Na respiratorima umire više ljudi s istim parametrima nego ih umire bez njega!

Srećko Sladoljev

U posljednje vrijeme, pojavila se tvrdnja da više ljudi umire na respiratorima nego bez njih. Ova tvrdnja je izazvala zabrinutost i skepticizam među ljudima. Međutim, važno je razumjeti znanstvene činjenice i dokaze koji stoje iza upotrebe respiratora u medicinskoj praksi.

Respiratori su medicinski uređaji koji pomažu bolesnicima s teškim respiratornim problemima da dišu. Oni su kritični za spašavanje života, posebno kod bolesnika s teškim oblicima COVID-19, pneumonije ili drugih respiratornih bolesti. Studije su pokazale da respiratori mogu značajno poboljšati ishode za bolesnike s teškim respiratornim problemima.

Jedna od studija objavljena u časopisu <a href='https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2004500'>New England Journal of Medicine</a> pokazala je da je upotreba respiratora značajno smanjila smrtnost kod bolesnika s teškim oblicima COVID-19. Druga studija, objavljena u časopisu <a href='https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)30622-9/fulltext'>The Lancet</a>, također je potvrdila važnost respiratora u liječenju teških respiratornih bolesti.

Tvrdnja da više ljudi umire na respiratorima nego bez njih nije poduprta znanstvenim dokazima. Naime, respiratori se koriste kod bolesnika koji su već u teškom stanju i koji bi vjerojatno umrli bez njihove pomoći. Stoga, umiranje bolesnika na respiratorima ne znači da su respiratori uzrok smrti, već da su bolesnici već bili u kritičnom stanju.

Zaključno, tvrdnja da više ljudi umire na respiratorima nego bez njih je netočna. Respiratori su važan alat u medicinskoj praksi i pomažu u spašavanju života teških bolesnika. Važno je da se oslanjamo na znanstvene dokaze i stručne preporuke kada je riječ o medicinskim tretmanima.

Provjera tvrdnje: Umiru li više ljudi na respiratorima nego bez njih?

Australski stručnjaci smrti od SADS-a, odnosno sindroma iznenadne aritmične smrti, ne povezuju sa kampanjom cijepljenja protiv Covida-19.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/monitoring-g5891ec4bc-1280-1013x675.jpg"/>
Foto: Pixabay
Teoretičari zavjere često vide dokaze za neku prevaru ondje gdje ih uopće nema. Zadnji takav slučaj stiže s Facebook profila Veli Joža s čijim smo se dezinformacijama i ranije susreli.
<blockquote>“Zašto je Portalzdravlje.hr prikrio važne podatke iz svog članka koji jasno ukazuju na ozbiljnost problema u toj jednoj od (kovid) najprocijepljenijih zemalja svijeta i je li i koje je još podatake izostavljao u svojim “informativnim” člancima ostaje nam da sami zaključimo”, stoji u <a href="https://web.facebook.com/vigor.colnar.9/posts/pfbid02fbcPSontA7ibf5t9tcQSzRhoDtGX3hd3jTx6rkqxJYrCdkym6Doy3q5rAHQpWRCWl">objavi</a> tog korisnika (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/qm6Qf">ovdje</a>).</blockquote>
Autor navodi kako je Portalzdravlje.hr u lipnju prošle godine objavio članak pod naslovom “Sindrom iznenadne smrti u odraslih u porastu kod mladih i zdravih”, koji je naknadno u prosincu izmijenjen kako bi se relativizirao broj iznenadno preminulih u Australiji. Pritom je objavi priložio dvije arhivirane verzije istog članka.
“Sindrom iznenadne smrti u odraslih (SADS) pojam je za neobjašnjive smrtne slučajeve, smrti bez jasnog uzroka. Takvi slučajevi su u porastu do te mjere da se i u Australiji formira registar SADS-a”, rečenica je iz uvoda koja izostaje<a href="https://web.archive.org/web/20221203044157/https://portalzdravlje.hr/sindrom-iznenadne-smrti-u-odraslih-u-porastu-kod-mladih-i-zdravih/"> iz jedne od arhiviranih verzija teksta</a>. Točno je da je u <a href="https://web.archive.org/web/20220610151022/https://portalzdravlje.hr/sindrom-iznenadne-smrti-u-odraslih-u-porastu-kod-mladih-i-zdravih/">arhiviranom članku iz lipnja</a> ta rečenica bila u tekstu.
Veli Jože u tome je odmah našao razlog za posumnjati u namjere ovog portala koji se bavi uglavnom zdravstvenim temama, kako mu i samo ime govori.
<blockquote>“U novoj varijanti članka redakcija portalazdravlje.hr relativizira broj umrlih pa sada u članku pišu kako su trenutno evidentirali 750 slučajeva godišnje ljudi mlađih od 50 godina koji su iznenada preminuli od zastoja rada srca, ali budući se više ne navodi tko je evidentirao i gdje, vrlo lako se može pomisliti kako se taj broj odnosi na cijeli svijet (što je relativno zanemarivo)”, stoji u objavi.</blockquote>
Osim što se u objavi sugerira da Portalzdravlje.hr obmanjuje svoje čitatelje, autor navodi čitatelje i na zaključak kako je za povećan broj slučaja SADS-a odgovorno cjepivo. Pritom ne navodi neke relevantne podatke o sindromu, ali i činjenice o samom registru.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/screenshot-24.png"/>
<h4>Dio teksta nestao je zbog tehničkog razloga</h4>
Objašnjenje zašto iz novije verzije teksta izostaje uvodna rečenica dobili smo od redakcije portala odakle su nam odgovorili da su pri ažuriranju WordPress teme, odnosno sustava preko kojeg se objavljuju članci, ostali bez opcije “ulomak”pa im portalu više nisu vidljivi niti uvodi iz ranijih članaka.
“U praksi je to značilo da su nam svi dotad objavljeni tekstovi ostali bez ulomka. Tako i ova vijest, što se i vidi, počinje tako nezgrapno. Dakle, zbog prelaska na novu temu gospodin s Facebooka naknadno gledajući istu vijest je ostao bez prve rečenice”, odgovorili su nam iz redakcije Portalazdravlje.
Uz svoj odgovor poslali su nam i screenshot teksta u WordPressu iz kojeg se jasno vidi prva uvodna rečenica koja u objavi na stranici izostaje zbog promjene tem
<h4>Što je SADS?</h4>
SADS, sindrom iznenadne aritmične smrti, termin je koji se koristi za iznenadne smrtne slučaje od srčanog zastoja kojima se ne može naći uzrok, a koji se događaju ljudima mlađima od 40 godina. Smatra se da je SADS uzrokovan genetskim predispozicijama koje remete srčani ritam i mogu dovesti do iznenadne smrti kod mladih ljudi koji izgledaju zdravo. Prema Zakladi SADS sa sjedištem u američkom Utahu, jedan od najboljih znakova upozorenja za SADS je obiteljska povijest iznenadne, neobjašnjive smrti osobe mlađe od 40 godina (<a href="https://www.factcheck.org/2022/06/scicheck-posts-baselessly-link-sudden-arrhythmic-death-syndrome-to-covid-19-vaccines/">FactCheck</a>).
Bilo je za očekivati da će se ovaj sindrom, dobro poznat i proučavan desetljećima prije pojave pandemije Covida-19, naći kao jedan od argumenata antivaksera koji već neko vrijeme tvrde da je broj slučajeva SADS-a u porastu radi cijepljenja, iako znanstvenici SADS uopće ne povezuju s cjepivom (štoviše, u jeku pandemije, Zaklada SADS <a href="https://www.sads.org/wp-content/uploads/2021/11/SADS-COVID-19-Vaccine-Statement-5-12-21.pdf">preporučila je</a> da svi pacijenti s genetskim srčanim oboljenjima prime cjepivo protiv Covida-19).
<h4>U izvornoj vijesti smrti od SADS-a ne povezuju se s cjepivom protiv Covida-19</h4>
Jedan takav primjer je i vijest o registru u Australiji koji je<a href="https://archive.ph/sDhHk"> zapravo pokrenut 2019. godine</a>, prije nego je pandemija počela.
Naime, glasnogovornica Baker Heart and Diabetes Institut iz Melbournea <a href="https://www.news.com.au/lifestyle/health/health-problems/what-is-sads-healthy-young-people-dying-from-sudden-adult-death-syndrome/news-story/97a476dd99caaf638cd1c15baabbc5d4">priopćila je za news.au </a>kako se u toj ustanovi razvija prvi SADS registar u zemlji, budući da brojke kod nacionalnih službi nisu dostupne. Tom prilikom je rekla kako je u registru zabilježeno 750 smrtnih &nbsp;slučajeva godišnje u saveznoj državi Viktoriji kod ljudi mlađih od 50 godina kojima je srce iznenada stalo. Taj članak portala News.au objavljen 8. lipnja 2022. godine najvjerojatnije je izvor iz kojeg je Portal Zdravlje dva dana kasnije u svom članku naveo da ima “750 slučajeva godišnje ljudi mlađih od 50 godina koji su iznenada preminuli od zastoja rada srca”.
“Od toga, za približno 100 mladih ljudi godišnje neće biti pronađen uzrok čak ni nakon opsežnih istraživanja kao što je potpuna obdukcija (fenomen SADS)”, rekla je glasnogovornica.
U tom tekstu News.au nigdje se ne povezuju te smrti sa cjepivom protiv Covida-19, kao što se to sugerira u statusu na Facebooku spominjući Australiju kao jednu od “najprocjepljenijih država u svijetu”, no navodi se kako znanstvenici smatraju da su pandemijska zatvaranja, odnosno, lockdowni doveli do fenomena postpandemijskog stresnog poremećaja koji su vjerojatno doveli do više smrti od srčanih bolesti.
U tekstu koji je u australskom mediju objavljen 8. lipnja, nešto ranije nego je vijest od SADS-u objavio Portalzdravlje.com, ne stoji da je registar osnovan 2019. godine, što je vjerojatno bio razlog što je ta informacija izostala u prenošenju ove vijesti. Također, brojka od 750 smrti od SADS-a ne odnosi se na neku konkretnu godinu, nego na procjenu godišnjih smrti u australskoj državi Viktoriji. U taj prosjek vjerojatno ulaze i godine prije pandemije, dok konkretne podatke za pandemijske godine, iz kojih bi se mogli povlačiti zaključci o mogućoj povezanosti bolesti Covid-19 ili cjepiva protiv njega s pojavnošću SADS-a, nigdje nisu navedene.
<h4>Izostavljanje konteksta</h4>
Valja napomenuti i da australski registar nije jedini takav na svijetu – i prije početka pandemije<a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6999684/"> postojalo je desetke takvih baza</a>.
Za kraj, <a href="https://www.nytimes.com/interactive/2021/world/covid-vaccinations-tracker.html">prema najnovijim podacima</a>, Australija<a href="https://www.statista.com/statistics/1202074/share-of-population-vaccinated-covid-19-by-county-worldwide/"> ne spada ni u top 20 najprocjepljenijih zemalja</a>. Veli Jože također ne spominje i kako su u toj državi koronarne bolesti srca jedan od najčešćih uzroka smrti i prije pojave pandemije, te da je SADS bio tema prije nego se pojavilo cjepivo protiv Covida-19.
Budući da anonimni Facebook autor izostavlja te činjenice, &nbsp;ocjenjujemo da ovoj objavi nedostaje kontekst.

Registar pokazuje da od SADS-a u australskoj državi Viktoriji godišnje umire 750 ljudi - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, na društvenim mrežama i internetskim stranicama pojavljuju se tvrdnje da limunada s kurkumom može tretirati depresiju bolje nego antidepresivi. Ova tvrdnja je privukla veliku pažnju, ali koliko je ona istinita?
Kurkuma je zaista poznata po svojim antiupalnim i antioksidativnim svojstvima. Glavni aktivni sastojak kurkume je kurkumin, koji je predmet mnogih znanstvenih istraživanja. Međutim, tvrdnja da kurkuma može izliječiti depresiju i da je učinkovitija od lijekova poput fluoksetina (Prozac) treba biti temeljito ispitana.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3969660/">Phytotherapy Research</a> pokazala je da kurkumin može imati antidepresivne učinke, ali nije dokazano da je učinkovitiji od standardnih lijekova za depresiju. Druga studija, objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5533104/">Journal of Affective Disorders</a>, također je istraživala učinke kurkumina na depresiju, ali rezultati nisu bili dovoljno uvjerljivi da bi se moglo tvrditi da je kurkumin bolji od postojećih lijekova.
Važno je napomenuti da depresija je složeno stanje koje zahtijeva stručnu dijagnozu i liječenje. Antidepresivi su razvijeni nakon desetljeća istraživanja i kliničkih ispitivanja, te su njihovi učinci i nuspojave dobro dokumentirani. Iako kurkuma može imati neke korisne učinke, nema dovoljno dokaza da bi se moglo tvrditi da je učinkovitija od lijekova za depresiju.
Također, važno je razumjeti da prirodni sastojci poput kurkume mogu imati varijabilne učinke na različite ljude. Neki ljudi mogu osjetiti poboljšanje simptoma depresije uzimajući kurkumin, ali to ne znači da je to učinkovitija metoda liječenja za sve.
Zaključno, tvrdnja da limunada s kurkumom tretira depresiju bolje nego antidepresivi je nepotkrijepljena i treba ju uzeti s rezervom. Ako osjetite simptome depresije, preporučuje se da se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje koji će vam pružiti odgovarajuću dijagnozu i liječenje.

Provjera tvrdnje: Limunada s kurkumom tretira depresiju bolje nego antidepresivi

Europarlamentarni zastupnik Mislav Kolakušić, u razgovoru za N1 insinuirao je veću smrtnost zbog Covid cjepiva.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/mislav-kolakusic-1200x670.jpg"/>
Izvor: N1
Mislav Kolakušić, dosadašnji europarlamentarni zastupnik koji je na upravo održanim izborima osvojio i mjesto u Hrvatskom saboru, u <a href="https://n1info.hr/video/mislav-kolakusic-ja-sam-daleko-najpopularniji-hrvatski-politicar-u-ep-u-u-povijesti-2/" rel="noopener" target="_blank">razgovoru za N1</a> iznio je više netočnih tvrdnji na temu Covida-19.
Krenuo je s tvrdnjom tako općenitom da je neprovjerljiva i pritom nije naveo niti jedan primjer da bi je ilustrirao.
<blockquote>Imali smo lažne znanstvenike, koji su iznosili isključivo laži. U Hrvatskoj i u svijetu ljudi koji su bili bilo koje struke su se proglašavali za znanstvenike… Nije se htjelo govoriti čime se u stvarnosti bave, nego je izmišljen institut znanstvenika. Dal’ ste bili inženjer rudarstva ili šta, vi ste proglašavani znanstvenikom i ono što ste govorili se prenosilo kao istina.</blockquote>
Čelnici javnozdravstvenih institucija koji su bili zaduženi za upravljanje krizom i komunikaciju s javnosti bili su uglavnom epidemiolozi. &nbsp;Bilo bi jako teško utvrditi koliko se osoba van specijalnosti u medicini vezanih za Covid pojavljivalo u medijima i komentiralo tu bolest, ali među njima je svakako i pravnik Kolakušić (<a href="https://faktograf.hr/2023/01/19/kolakusic-nije-ocitao-bukvicu-novinarki-nego-sirio-dezinformacije-o-cjepivu-i-mrtvima/">1,</a> <a href="https://faktograf.hr/2021/09/30/kolakusic-antivakseri-dezinformacije-europski-parlament/">2,</a> <a href="https://faktograf.hr/2021/06/14/mislav-kolakusic-netocno-i-manipulativno-govori-o-pandemiji/">3).</a>
<h4>Gripa u Njemačkoj</h4>
<blockquote>Umrlo je točno onoliko ljudi koliko nije umrlo od gripe. U Njemačkoj je standardno umiralo 220 000 ljudi od gripe, a u vrijeme Covida, mi smo imali bolest koja nije postojala bez Covid testa. Vi ako nemate PCR test, vi nemate bolest, nego prehladu, virozu, upalu pluća, gripu, a sa testom imate ovo.</blockquote>
U ovom dijelu, Kolakušić je po svoj prilici htio reći da od gripe u Njemačkoj godišnje umire 20 000, a da je od Covida umrlo 16 000. No, što god da je mislio, nije točno da od gripe u Njemačkoj inače umire toliko ljudi, a kamoli da je broj umrlih od Covida tako nizak.
Točno je, za početak, da testom potvrđeni slučajevi gripe odstupaju od stvarnih brojki.
Naime, procjenjuje se da gripa na razini cijelog svijeta godišnje uzima <a href="https://ourworldindata.org/influenza-deaths" rel="noopener" target="_blank">oko 700 000 života</a>, dok prema podacima <a href="https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/media/en/press/Press%20Releases/071210_PR_Citizen_factsheet_flu.pdf" rel="noopener" target="_blank">Europskog centra za kontrolu bolesti</a>, od sezonske gripe na razini cijele Europe godišnje umire “najmanje 40 000 ljudi”. Na Njemačku otpada manji dio te brojke, ako se uzimaju samo potvrđeni slučajevi gripe:
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/gripa-671x450.png"/>Izvor: Statista</figure>
No, Institut Robert Koch (RKI) procjenjuje da su ove brojke daleko veće, uzmu li se nedijagnosticirani slučajevi.
Sezona gripe koja je i na gornjem grafu prikazana kao najviši šiljak je prijelaz sa 2017. na 2018. godinu. Radi se o <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7520163/#CR3" rel="noopener" target="_blank">najtežoj sezoni gripe u čak 30 godina</a>, i RKI doista procjenjuje da je tada preminulo oko 25 100 ljudi. Stvarna smrtnost od gripe dobiva se statističkim metodama, pojašnjava RKI u<a href="https://influenza.rki.de/Saisonberichte/2010.pdf" rel="noopener" target="_blank"> izvještaju iz 2010. godin</a> i to uzimajući u obzir povećanu smrtnost.
Procijenjena prekomjerna smrtnost povezana s gripom od 1984./85. do 2016./17. prema RKI-ju izgleda ovako:
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/gripa-80-2016.png"/>Izvor: RKI</figure>
Oscilacije su značajne, no 20 000 preminulih godišnje nije uobičajen broj.
S druge strane, potvrđeno je da je od Covida od 2020. do danas preminulo <a href="https://archive.ph/04p1h" rel="noopener" target="_blank">183 tisuće ljudi</a> u toj zemlji. Znalo se dogoditi da u jednom danu od Covida umre jednako ljudi kao u čitavoj jednoj godini od gripe, pogotovo kada je harao delta soj. Da, testiralo se puno više nego što se običava kod gripe, što ne znači da ne postoje i neregistrirane smrti koje se mogu povezati s Covidom.
Kada govorimo o broju potvrđenih smrti, prva godina Covida zaključena je s nešto više od 33 000 mrtvih (1. siječnja 2021.) u Njemačkoj, da bi se do sredine travnja 2021. taj broj povećao na 80 tisuća potvrđenih slučajeva, a 100 000 premašuje u studenom te godine. To je neusporedivo i s najjačim sezonama gripe. Slično je i s 2022. godinom, u kojoj je umrlo 50 tisuća ljudi.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/covid-njemacka-740x450.jpg"/>Izvor: Worldometers</figure>
<h4>Višak smrtnosti</h4>
Kolakušić nadalje insinuira da su cjepiva izazvala veću smrtnost od samog Covida.
<blockquote>Najviše je ljudi umrlo 2022., tada je bilo enormno povećanje smrtnosti. Gdje se ono dogodilo? Ono se dogodilo u svim onim državama s iznimno visokom stopom procijepljenosti protiv tzv. Covida. Tu su povećanja 30 do 40 % i tu se smrtnost ne može povezati s Covidom.</blockquote>
Na reagiranje novinara N1 Igora Bobića da je cijepljenje spriječilo još veću smrtnost, Kolakušić nastavlja:
<blockquote>To je apsolutna neistina. Imamo potpune podatke koje je iznosio engleski NHS i vidimo da je stopa smrtnosti kod dva i tri puta cijepljenih ljudi neusporedivo veća nego kod onih koji nisu cijepljeni.</blockquote>
Već smo pisali o <a href="https://www.reuters.com/fact-check/misleading-data-used-claim-covid-vaccines-do-more-harm-than-good-2024-03-21/" rel="noopener" target="_blank">višku smrtnosti u Velikoj Britaniji</a>, uključujući i onome 2022. godine, s najtežim periodom prijelaza na 2023. godinu. Netočno je da su ljudi umirali više nakon najtežih godina Covida, kada cjepivo još nije bilo dostupno. Razlika u smrtima u najtežim valovima Covida je, usprkos većoj smrtnosti kasnijih godina, nenadoknadiva. &nbsp;Isto tako, netočno je da je stopa smrtnosti veća među cijepljenima, koji su daleko brojnija i starija grupa od necijepljenih.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/status-stope-574x450.jpg"/>Izvor: ONS, FullFact</figure>
Naime, ono što jest veće je apsolutni broj umrlih – milijun cijepljenih i 61.000 necijepljenih. No kada se uzme u obzir da je cijepljen iznimno visok udio populacije – teza pada u vodu. Do 2023. godine necijepljeno je samo 10,8 posto odrasle populacije, a u dobnoj skupini od 80 i više godina, gdje se događa većina smrtnih slučajeva, bilo je 44 puta više cijepljenih nego necijepljenih ljudi.
Nedavno je o sličnoj glasini izvijestio <a href="https://fullfact.org/health/covid-vaccines-ONS-florida/" rel="noopener" target="_blank">FullFact</a> i <a href="https://www.reuters.com/fact-check/misleading-data-used-claim-covid-vaccines-do-more-harm-than-good-2024-03-21/" rel="noopener" target="_blank">Reuters</a>, kojemu je britanski statistički ured ONS potvrdio da je situacija zapravo obratna: smrtnost od svih uzroka u Engleskoj bila je veća među necijepljenima, nego kod onih koji su primili barem jednu dozu i to za svaki mjesec u skupu podataka od travnja 2021. do svibnja 2023.
<h4>Nema dokaza da je cijepljenje povezano s viškom smrtnosti</h4>
“Nema dokaza da su cijepljenja protiv Covida-19 povezana s ovim procijenjenim viškom smrtnih slučajeva”, poručili su Reutersu iz ONS-a putem e-pošte.
Stručnjaci ističu dugoročne učinke preživljene infekcije Covidom, kašnjenja NHS-a i nedostatak preventivne skrbi kao objašnjenja za smrtnost višu od prosjeka.
Stuart McDonald, zamjenik predsjednika Istraživačkog centra za mortalitet (Continuous Mortality Investigation, CMI pisao je u <a href="https://www.thelancet.com/journals/lanepe/article/PIIS2666-7762(23)00221-1/fulltext" rel="noopener" target="_blank">komentaru</a> za Lancet Regional Health Europe o prekomjernom broju smrtnih slučajeva u UK. Citirajući <a href="https://www.actuaries.org.uk/system/files/field/document/Mortality%20monitor%20Q4%202022%20v01%202023-01-17_0.pdf" rel="noopener" target="_blank">izvješće CMI</a>-ja, istaknuo je da je prekomjerna smrtnost u Engleskoj bila najveća kod mladih (20-44) i osoba srednje dobi (45-64).
“To vam pokazuje da su mlađe skupine te koje doživljavaju najveću razinu prekomjerne smrti”, rekao je McDonald <a href="https://www.reuters.com/fact-check/no-evidence-link-uk-excess-deaths-covid-19-vaccines-2024-02-06/" rel="noopener" target="_blank">Reutersu</a> u telefonskom intervjuu. “Dakle, to su najmanje cijepljene skupine. Starije skupine, gdje je primitak cjepiva bio veći i gdje su docjepljivanja davana češće, doživljavaju manje viška smrtnih slučajeva u relativnom smislu”.
“Nema čvrstih znanstvenih dokaza koji daju čak i nejasnu sugestiju da cjepiva uzrokuju više štete nego što je sprječavaju. Cjepiva su nedvosmisleno, na temelju svega što sam vidio, uzrokovala enormno smanjenje štete.”
<h4>Kašnjenja Hitne i preventive</h4>
McDonald je također rekao da su dugoročni učinci infekcije Covidom i nedostatak preventivnih lijekova tijekom pandemije bili među vjerojatnijim razlozima za višak smrtnih slučajeva. “Britanska zaklada za srce (<a href="https://www.bhf.org.uk/-/media/files/what-we-do/legacy-of-covid/bhf-untold-heartbreak-report-final.pdf?rev=f34dbe73215c4e1eb592bc88df052127&amp;hash=BD01C59DCF69EFD7C26819C35B13572B" rel="noopener" target="_blank">BHF</a>) otkrila je da pola milijuna ljudi koji su trebali biti stavljeni na lijekove za krvni tlak nisu… uzimali preventivne lijekove.”
BHF je u <a href="https://www.bhf.org.uk/-/media/files/what-we-do/legacy-of-covid/bhf-untold-heartbreak-report-final.pdf?rev=f34dbe73215c4e1eb592bc88df052127&amp;hash=BD01C59DCF69EFD7C26819C35B13572B" rel="noopener" target="_blank">izvješću iz lipnja 2023.</a> poručio da je u Engleskoj od početka pandemije bilo više smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim bolestima, nego s bilo kojom drugom bolešću.
I McDonald i Marta Blangiardo, profesorica biostatistike na Imperial Collegeu u Londonu, rekli su da su kašnjenja NHS-a još jedan faktor koji objašnjava višak smrti.
Broj ljudi koji čekaju više od 12 sati da budu primljeni na Hitnu u Engleskoj porastao je s 3 260 u 2018./19. na <a href="https://digital.nhs.uk/data-and-information/publications/statistical/hospital-accident--emergency-activity/2021-22/performance-times" rel="noopener" target="_blank">98 564 u 2021./22.</a>, prema podacima NHS-a. Nadalje, vrijeme odziva hitne pomoći za incidente druge kategorije (kao što su srčani i moždani udar) dosegnulo je jedan sat i 30 minuta u prosincu 2022., padajući na 45 minuta godišnje. Cilj je 18 minuta.

Mislav Kolakušić iznio niz netočnih teza o Covidu i gripi - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Na respiratorima umire više ljudi s istim parametrima nego ih umire bez njega!" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: