McDonald’sova hrana je ‘zaprljana’ ljudskim ostacima i sadrži opasne kemikalije koje uzrokuju rak.

Portal Epoha - com hr

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavljuju tvrdnje da je McDonald’sova hrana ‘zaprljana’ ljudskim ostacima i da sadrži opasne kemikalije koje uzrokuju rak. Ove tvrdnje su izazvale veliku zabrinutost među potrošačima, ali koliko su one istinite?
Prvo, razmotrimo tvrdnju da McDonald’sova hrana sadrži ljudske ostatke. Ova tvrdnja je potpuno neosnovana i nema znanstvenih dokaza koji bi je potvrdili. McDonald’s je jedan od najvećih svjetskih lanaca brze hrane i podliježe strogoj kontroli kvalitete i sigurnosti hrane. Sve tvrdnje o prisustvu ljudskih ostataka u njihovoj hrani su lažne i nepotkrijepljene.
Postoji <a href="https://www.cbsnews.com/news/mcdonalds-japan-apologizes-for-tooth-in-fries-plastic-in-shake/">slučaj iz 2015. kada je pronađen zub u krumpirićima,</a> &nbsp;međutim, to se dogodilo pod nerazjašnjenim okolnostima i ne može služiti kao dokaz, da McDonalds koristi ljudske ostatke za pripremu jela.&nbsp;
Druga tvrdnja je da McDonald’sova hrana sadrži opasne kemikalije koje uzrokuju rak. Ova tvrdnja je također neosnovana. McDonald’s koristi različite sastojke u svojim proizvodima, ali svi ti sastojci su odobreni od strane relevantnih regulatornih tijela, poput FDA (Food and Drug Administration) u SAD-u i EFSA (European Food Safety Authority) u Europi. Nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili da ti sastojci uzrokuju rak.
Tvrdnja da McDonald’s koristi ‘ružičastu sluz’ u svojim proizvodima je također neosnovana. ‘Ružičasta sluz’ je zapravo amonijev hidroksid, koji se koristi za dezinfekciju mesa. Ovaj postupak je odobren od strane relevantnih regulatornih tijela i smatra se sigurnim za upotrebu u prehrambenoj industriji. Jamie Oliver je razotkrio ovaj postupak u svojoj TV emisiji, ali McDonald’s je nakon toga prestao koristiti amonijev hidroksid u svojim proizvodima.
Tvrdnja da Bill Gates, koji je najveći američki zemljoposjednik, opskrbljuje McDonald’s krumpirima za njihov pomfrit je također neosnovana. Bill Gates je kupio velike količine poljoprivrednog zemljišta u SAD-u, ali nema dokaza da on opskrbljuje McDonald’s krumpirima. Ova tvrdnja je dio šire teorije zavjere koja tvrdi da Gates i drugi globalisti imaju tajnu agendu za kontrolu svjetske populacije.
Zaključno, tvrdnje da McDonald’sova hrana sadrži ljudske ostatke i opasne kemikalije koje uzrokuju rak su neosnovane i lažne. Nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili ove tvrdnje. Potrošači trebaju biti kritični prema ovakvim tvrdnjama i provjeravati izvore informacija.

Provjera tvrdnji: McDonald’sova hrana sadrži ljudske ostatke i opasne kemikalije

Tvrdnja da žvakaće gume sadrže kemikalije koje uzrokuju rak i mogu uništiti vaše zdravlje postala je popularna tema u javnosti. Međutim, treba li se ova tvrdnja uzeti ozbiljno?
Aspartam, koji se koristi kao umjetni zaslađivač u mnogim žvakaćim gumama, često se navodi kao opasna kemikalija. Aspartam se sastoji od tri sastojka: asparaginske kiseline, fenilalanina i metanola. Iako postoje tvrdnje da aspartam može uzrokovati razne zdravstvene probleme, znanstvene studije nisu potvrdile da aspartam uzrokuje rak. Prema studiji objavljeno u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2892765/">Critical Reviews in Toxicology</a>, aspartam je siguran za konzumaciju u normalnim količinama.
Butilirani hidroksitoluen (BHT) je konzervans koji se koristi u mnogim prehrambenim proizvodima, uključujući žvakaće gume. Iako postoje tvrdnje da BHT može biti štetan, znanstvene studije nisu potvrdile da BHT uzrokuje rak. Prema <a href="https://www.cspinet.org/eating-healthy/chemical-cuisine#bht">Centru za znanost u javnom interesu (CSPI)</a>, BHT je nepotreban aditiv koji se može zamijeniti sigurnijim alternativama.
Titanijev dioksid je kemikalija koja se koristi kao boja za hranu i sredstvo za izbjeljivanje. Nekoliko studija je pokazalo da titanijev dioksid može uzrokovati upalne odgovore i disfunkciju jetre. Međutim, nema dovoljno dokaza da potvrde da titanijev dioksid uzrokuje rak. Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0887233315000752">Toxicology Letters</a> , titanijev dioksid može uzrokovati cerebralno oštećenje i neurodegenerativne bolesti, ali nema dokaza da uzrokuje rak.
Zaključak: Tvrdnja da žvakaće gume sadrže kemikalije koje uzrokuju rak i mogu uništiti vaše zdravlje nije potpuno točna. Iako neke kemikalije mogu biti štetne, nema dovoljno dokaza da potvrde da uzrokuju rak. Preporučuje se da korisnici budu oprezni i čitaju etikete proizvoda kako bi izbjegli potencijalno štetne sastojke.

Provjera tvrdnji: Žvakaće gume sadrže opasne kemikalije koje uzrokuju rak

Stručnjaci se slažu da je neutemeljno tvrditi da hrana nakon tretiranja u mikrovalnoj pećnici postaje toksična.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/lissete-laverde-4jhcv1yrg1o-unsplash-1-1013x675.jpg"/>
Foto: Unsplash.com/Lissete Laverde
Na Facebook profilu privatnog korisnika 18. veljače objavljen je video (status arhiviran <a href="https://archive.li/pH94l" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/428340376-1047172023238254-6769445559953170068-n.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) u kojem nepoznati muškarac u videu tvrdi da hrana podgrijana u mikrovalnoj pećnici postaje toksična. Osoba u videu izgovara sljedeće:
<blockquote>“Mikrovalna pećnica zapravo uništava svaku nutritivnu vrijednost koja se nalazi u hrani i pretvara je u toksine. Sve što izlazi iz mikrovalne pećnice je visokotoksično, a nutritivna vrijednost je jednaka nuli. Dakle, nije stvarno bitno imate li zdjelicu juhe od povrća koju zagrijavate u mikrovalnoj pećnici ili jedete karton. Nema razlike, jer nutritivna vrijednost više nije prisutna, a također postaje i toksično”, navodi muškarac u videu.</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/mikrovalna-424x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
O eventualnoj štetnosti mikrovalnih pećnica za kvalitetu hrane detaljno je još 2020. godine pisao <a href="https://www.bbc.com/future/article/20200714-is-it-safe-to-microwave-food" rel="noopener" target="_blank">BBC</a>. Glavni zaključak njihove reportaže jest – ne postoji ništa opasno u mikrovalnoj radijaciji, ali postoji u zagrijavanju plastike. Svjetska zdravstvena organizacija također ističe da, kada se koristi ispravno, nema razloga za brigu u pogledu zračenja mikrovalne pećnice. Međutim, druge nedoumice su manje jasne – uključujući gubi li hrana iz mikrovalne pećnice hranjive tvari ili može li zagrijavanje hrane u plastici izazvati poremećaj hormona.
<h4>Glasnogovornik agencije za hranu: Tvrdnje da hrana u mikrovalnoj postaje toksična su besmislene</h4>
Britanski fact-checking portal <a href="https://fullfact.org/health/microwaves-are-not-toxic/" rel="noopener" target="_blank">Full Fact</a> obratio se Agenciji za sigurnost hrane kako bi provjerio postaje li hrana podgrijavanjem u mikrovalnoj uistinu toksična. Glasnogovornik te agencije kazao je da su takve tvrdnje besmislene. “Vjerujemo da komentari izneseni u videu nemaju znanstvenu vjerodostojnost s toksikološke točke gledišta”, poručili su.
Mikrovalne pećnice ne čine hranu toksičnom. Prema <a href="https://www.fda.gov/radiation-emitting-products/resources-you-radiation-emitting-products/microwave-oven-radiation#:~:text=Microwaves%20are%20produced%20inside%20the,heat%20that%20cooks%20the%20food." rel="noopener" target="_blank">Američkoj upravi za hranu i lijekove</a> (FDA): “Mikrovalovi uzrokuju vibriranje molekula vode u hrani, proizvodeći toplinu koja kuha hranu. Zato se hrana s visokim udjelom vode, poput svježeg povrća, može skuhati brže od druge hrane. Mikrovalna energija se mijenja u toplinu koju pak apsorbira hrana i ne čini hranu ‘radioaktivnom’ ili ‘kontaminiranom’.”
Neka istraživanja sugeriraju da povrće zagrijavanjem u mikrovalnoj gubi dio nutritivne vrijednosti. Primjerice, otkriveno je da <a href="https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/jsfa.1585" rel="noopener" target="_blank">mikrovalna pećnica uklanja 97% flavonoida</a> – biljnih spojeva s protuupalnim djelovanjem – iz brokule. To je za trećinu više štete nego što brokula izgubi kuhanjem, prenosi BBC.
<h4>Gubi li hrana pogrijavanjem u mikrovalnoj nutritivnu vrijednost?</h4>
Međutim, jedna <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6407093/" rel="noopener" target="_blank">studija iz 2019.</a> koja se bavila gubitkom hranjivih tvari brokule u mikrovalnoj pećnici naglasila je da se u prethodnim studijama razlikovalo vrijeme kuhanja, temperatura i je li brokula bila u vodi ili ne. Istraživači su otkrili da kraće vrijeme kuhanja (brokulu su stavili u mikrovalnu na jednu minutu) nije ugrozilo nutritivni sadržaj. Kuhanje na pari i mikrovalna pećnica čak bi mogli povećati sadržaj većine flavonoida, što su spojevi povezani sa <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3650511/" rel="noopener" target="_blank">smanjenim rizikom od pojave srčanih bolesti</a>. “U uvjetima kuhanja korištenim u ovoj studiji, čini se da je mikrovalna pećnica bolji način za očuvanje flavonoida od kuhanja na pari”, napisali su istraživači.
Ipak, također su otkrili da podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici s previše vode (kao što je količina koju biste koristili za kuhanje) uzrokuje pad količine flavonoida.
Voditelj istraživanja Xianli Wu, znanstvenik u Centru za istraživanje ljudske prehrane Beltsville pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, kaže da ne postoji konsenzus oko mehanizama koji bi objasnio zašto bi mikrovalna pećnica mogla povećati sadržaj flavonoida. Moguće je da mikrovalna pećnica olakšava mjerenje flavonoida – možda omekšavanjem biljnog tkiva, što ih čini lakšim za ekstrakciju – umjesto povećanja njihove količine.
Ali nema izravnog odgovora hoće li povrće tretirano u mikrovalnoj pećnici zadržati više hranjivih tvari nego bilo koja druga metoda. To je zato što je svaka hrana drugačija u smislu teksture i hranjivih tvari koje sadrži, pojašnjava Wu.
<h4>Studije: Kemikalije iz nekih plastičnih posuda mogu pobjeći u hranu koja se zagrijava</h4>
Postoje neki dokazi da kemikalije iz nekih plastičnih posuda mogu pobjeći u hranu koja se u njima čuva ili zagrijava. Dokazi o tome i bilo kakvim mogućim učincima na ljudsko zdravlje još uvijek su neizvjesni. Časopis koji nudi savjete za potrošače <a href="https://www.which.co.uk/news/article/seven-microwave-oven-myths-you-need-to-stop-believing-ameUd0X1dVeK#:~:text=With%20this%20in,type%20of%20plastic." rel="noopener" target="_blank">Which?</a> ističe: “Dobro je držati se posuda koje su bez BPA i ftalata i jasno označene kao sigurne za korištenje u mikrovalnoj pećnici.”
Bilo bi najbolje u svakodnevnoj upotrebi izbjegavati plastične posude za zagrijavanje. “Ftalati su također potencijalni ometači hormona štitnjače”, kaže Leonardo Trasande, profesor medicine okoliša i zdravlja stanovništva na Medicinskom fakultetu NYU u New Yorku. Između ostalog, ti su hormoni ključni za razvoj mozga beba tijekom trudnoće.
Međutim, kako ističe BBC, ftalati su posvuda – čak i u igračkama te losionima za tijelo. Još uvijek nije jasno koliko štete čine. No većina se stručnjaka slaže da zagrijavanje plastike s ftalatima može povećati izloženost kemikalijama. Stručnjaci se stoga slažu da bi bilo najbolje izbjegavati korištenje oštećenih plastičnih posuda ili umjesto njih koristiti posude od stakla ili keramike. Međutim, kako napominje FDA, najčešće ozljede povezane s mikrovalnom pećnicom zabilježene dosad su – opekline.
Zaključno, hrana koju podgrijemo u mikrovalnoj pećnici ne postaje toksična, a nije ni do kraja dokazano da hrana podgrijavanjem gubi nutrijente budući da su različita istraživanja pokazala različite rezultate. Ono oko čega se znanstvenici uglavnom slažu jest da postoji rizik da podgrijavanjem hrane u plastičnoj posudi u mikrovalnoj pećnici određene kemikalije mogu preći u hranu.
S obzirom na sve navedeno, objavu korisnika Facebooka ocjenjujemo netočnom.

Hrana koju podgrijemo u mikrovalnoj pećnici ne postaje toksična - Faktograf.hr

U razgovoru s osobom koja je podijelila stanje svog djeteta, <a href="https://remedia.social/claim-author/alen-dodic-dbc48bdca6e7">Alen Dodić</a> &nbsp;iznosi tvrdnje o lijekovima i cijepljenju koje su vrlo kontroverzne i potencijalno opasne. Dodić tvrdi da lijekovi ne liječe bolesti, već samo ublažavaju simptome, i da je cijepljenje pokušaj ubojstva.
Prvo, treba napomenuti da Alen Dodić ne navodi nikakve medicinske kvalifikacije. Ovo je važno jer medicinske tvrdnje treba iznositi samo stručnjaci s odgovarajućim obrazovanjem i iskustvom.
Dodić tvrdi da lijekovi ne liječe bolesti, već samo ublažavaju simptome. Ovo je pogrešno. Lijekovi su dizajnirani da liječe bolesti i ublažavaju simptome. Na primjer, antibiotici liječe bakterijske infekcije, a lijekovi za hipertenziju kontroliraju krvni tlak. Bez ovih lijekova, mnogi ljudi bi umrli od bolesti koje su danas izlječive.
Dodić također zaključuje da je cijepljenje pokušaj ubojstva. Ovo je vrlo opasna tvrdnja. Cijepljenje je jedan od najefikasnijih načina zaštite od zaraznih bolesti. Cjepiva su prošla rigorozne testove i regulacije prije nego što su odobrena za upotrebu. Njihova učinkovitost i sigurnost su dokazane brojnim studijama i istraživanjima.
Dodić također tvrdi da lijekovi uzrokuju više štete nego koristi. Ovo je također pogrešno. Lijekovi prolaze kroz strog proces testiranja prije nego što su odobreni za upotrebu. Iako mogu imati nuspojave, one su obično manje i rijetke u odnosu na koristi koje lijekovi pružaju.
U slučaju djeteta od dvanaest godina koje ima gusenje i ubrzani rad srca, važno je da se obrati stručnjaku. Lijekovi poput bedoksina i B6 mogu biti korisni, ali samo ako ih propisuje liječnik. Samodijagnosticiranje i samoliječenje mogu biti opasni i dovesti do pogoršanja stanja.
Druge moguće dijagnoze za gusenje i ubrzani rad srca uključuju anksioznost, hipertireozu, anemiju, astmu i srčane probleme. Ovo ukazuje na to da je potrebna stručna procjena i dijagnostika.
Zaključak: <a href="https://remedia.social/claim-author/alen-dodic-dbc48bdca6e7">Alen Dodić</a> &nbsp;iznosi opasne i neodgovorne tvrdnje o lijekovima i cijepljenju. Njegove tvrdnje nisu poduprte znanstvenim dokazima i mogu dovesti do ozbiljnih posljedica ako se slijede. Važno je da se medicinske savjete traže od stručnjaka s odgovarajućim obrazovanjem i iskustvom.
<figure><img alt="Alen Dodić tvrdi da lijekovi ne liječe bolesti" height="auto" src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/i1MLY4fnmPSmj0uk7hPB5/alen_dodic_neistinita_tvrdnja_o_lijekovima.png" width="auto"/></figure>

Alen Dodić: Opasne tvrdnje o lijekovima i cijepljenju

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "McDonald’sova hrana je ‘zaprljana’ ljudskim ostacima i sadrži opasne kemikalije koje uzrokuju rak." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: