Na respiratorima umire više ljudi s istim parametrima nego ih umire bez njega!

Srećko Sladoljev

Provjera tvrdnje: Umiru li više ljudi na respiratorima nego bez njih?

U posljednje vrijeme, pojavila se tvrdnja da više ljudi umire na respiratorima nego bez njih. Ova tvrdnja je izazvala zabrinutost i skepticizam među ljudima. Međutim, važno je razumjeti znanstvene činjenice i dokaze koji stoje iza upotrebe respiratora u medicinskoj praksi.

Respiratori su medicinski uređaji koji pomažu bolesnicima s teškim respiratornim problemima da dišu. Oni su kritični za spašavanje života, posebno kod bolesnika s teškim oblicima COVID-19, pneumonije ili drugih respiratornih bolesti. Studije su pokazale da respiratori mogu značajno poboljšati ishode za bolesnike s teškim respiratornim problemima.

Jedna od studija objavljena u časopisu <a href='https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2004500'>New England Journal of Medicine</a> pokazala je da je upotreba respiratora značajno smanjila smrtnost kod bolesnika s teškim oblicima COVID-19. Druga studija, objavljena u časopisu <a href='https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)30622-9/fulltext'>The Lancet</a>, također je potvrdila važnost respiratora u liječenju teških respiratornih bolesti.

Tvrdnja da više ljudi umire na respiratorima nego bez njih nije poduprta znanstvenim dokazima. Naime, respiratori se koriste kod bolesnika koji su već u teškom stanju i koji bi vjerojatno umrli bez njihove pomoći. Stoga, umiranje bolesnika na respiratorima ne znači da su respiratori uzrok smrti, već da su bolesnici već bili u kritičnom stanju.

Zaključno, tvrdnja da više ljudi umire na respiratorima nego bez njih je netočna. Respiratori su važan alat u medicinskoj praksi i pomažu u spašavanju života teških bolesnika. Važno je da se oslanjamo na znanstvene dokaze i stručne preporuke kada je riječ o medicinskim tretmanima.

Australski stručnjaci smrti od SADS-a, odnosno sindroma iznenadne aritmične smrti, ne povezuju sa kampanjom cijepljenja protiv Covida-19.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/monitoring-g5891ec4bc-1280-1013x675.jpg"/>
Foto: Pixabay
Teoretičari zavjere često vide dokaze za neku prevaru ondje gdje ih uopće nema. Zadnji takav slučaj stiže s Facebook profila Veli Joža s čijim smo se dezinformacijama i ranije susreli.
<blockquote>“Zašto je Portalzdravlje.hr prikrio važne podatke iz svog članka koji jasno ukazuju na ozbiljnost problema u toj jednoj od (kovid) najprocijepljenijih zemalja svijeta i je li i koje je još podatake izostavljao u svojim “informativnim” člancima ostaje nam da sami zaključimo”, stoji u <a href="https://web.facebook.com/vigor.colnar.9/posts/pfbid02fbcPSontA7ibf5t9tcQSzRhoDtGX3hd3jTx6rkqxJYrCdkym6Doy3q5rAHQpWRCWl">objavi</a> tog korisnika (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/qm6Qf">ovdje</a>).</blockquote>
Autor navodi kako je Portalzdravlje.hr u lipnju prošle godine objavio članak pod naslovom “Sindrom iznenadne smrti u odraslih u porastu kod mladih i zdravih”, koji je naknadno u prosincu izmijenjen kako bi se relativizirao broj iznenadno preminulih u Australiji. Pritom je objavi priložio dvije arhivirane verzije istog članka.
“Sindrom iznenadne smrti u odraslih (SADS) pojam je za neobjašnjive smrtne slučajeve, smrti bez jasnog uzroka. Takvi slučajevi su u porastu do te mjere da se i u Australiji formira registar SADS-a”, rečenica je iz uvoda koja izostaje<a href="https://web.archive.org/web/20221203044157/https://portalzdravlje.hr/sindrom-iznenadne-smrti-u-odraslih-u-porastu-kod-mladih-i-zdravih/"> iz jedne od arhiviranih verzija teksta</a>. Točno je da je u <a href="https://web.archive.org/web/20220610151022/https://portalzdravlje.hr/sindrom-iznenadne-smrti-u-odraslih-u-porastu-kod-mladih-i-zdravih/">arhiviranom članku iz lipnja</a> ta rečenica bila u tekstu.
Veli Jože u tome je odmah našao razlog za posumnjati u namjere ovog portala koji se bavi uglavnom zdravstvenim temama, kako mu i samo ime govori.
<blockquote>“U novoj varijanti članka redakcija portalazdravlje.hr relativizira broj umrlih pa sada u članku pišu kako su trenutno evidentirali 750 slučajeva godišnje ljudi mlađih od 50 godina koji su iznenada preminuli od zastoja rada srca, ali budući se više ne navodi tko je evidentirao i gdje, vrlo lako se može pomisliti kako se taj broj odnosi na cijeli svijet (što je relativno zanemarivo)”, stoji u objavi.</blockquote>
Osim što se u objavi sugerira da Portalzdravlje.hr obmanjuje svoje čitatelje, autor navodi čitatelje i na zaključak kako je za povećan broj slučaja SADS-a odgovorno cjepivo. Pritom ne navodi neke relevantne podatke o sindromu, ali i činjenice o samom registru.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/screenshot-24.png"/>
<h4>Dio teksta nestao je zbog tehničkog razloga</h4>
Objašnjenje zašto iz novije verzije teksta izostaje uvodna rečenica dobili smo od redakcije portala odakle su nam odgovorili da su pri ažuriranju WordPress teme, odnosno sustava preko kojeg se objavljuju članci, ostali bez opcije “ulomak”pa im portalu više nisu vidljivi niti uvodi iz ranijih članaka.
“U praksi je to značilo da su nam svi dotad objavljeni tekstovi ostali bez ulomka. Tako i ova vijest, što se i vidi, počinje tako nezgrapno. Dakle, zbog prelaska na novu temu gospodin s Facebooka naknadno gledajući istu vijest je ostao bez prve rečenice”, odgovorili su nam iz redakcije Portalazdravlje.
Uz svoj odgovor poslali su nam i screenshot teksta u WordPressu iz kojeg se jasno vidi prva uvodna rečenica koja u objavi na stranici izostaje zbog promjene tem
<h4>Što je SADS?</h4>
SADS, sindrom iznenadne aritmične smrti, termin je koji se koristi za iznenadne smrtne slučaje od srčanog zastoja kojima se ne može naći uzrok, a koji se događaju ljudima mlađima od 40 godina. Smatra se da je SADS uzrokovan genetskim predispozicijama koje remete srčani ritam i mogu dovesti do iznenadne smrti kod mladih ljudi koji izgledaju zdravo. Prema Zakladi SADS sa sjedištem u američkom Utahu, jedan od najboljih znakova upozorenja za SADS je obiteljska povijest iznenadne, neobjašnjive smrti osobe mlađe od 40 godina (<a href="https://www.factcheck.org/2022/06/scicheck-posts-baselessly-link-sudden-arrhythmic-death-syndrome-to-covid-19-vaccines/">FactCheck</a>).
Bilo je za očekivati da će se ovaj sindrom, dobro poznat i proučavan desetljećima prije pojave pandemije Covida-19, naći kao jedan od argumenata antivaksera koji već neko vrijeme tvrde da je broj slučajeva SADS-a u porastu radi cijepljenja, iako znanstvenici SADS uopće ne povezuju s cjepivom (štoviše, u jeku pandemije, Zaklada SADS <a href="https://www.sads.org/wp-content/uploads/2021/11/SADS-COVID-19-Vaccine-Statement-5-12-21.pdf">preporučila je</a> da svi pacijenti s genetskim srčanim oboljenjima prime cjepivo protiv Covida-19).
<h4>U izvornoj vijesti smrti od SADS-a ne povezuju se s cjepivom protiv Covida-19</h4>
Jedan takav primjer je i vijest o registru u Australiji koji je<a href="https://archive.ph/sDhHk"> zapravo pokrenut 2019. godine</a>, prije nego je pandemija počela.
Naime, glasnogovornica Baker Heart and Diabetes Institut iz Melbournea <a href="https://www.news.com.au/lifestyle/health/health-problems/what-is-sads-healthy-young-people-dying-from-sudden-adult-death-syndrome/news-story/97a476dd99caaf638cd1c15baabbc5d4">priopćila je za news.au </a>kako se u toj ustanovi razvija prvi SADS registar u zemlji, budući da brojke kod nacionalnih službi nisu dostupne. Tom prilikom je rekla kako je u registru zabilježeno 750 smrtnih &nbsp;slučajeva godišnje u saveznoj državi Viktoriji kod ljudi mlađih od 50 godina kojima je srce iznenada stalo. Taj članak portala News.au objavljen 8. lipnja 2022. godine najvjerojatnije je izvor iz kojeg je Portal Zdravlje dva dana kasnije u svom članku naveo da ima “750 slučajeva godišnje ljudi mlađih od 50 godina koji su iznenada preminuli od zastoja rada srca”.
“Od toga, za približno 100 mladih ljudi godišnje neće biti pronađen uzrok čak ni nakon opsežnih istraživanja kao što je potpuna obdukcija (fenomen SADS)”, rekla je glasnogovornica.
U tom tekstu News.au nigdje se ne povezuju te smrti sa cjepivom protiv Covida-19, kao što se to sugerira u statusu na Facebooku spominjući Australiju kao jednu od “najprocjepljenijih država u svijetu”, no navodi se kako znanstvenici smatraju da su pandemijska zatvaranja, odnosno, lockdowni doveli do fenomena postpandemijskog stresnog poremećaja koji su vjerojatno doveli do više smrti od srčanih bolesti.
U tekstu koji je u australskom mediju objavljen 8. lipnja, nešto ranije nego je vijest od SADS-u objavio Portalzdravlje.com, ne stoji da je registar osnovan 2019. godine, što je vjerojatno bio razlog što je ta informacija izostala u prenošenju ove vijesti. Također, brojka od 750 smrti od SADS-a ne odnosi se na neku konkretnu godinu, nego na procjenu godišnjih smrti u australskoj državi Viktoriji. U taj prosjek vjerojatno ulaze i godine prije pandemije, dok konkretne podatke za pandemijske godine, iz kojih bi se mogli povlačiti zaključci o mogućoj povezanosti bolesti Covid-19 ili cjepiva protiv njega s pojavnošću SADS-a, nigdje nisu navedene.
<h4>Izostavljanje konteksta</h4>
Valja napomenuti i da australski registar nije jedini takav na svijetu – i prije početka pandemije<a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6999684/"> postojalo je desetke takvih baza</a>.
Za kraj, <a href="https://www.nytimes.com/interactive/2021/world/covid-vaccinations-tracker.html">prema najnovijim podacima</a>, Australija<a href="https://www.statista.com/statistics/1202074/share-of-population-vaccinated-covid-19-by-county-worldwide/"> ne spada ni u top 20 najprocjepljenijih zemalja</a>. Veli Jože također ne spominje i kako su u toj državi koronarne bolesti srca jedan od najčešćih uzroka smrti i prije pojave pandemije, te da je SADS bio tema prije nego se pojavilo cjepivo protiv Covida-19.
Budući da anonimni Facebook autor izostavlja te činjenice, &nbsp;ocjenjujemo da ovoj objavi nedostaje kontekst.

Registar pokazuje da od SADS-a u australskoj državi Viktoriji godišnje umire 750 ljudi - Faktograf.hr

U članku objavljenom na sajtu Nulta Tačka, navodi se da je studija pokazala da je 3,8 puta više osoba vakcinisanih protiv Covida hospitalizovano zbog neželjenih efekata vakcinacije nego što je nevakcinisanih pojedinaca hospitalizovano zbog Covid infekcije. Ova tvrdnja je zasnovana na preliminarnim nalazima iz ankete širom sveta koja je obuhvatila otprilike 8.000-10.000 učesnika.
Studija navodi da je 1,49% ispitanika prijavilo hospitalizaciju nakon COVID-19, dok je 5,69% ispitanika prijavilo hospitalizaciju nakon vakcinacije. Takođe, studija ukazuje na to da su žene prijavile više neželjenih događaja povezanih sa vakcinom nego muškarci, sa 30% muškaraca i 19% žena koji nisu prijavili neželjene efekte nakon bilo koje doze vakcinacije.
Međutim, važno je napomenuti da su ovi podaci preliminarni i da je potrebno dalje istraživanje kako bi se potvrdili ili opovrgnuli ovi nalazi. Studija takođe navodi da su reproduktivne neželjene reakcije kod vakcinisanih osoba bez bolesti COVID-19 bile češće nego kod nevakcinisanih osoba sa bolešću COVID-19.
U poređenju sa drugim studijama i izvorima, ovi nalazi su neobični i zahtevaju dalju verifikaciju. Na primer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00947-8/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su vakcine protiv Covida efikasne u smanjenju težine bolesti i smrtnosti, što sugeriše da je broj hospitalizacija zbog neželjenih efekata vakcine mnogo manji nego što se navodi u ovom članku.
Zaključno, tvrdnja da su bolnice lečile više ljudi od neželjenih efekata vakcine protiv Covida nego nevakcinisanih pacijenata zbog Covid infekcija je upitna i zahteva dalju proveru. Preporučuje se da se čitaoci informišu iz više izvora i da se oslanjaju na naučno potvrđene studije.

Provera tvrdnje: Da li su bolnice lečile više ljudi od neželjenih efekata vakcine protiv Covida nego od Covid infekcija?

U posljednje vrijeme, na društvenim mrežama i internetskim stranicama pojavljuju se tvrdnje da limunada s kurkumom može tretirati depresiju bolje nego antidepresivi. Ova tvrdnja je privukla veliku pažnju, ali koliko je ona istinita?
Kurkuma je zaista poznata po svojim antiupalnim i antioksidativnim svojstvima. Glavni aktivni sastojak kurkume je kurkumin, koji je predmet mnogih znanstvenih istraživanja. Međutim, tvrdnja da kurkuma može izliječiti depresiju i da je učinkovitija od lijekova poput fluoksetina (Prozac) treba biti temeljito ispitana.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3969660/">Phytotherapy Research</a> pokazala je da kurkumin može imati antidepresivne učinke, ali nije dokazano da je učinkovitiji od standardnih lijekova za depresiju. Druga studija, objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5533104/">Journal of Affective Disorders</a>, također je istraživala učinke kurkumina na depresiju, ali rezultati nisu bili dovoljno uvjerljivi da bi se moglo tvrditi da je kurkumin bolji od postojećih lijekova.
Važno je napomenuti da depresija je složeno stanje koje zahtijeva stručnu dijagnozu i liječenje. Antidepresivi su razvijeni nakon desetljeća istraživanja i kliničkih ispitivanja, te su njihovi učinci i nuspojave dobro dokumentirani. Iako kurkuma može imati neke korisne učinke, nema dovoljno dokaza da bi se moglo tvrditi da je učinkovitija od lijekova za depresiju.
Također, važno je razumjeti da prirodni sastojci poput kurkume mogu imati varijabilne učinke na različite ljude. Neki ljudi mogu osjetiti poboljšanje simptoma depresije uzimajući kurkumin, ali to ne znači da je to učinkovitija metoda liječenja za sve.
Zaključno, tvrdnja da limunada s kurkumom tretira depresiju bolje nego antidepresivi je nepotkrijepljena i treba ju uzeti s rezervom. Ako osjetite simptome depresije, preporučuje se da se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje koji će vam pružiti odgovarajuću dijagnozu i liječenje.

Provjera tvrdnje: Limunada s kurkumom tretira depresiju bolje nego antidepresivi

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Na respiratorima umire više ljudi s istim parametrima nego ih umire bez njega!" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: