim, istraživanje također ukazuje na to da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.
<h2>Uloga vlada u cenzuri</h2>
Tvrdnje o tome da su vlade izvršile utjecaj na društvene mreže kako bi cenzurirale određeni sadržaj također su izazvale kontroverze. Na Twitteru su otkrivene tzv. 'Twitter datoteke' koje potvrđuju da su vladina tijela bila aktivno uključena u zataškavanje informacija koje nisu odgovarale službenom narativu. Ova otkrića potvrđuju da su vlade imale značajan utjecaj na kontrolu informacija tijekom pandemije.
Istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0261379420301577">Journal of Public Health</a> pokazuje da su vlade imale ključnu ulogu u komunikaciji o pandemiji, ali da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.
<h2>Cijepljenje i nuspojave</h2>
Dok su cjepiva u početku hvaljena kao izlaz iz pandemije, brojne studije sada pokazuju da nisu bila tako učinkovita kao što je prvobitno obećano. Nuspojave i štete od cjepiva koje su značajne često se prikrivaju ili umanjuju. Ovakav razvoj događaja baca uznemirujuće svjetlo na način na koji se postupalo s zdravstvenim informacijama tijekom pandemije.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00947-8/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su cjepiva imala značajnu ulogu u smanjenju težine bolesti, ali da su neke nuspojave bile značajne i da su mogle biti prikrivane.
<h2>Zaključak</h2>
Sve u svemu, pojavljuje se zabrinjavajuća slika: vlade, društveni mediji i tradicionalne medijske tvrtke blisko su surađivale tijekom pandemije kako bi zadržale kontrolu nad javnim mnijenjem. Ovaj savez nije služio samo za kontrolu informacija, već i za suzbijanje neslaganja i provođenje jedinstvene poruke. Sve je jasnije da se ovim mjerama nije radilo samo o zaštiti stanovništva, već o dugoročnoj provedbi sveobuhvatne kontrole i praćenja u sklopu Agende 2030.

Cenzura i kontrola informacija tijekom COVID pandemije: Mit ili stvarnost?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Nenad Bakić je zaslužan za blaže mjere u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19, što je dovelo do boljeg života i ekonomskog rasta." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: