Natalija STevović

Nema dokaza da je most u Baltimoreu namjerno srušen - Faktograf.hr

Nakon nesreće, u kojoj se brod zabio u most, dezinformacije s engleskog govornog područja uvezene su u domaće digitalno okruženje.
<img src="undefined"/>
Foto: Hina/ EPA/JIM LO SCALZO
Po već poznatom obrascu, nije trebalo dugo da nakon <a href="https://www.usatoday.com/story/news/nation/2024/03/26/inside-francis-scott-key-bridge-collapse-baltimore/73105201007/" rel="noopener" target="_blank">nesreće u Baltimoreu</a> usred koje se urušio most Francis Scott Key internetom krenu kolati različite teorije zavjere. Također, nije dugo trebalo ni da se takvi sadržaji pojave među domaćim korisnicima društvenih mreža.
Nesreća na rijeci Patapsco, u kojoj se most srušio nakon što je u njega udario veliki brod, dogodila se 26. ožujka 2024. godine. Istog dana su se pojavile tvrdnje da je most namjerno srušen.
<blockquote>“OVO NIJE NIJE NIŠTA DRUGO ‘namjerno rušenje’ DIREKTNO U JEDAN NOSAČ MOSTA… Neko je naplatio nešto”, stoji u statusu Facebook korisnika objavljenom 26. ožujka (arhiviran <a href="https://archive.ph/FJ7zP" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
Drugi je <a href="https://archive.ph/H9V8F" rel="noopener" target="_blank">korisnik</a> ponudio tumačenje da se radi o terorističkom napadu ili umjetnoj inteligenciji:
<blockquote>“Namjerno je skrenuo na stub, ili je terorista kormilario ili vještačka inteligencija”.</blockquote>
Uz statuse su priložene video-snimke nesreće, koje prikazuju kako se usred noći teretni brod zabija u jedan od stupova mosta.
Pored korisnika Facebooka, neprovjerene tvrdnje o namjernom izazivanju nesreće širio je i portal Epoha, za koji je Faktograf u više navrata <a href="https://faktograf.hr/tag/epoha/" rel="noopener" target="_blank">utvrdio</a> da širi netočne i neutemeljene informacije. Taj je portal 1. travnja 2024. godine objavio <a href="https://archive.ph/cHQw8" rel="noopener" target="_blank">članak</a> u kojem stoji da je rušenje baltimorskog mosta bilo “unutarnji posao” te da “uništenje mosta onesposobljava opskrbu vozilima na benzin za godine koje dolaze, potičući instalaciju električnih vozila pod kontrolom vlade za lažnu agendu ‘klimatskih promjena'”. Epoha ističe da nije bilo nikakve istrage nesreće i uzima to kao dokaz da je nesreća namjerna.
<h4>Što znamo o nesreći na rijeci Patapsco?</h4>
Stražari obalne straže primili su dojavu u zapovjedni centar sektora obalne straže Marylanda (savezne države u kojoj se nalazi grad Baltimore) u 1:27 ujutro u kojoj se izvješćuje da se kontejnerski brod dužine 948 stopa (oko 290 metara) pod singapurskom zastavom udario u most Francis Scott Key. “Dodatno, javljeno je da se most srušio, a ima i izvještaja o osobama u rijeci”, navedeno je u <a href="https://www.news.uscg.mil/Press-Releases/Article/3718320/coast-guard-multiple-partners-agencies-responding-to-francis-scott-key-bridge-c/" rel="noopener" target="_blank">izvještaju</a> obalne straže od 26. ožujka 2024. godine.
Kako su mediji izvijestili, operateri teretnog broda Dali uputili su poziv za pomoć nekoliko trenutaka prije nesreće rekavši da je brod ostao bez struje (<a href="https://edition.cnn.com/2024/03/26/us/baltimore-key-bridge-collapse-tuesday/index.html" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.bbc.com/news/world-us-canada-68670567" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://apnews.com/article/baltimore-bridge-collapse-cargo-ship-dali-09aeffc6fa81f3069d4ba226def90555" rel="noopener" target="_blank">3</a>). Brod je udario u jedan od oslonaca mosta, a to je uzrokovalo pucanje i pad mosta u roku od nekoliko sekundi. Poziv je dao taman dovoljno vremena službama da zaustave promet na mostu i vjerojatno spriječe više smrtnih slučajeva, ali nedovoljno vremena da uklone građevinare koji su tada radili na popravku mosta. Osam radnika je bilo na mostu kada se nesreća dogodila. Dvojica su spašena ubrzo nakon urušavanja, ronioci su izvukli tijela još dvoje, a za preostale se <a href="https://www.usatoday.com/story/news/nation/2024/03/26/baltimore-francis-scott-key-collusion/73102358007/" rel="noopener" target="_blank">pretpostavlja</a> da su mrtvi.
Kompanija iz Singapura koja upravlja brodom Dali, <a href="https://www.synergymarinegroup.com/dali-imo-9697428/" rel="noopener" target="_blank">Synergy Marine Group</a>, izvijestila je 2. travnja da su svi članovi posade na sigurnom te da je jedan od njih lakše ozlijeđen. Također, ta tvrtka te tvrtka Grace Ocean Private Limited koja je vlasnica broda poriču odgovornost za smrtonosnu nesreću u Baltimoreu (<a href="https://www.independent.co.uk/news/world/americas/dali-ship-owners-deny-responsibility-b2522029.html" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://abcnews.go.com/Business/wireStory/cargo-ships-owner-manager-seek-limit-legal-liability-108719634" rel="noopener" target="_blank">2</a>).
Američke su vlasti odmah na dan nesreće izuzele mogućnost terorističkog napada. “U ovom trenutku nema dokaza koji bi sugerirali da današnje rušenje mosta Francis Scott Key Bridge u Baltimoreu ima bilo kakve veze s terorizmom. Moj ured će nastaviti koordinirati s našim saveznim, državnim i lokalnim partnerima kako bi pružio svu potrebnu podršku”, <a href="https://www.justice.gov/usao-md/pr/statement-us-attorney-erek-l-barron-regarding-collapse-francis-scott-key-bridge" rel="noopener" target="_blank">izjavio</a> je državni odvjetnik za okrug Maryland, Erek L. Barron. Baltimorski ured FBI-a došao je do <a href="https://www.fbi.gov/contact-us/field-offices/baltimore/news/fbi-baltimore-statement-on-francis-scott-key-bridge-collapse" rel="noopener" target="_blank">istog</a> zaključka toga dana, ali je napomenuo kako istraga još uvijek traje.
Isto tako, američki je predsjednik Joe Biden <a href="https://www.whitehouse.gov/briefing-room/speeches-remarks/2024/03/26/remarks-by-president-biden-on-the-collapse-of-the-francis-scott-key-bridge/" rel="noopener" target="_blank">rekao</a> kako “sve ukazuje na to da se radi o stravičnoj nesreći”. “U ovom trenutku nemamo drugih indikacija — nema drugog razloga vjerovati da je ovdje bilo namjernog čina”, izjavio je 26. ožujka.
<h4>Ne postoji veza između fikcije iz Netflixovog filma i nesreće u Baltimoreu</h4>
Među teorijama zavjere koje su uvezene izvana je i ona da su bivši američki predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michelle povezani s nesrećom u Baltimoreu.
<blockquote>“Godine 2023. Obama i društvo snimili su film pod nazivom Leave the World Behind, u kojem kibernetički napad uzrokuje gubitak snage i pad ogromnog kontejnerskog broda.Nekoliko mjeseci kasnije nakon premijere, golemi kontejnerski brod izgubi pogon i zabije se u most Francis Scott Key u Baltimoreu, uzrokujući fatalan kolaps”, napisao je korisnik Facebooka 27. ožujka 2024. godine (arhivirano <a href="https://archive.ph/at2H7" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).‌‌</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
Tom se tvrdnjom ranije bavio <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.34MJ8VN" rel="noopener" target="_blank">AFP</a>-ov servis za provjeru činjenica. Između ostalih, analizirali su <a href="https://archive.ph/VfQkP" rel="noopener" target="_blank">post s X-a</a> čiji je tekst identičnog sadržaja kao ovaj gore, samo na engleskom jeziku. Post na engleskom jeziku objavio je profil pod imenom Matt Wallace, za kojega AFP piše da je krajnje desno orijentiran te da je dezinformacije dijelio i ranije.
<a href="https://www.netflix.com/hr-en/title/81314956" rel="noopener" target="_blank">Film</a> Leave the World Behind (Ostavi svijet za sobom), apokaliptični triler, počeo se emitirati u prosincu 2023. godine na platformi Netflix, u produkciji tvrtke <a href="https://highergroundmedia.com/" rel="noopener" target="_blank">Higher Ground Productions</a> koje su Obamini osnovali 2018. godine. “Obiteljski bijeg u luksuznu kuću za iznajmljivanje poprima zlokoban preokret kada im kibernetički napad onesposobi uređaje — a na vratima im se pojave dva stranca”, stoji u Netflixovom opisu filma. U jednoj se <a href="https://www.youtube.com/watch?v=gBKkqoKv7Xg" rel="noopener" target="_blank">sceni</a> brod zalijeće u plažu prepunu kupača, što je korisnicima društvenih mreža poslužilo kao poveznica s nesrećom u Baltimoreu.
Inače, uz taj su se film i ranije vezale teorije zavjere, što piše i u članku magazina <a href="https://archive.ph/RzLlf" rel="noopener" target="_blank">Forbes</a> iz prosinca 2023. godine. Isti je taj link podijelio i hrvatski korisnik Facebooka koji vjeruje u povezanost Obaminih s nedavnom nesrećom u Baltimoreu. Članak naslovljen “Uključenost predsjednika Obame u ‘Leave the World Behind’, objašnjenje” zapravo obrazlaže na koji način su se Obamini uključili u produkciju i stvaranje filma. U članku je prenesena i izjava redatelja Sama Esmaila koji je rekao da se bivši predsjednik s nekoliko opaski uključio nekoliko mjeseci prije snimanja, kada su scenarij, sekvence i srž priče već bili napisani. Unatoč tome, domaći se korisnik Facebooka samo naslonio na naslov članka, odnosno izraz “uključenost predsjednika Obame”.
Pored toga, treba naglasiti da je film adaptacija istoimenog <a href="https://znanje.hr/product/ostavi-svijet-za-sobom/418592" rel="noopener" target="_blank">romana</a> Rumaana Alama iz 2020. godine. Dakle, radnja filma nije originalna ideja bračnog para Obama.
<h4>Nesreće i katastrofe pokreću lavinu dezinformacija</h4>
Velike nesreće, ratovi, kao i prirodne katastrofe, čest su okidač za širenje različitih dezinformacija: od onih da se taj događaj mogao predvidjeti (<a href="https://faktograf.hr/2023/02/22/koncept-kinetickog-bombardiranja-nema-nikakve-veze-s-razornim-potresom-u-turskoj/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/10/13/na-izraelskoj-se-medalji-ne-nalaze-tornjevi-blizanaca-nego-svitak-svete-knjiga-zidova/" rel="noopener" target="_blank">2</a>), preko isticanja netočnih uzroka (<a href="https://faktograf.hr/2024/02/28/nema-dokaza-da-je-napad-u-njemackoj-skoli-motiviran-religijskim-ili-politickim-razlozima/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/03/01/ukrajina-nije-isprovocirala-rusku-invaziju/" rel="noopener" target="_blank">2</a>) do fotografija ili videa koji nisu tada nastali (<a href="https://faktograf.hr/2023/02/10/fotografija-psa-je-iz-sad-2014-a-ne-iz-potrage-za-stradalima-u-turskoj/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/24/zgrada-parlamenta-u-gazi-razorena-je-u-sukobu-no-viralna-snimka-pokazuje-drugu-gradevinu/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/12/29/fotografija-snijegom-zatrpanog-new-yorka-koja-kruzi-mrezama-nije-nastala-ove-godine/" rel="noopener" target="_blank">3</a>).
Ista je situacija i s nesrećom u Baltimoreu u kojoj se teretni brod Dali zabio u stubove mosta Francis Scott Key. “Poput mnogih tragedija prije toga, rušenje mosta Francis Scott Key u Baltimoreu 26. ožujka odmah je iznjedrilo niz lažnih tvrdnji i teorija zavjere na internetu. Unatoč snimci uživo na kojoj se vidi kako teretni brod Dali gubi snagu i sudara se s mostom, korisnici društvenih mreža nastavljaju širiti lažne tvrdnje o uzroku urušavanja i reakciji vlade na tragediju”, pisao je portal <a href="https://www.usatoday.com/story/news/factcheck/2024/03/29/baltimore-bridge-collapse-cause-misinformation/73136561007/" rel="noopener" target="_blank">USA Today</a> te izlistao nekoliko najčešćih dezinformacija.
Među njima su i tvrdnje kojima smo se u ovom tekstu bavili: da je nesreća zapravo namjeran napad te da je bivši američki predsjednik, zbog filma kojemu je njegova tvrtka producent, umiješan u taj događaj. Naša je analiza pokazala isto što je i spomenuti američki medij ranije zaključio: nijedna od tih tvrdnji nije točna.

Namjerno iskrivljavanje riječi i manipulacija informacijama su česte strategije koje ljudi koriste u raspravama kako bi došli do željenog zaključka. Ova praksa može biti štetna za kvalitetu komunikacije i odnosa među osobama. U ovom članku ćemo razjasniti zašto ljudi koriste takve taktike i zašto su one štetne, uz primjere i znanstvene članke.
<h3>Povijest i kontekst</h3>
Manipulacija informacijama nije nov pojam; korijeni sežu do antičkih vremena kada su retori koristili razne taktike kako bi uvjerili svoje slušaoce. Međutim, u modernom dobu, s obzirom na brz razvoj tehnologije i pristup velikim količinama informacija, ova praksa je postala još učinkovitija i raširenija.
<h3>Zašto ljudi to čine?</h3>
Ljudi namjerno iskrivljuju riječi iz više razloga:
<ul>
 <li>Osjećaj superiornosti: Neki ljudi koriste iskrivljavanje riječi kako bi se dočarali kao superiorni u raspravi.</li>
 <li>Želja za pobjedom: Drugi jednostavno žele pobijediti u raspravi, ne obazirući se na istinu ili etiku.</li>
 <li>Emocionalna reakcija: U nekim slučajevima, ljudi mogu iskrivljavati riječi iz emocionalne reakcije, kao što je strah, ljutnja ili osjećaj ugroženosti.</li>
 <li>Potreba za kontrolom: Ljudi često iskrivljuju riječi kako bi zadržali kontrolu nad situacijom ili interakcijom.</li>
 <li>Strah od odbacivanja: Strah od negativne procjene ili odbacivanja može potaknuti ljude da pribjegnu manipulaciji.</li>
 <li>Kognitivna disonanca: Kada se suočimo s informacijama koje su u suprotnosti s našim uvjerenjima, možemo biti skloni iskrivljavanju kako bismo smanjili tu napetost.</li>
 <li>Socijalni pritisci: Društveni pritisci i očekivanja mogu utjecati na naše sklonosti prema manipulaciji.</li>
</ul>
Studija objavljena u časopisu Journal of Language and Social Psychology pokazuje da ljudi često koriste manipulativne taktike kako bi zaštitili svoj javni imidž ili izbjegli kritiku.
<h3>Primjeri namjernog iskrivljavanja riječi</h3>
Primjeri namjernog iskrivljavanja riječi mogu se naći u raznim situacijama, od obiteljskih rasprava do profesionalnih sastanaka. Evo nekoliko konkretnih primjera:
<ul>
 <li>Radno okruženje: Na poslovnom sastanku, kolega može namjerno iskriviti riječi drugog kolege kako bi preuzeo zasluge za projekt ili izbjegao kritiku za greške.</li>
 <li>Obiteljski odnosi: U obiteljskoj raspravi, roditelj može iskriviti riječi djeteta kako bi opravdao svoje postupke ili izbjegao odgovornost za pogreške.</li>
 <li>Društvene mreže: Na platformama društvenih mreža, korisnici mogu namjerno iskrivljavati riječi drugih kako bi izazvali sukobe ili privukli pažnju.</li>
 <li>Politika: U političkim govorima ili kampanjama, političari često koriste manipulativne taktike kako bi privukli glasače ili diskreditirali protivnike.</li>
 <li>Marketing: Reklamne kampanje često namjerno iskrivljuju informacije o proizvodu ili usluzi kako bi povećale prodaju.</li>
 <li>Obrazovanje: Nastavnici ili učenici mogu koristiti manipulativne taktike kako bi postigli bolje ocjene ili izbjegli kaznu.</li>
 <li>Međunarodni odnosi: Propagandne kampanje ili dezinformacije koje se šire u međunarodnim odnosima mogu biti primjeri manipulacije informacijama.</li>
</ul>
Primjer iz studije objavljene u časopisu Journal of Experimental Social Psychology pokazuje da iskrivljavanje informacija može dovesti do dugotrajnih negativnih učinaka na međuljudske odnose.
<h3>Posljedice na Društvo</h3>
Namjerno iskrivljavanje riječi može imati brojne štetne posljedice:
<ul>
 <li>Erozija povjerenja: Kada ljudi otkriju da su njihove riječi namjerno iskrivljene, to može dovesti do gubitka povjerenja u institucije, medije i međuljudske odnose.</li>
 <li>Polarizacija društva: Manipulacija informacijama može pojačati podjele u društvu i otežati dijalog.</li>
 <li>Širenje dezinformacija: Namjerno iskrivljavanje riječi doprinosi širenju lažnih vijesti i teorija zavjere.</li>
</ul>
Istraživanje iz časopisa Journal of Experimental Social Psychology pokazuje da iskrivljavanje informacija može dovesti do dugotrajnih negativnih učinaka na međuljudske odnose.
<h3>Dodatno</h3>
Uloga medija i algoritmi na društvenim mrežama mogu značajno utjecati na širenje dezinformacija. Članak objavljen u časopisu <a href="https://www.onenought.one/post/fake-news-and-social-media-algorithms">One Nought One</a> pokazuje kako algoritmi mogu pojačati širenje lažnih vijesti.
Utjecaj na demokraciju je također značajan. Povijesni primjeri pokazuju kako je manipulacija informacijama korištena za rušenje demokracije. Na primjer, propagandne kampanje u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata su bile ključne u mobilizaciji podrške za rat.
Etičke implikacije manipulativnih taktika su također važne. Profesije kao što su novinarstvo, politika i marketing moraju razmatrati etičke dileme povezane s korištenjem ovih taktika. Na primjer, novinari moraju biti transparentni i iskreni u izvještavanju kako bi zadržali povjerenje javnosti.
<h3>Zaključak</h3>
Namjerno iskrivljavanje riječi i manipulacija informacijama su štetne prakse koje mogu ozbiljno narušiti kvalitetu komunikacije i odnosa među osobama. Razumijevanje razloga za ovu praksu i primjere štetnih posljedica može pomoći u prevenciji i rješavanju problema. Važno je promicati otvorenu i iskrenu komunikaciju kako bismo izgradili zdrave i povjerljive odnose.

Namjerno iskrivljavanje riječi: manipulacija informacijama u raspravama

Populizam je politički pravac koji se temelji na privlačenju širokih masa ljudi kroz jednostavne, često emotivne poruke koje se fokusiraju na suprostavljanje "narodu" i "eliti". Populisti često tvrde da predstavljaju interese običnih ljudi protiv korumpirane i neefikasne političke elite. Ovaj pravac može biti desničarski, ljevičarski ili centristički, ali uvijek ima zajedničke karakteristike: jednostavnost poruka, naglašavanje nacionalizma ili patriotizma, i kritika postojećih političkih struktura.
<h2>Zašto je Populizam Opasan?</h2>
Jednostavnost umjesto Dubine: Populisti često ponude jednostavna rješenja za kompleksne probleme. Ovo može dovesti do neadekvatnih politika koje ne riješavaju stvarne probleme, već samo privremeno smiruju javnost.
Podjela Društva: Populisti često koriste retoriku koja dijeli društvo na "mi" i "oni", što može dovesti do polarizacije i sukoba. Ovo može biti posebno opasno u multikulturalnim društvima.
Napad na Demokraciju: Populisti često kritiziraju demokratske institucije i procese, tvrdeći da su korumpirani ili neefikasni. Ovo može dovesti do erozije demokratskih vrijednosti i institucija.
Manipulacija Javnim Mnijenjem: Populisti često koriste medije i druge kanale komunikacije za širenje svojih poruka, često na način koji manipulira javnim mnijenjem i stvara lažnu sliku stvarnosti.
<h2>Primjeri Populizma u Hrvatskoj</h2>
Hrvatska nije iznimka kada je riječ o populizmu. Neke od političkih stranaka i pojedinaca u Hrvatskoj su koristili populističke taktike kako bi privukli glasače.
Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ): HDZ, kao jedna od vodećih političkih stranaka u Hrvatskoj, povremeno koristi populističke elemente u svojoj retorici, posebno kada je riječ o nacionalizmu i patriotizmu.
Živi Zid: Ova stranka je također koristila populističke taktike, posebno u svojoj kritici političke elite i traženju radikalnih promjena u političkom sustavu.
Most Nezavisnih Lista: Most je također koristio populističke elemente u svojoj retorici, posebno u svojoj kritici korupcije i traženju reformi u političkom sustavu.
<h2>Zaključak</h2>
Populizam je politički pravac koji može biti privlačan zbog svoje jednostavnosti i emotivne prirode, ali je također opasan zbog svoje tendencije da podijeli društvo, napadne demokratske institucije i manipulira javnim mnijenjem. Primjeri iz Hrvatske pokazuju da populizam nije ograničen na određene zemlje ili kulture, već je globalni fenomen koji zahtijeva pažljivo promatranje i kritičko razmišljanje.&nbsp;

Što je Populizam i Zašto je Opasan

<a href="https://remedia.social/claim-author/srecko-sladoljev-90a5000eb523">Dr. Srećko Sladoljev</a> nedavno je iznio tv rdnju da se u prehranu namjerno ubacuju dokazano alergene sastojke iz insekata kako bi se pogoršala imunološka disfunkcija kod ljudi. Ova tvrdnja izaziva zabrinutost i pitanja među javnošću. Međutim, treba li se ova tvrdnja uzeti ozbiljno?
Prema znanstvenim istraživanjima, insekti su sigurni za ljudsku prehranu i mogu biti korisni izvor proteina. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4383703/">Food and Agriculture Organization of the United Nations</a> pokazuje da su insekti bogati proteinima, vitaminima i mineralima te da mogu biti održivi izvor hrane za rastuću svjetsku populaciju.
Što se tiče alergija, postoje neki slučajevi alergijskih reakcija na insekte, ali to nije specifično za insekte već se može dogoditi s bilo kojim novim sastojkom u prehrani. Znanstvenici sugeriraju da se alergijske reakcije na insekte mogu kontrolirati i predvidjeti, slično kao i s drugim prehrambenim alergenima.
Dodatno, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je odobrila upotrebu nekih vrsta insekata u prehrani nakon temeljite procjene sigurnosti. Ova procjena uključuje ispitivanje alergijskih potencijala i drugih mogućih rizika. EFSA je zaključila da su određeni insekti sigurni za ljudsku prehranu pod određenim uvjetima.
Sve u svemu, tvrdnja Dr. Srećka Sladoljeva da se u prehranu namjerno ubacuju dokazano alergene sastojke iz insekata kako bi se pogoršala imunološka disfunkcija kod ljudi nije poduprta znanstvenim dokazima. Insekti su sigurni za ljudsku prehranu i mogu biti korisni izvor proteina, a alergijske reakcije na njih mogu se kontrolirati i predvidjeti.

Provjera tvrdnje: Dr. Srećko Sladoljev o kukcima u hrani

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Most u Baltimoreu je namjerno srušen" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: