Madagaskarski jajonosni drozd je ptica i on postoji

Femina

Madagaskarski jajonosni drozd ne postoji - Faktograf.hr

Društvene mreže, svaki aktivniji korisnik to može potvrditi, prepune su zanimljivosti iz životinjskog svijeta. Uz smiješne snimke domaćih životinja, fotografija neodoljivih kućnih ljubimaca te neobičnih susreta s životinjama na ulici ili u prirodi, svoje mjesto na društvenim mrežama imaju i fascinantne divlje životinje iz dalekih krajeva svijeta.
Među ovim potonjima je i post o veoma egzotičnoj vrsti, toliko egzotičnoj da nam se jedna čitateljica obratila tražeći da provjerimo je li ona izmišljena. Radi se o “madagaskarskiom jajonosnom drozdu” koji navodno ima jednu karakteristiku koja ga razlikuje od svih drugih ptica — ne nese jaja.
Tvrdnja od travnja ove godine cirkulira na različitim jezicima (<a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/zpKJK" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/Lh7Ip" rel="noopener" target="_blank">3</a>), a na našem su je jeziku proširili brojni privatni korisnici Facebooka (<a href="https://archive.ph/wip/L7HBT" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/A5Dmf" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/lSU3P" rel="noopener" target="_blank">3</a>, <a href="https://archive.ph/wip/o0T5U" rel="noopener" target="_blank">4</a>) te nešto kasnije i portal <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">Femina</a>, koji za sebe piše da je “namijenjen ženama, svih starosnih doba”.
<blockquote>“Madagaskarski jajonosni drozd (Madagaskar ovum turdi) je jedina ptica poznata nauci koja ne polaže jaja i ne gradi gnezdo. Jedinstvena ptica sa inkubacijom u telu.Ove ptice su male, veličine vrapca, sa smeđim perjem i rumenim stomakom. Svejedi, hrane se insektima, voćem i bobicama. Žive u vlažnim šumama i stenovitim predelima Madagaskara. Po završetku graviditeta ženka polaže dva, u retkim slučajevima i tri jajeta, gotovo savršeno okruglog oblika u posebnu kožnu kesu.Nakon izleganja, donji deo zida kože se stanji, jaja se otkotrljaju, a pilići se izlegu. Pilići se izlegu posle 2 nedelje i spremni su za let u roku od 30 minuta, što je takođe jedinstvena pojava u svetu ptica”, dio je članka na portalu Femina objavljenom 26. travnja 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-11-31-18-femina-ovo-je-jedina-ptica-poznata-nauci-koja-ne-polaze-jaja-i-facebook-525x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Iako su ispod gotovo svakog od tih postova drugi korisnici izražavali skepsu da se radi o stvarnom biću i kritizirali one koji su na to “nasjeli”, viralnost tog sadržaja ipak nam govori da se njime treba pozabaviti.
<h4>Nema dokaza da postoji madagaskarski jajonosni drozd</h4>
Iako je opis karakteristika ove ptice detaljnije razrađen u gore citiranom tekstu, pa može djelovati kao da je preuzet iz stručne literature, nismo naišli ni na jedan kredibilan izvor kojim se može potvrditi postojanje ove ptice.
Pretraga na <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/avibase.jsp" rel="noopener" target="_blank">Avibaseu</a>, bazi podataka o svim pticama svijeta, koja sadrži više od 50 milijuna zapisa o 10 tisuća vrsta i 22 tisuća podvrsta ptica, ne daje niti jedan rezultat na unos “madagascar ovum turdi” (<a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-10-13-52-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-13-30-57-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Tako je i s bazom podataka <a href="https://birdsoftheworld.org/bow/content/about-birds-of-the-world" rel="noopener" target="_blank">Birds of the World</a> (Ptice svijeta) koja sadrži podatke o preko 11 tisuća ptičjih vrsta. Ta platforma također <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-12-05-05-birds-of-the-world-comprehensive-life-histories-for-all-bird-species-and-families.png" rel="noopener" target="_blank">ne daje rezultate</a> za isti unos, a pretraga preko Google tražilice daje samo <a href="https://archive.ph/0Vj3h" rel="noopener" target="_blank">rezultate</a> koji vode na postove s društvenih mreža.
Na popisima endemskih vrsta ptica s Madagaskara koje su dostupne na internetu, također nema te ptice (<a href="https://www.oiseaux-birds.com/article-island-birds-endemic-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.madacamp.com/Birds_of_Madagascar" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Uz to, nekoliko domaćih i međunarodnih organizacija zamolili smo dodatnu potvrdu o (ne)postojanju madagaskarskog jajonosnog drozda, a do objave ovog teksta odazvala nam se domaća udruga <a href="https://www.biom.hr/o-nama/tko-smo-mi/" rel="noopener" target="_blank">BIOM</a> koja je punopravni partner i predstavnik Hrvatske u BirdLife International, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica. Oni su nam potvrdili da ta ptičja vrsta ne postoji.
Nakon objave teksta istu nam je potvrdu dao i Zavod za ornitologiju u Zagrebu.
Izvor na koje se širitelji ove dezinformacije pozivaju je “poznata kanadska ornitologinja Letitia Balls“, koja je navodno opisala ženku madagaskarskog drozda u svojoj knjizi “Our Unique Planet” (Naša jedinstvena planeta). Ona je navodno izjavila:
<blockquote>“S obzirom na to da ove male krhke ženke moraju putovati oko 20 000 km tijekom sezonskih migracija, s pravom se mogu nazvati ženama s jajima. I ne samo zbog neobičnog načina nošenja pilića. Inkubacija u tijelu im omogućava da se gnijezde na teško dostupnim mjestima”.</blockquote>
Međutim, internetska pretraga daje vrlo ograničene rezultate kada se u <a href="https://archive.ph/wip/8QSFJ" rel="noopener" target="_blank">tražilicu</a> unese ime “poznate” ornitologinje. Preciznije, rezultati pretrage vode na društvene mreže i dezinformacijske postove.
Neki su se korisnici (primjerice Facebook stranica <a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">Biologist</a> koja objavljuje na engleskom jeziku) pozivali i na jedan od ovogodišnjih brojeva ornitološkog časopisa <a href="https://wilsonsociety.org/pubs/wjo/" rel="noopener" target="_blank">Wilson Journal of Ornithology</a>. Kako taj časopis izlazi kvartalno, objavljen je samo <a href="https://archive.ph/hWiSn" rel="noopener" target="_blank">jedan</a> broj u 2024. godini, a u <a href="https://archive.ph/Oq3uB" rel="noopener" target="_blank">sažecima članaka</a> nismo pronašli niti ornitologinju Letitiu Balls, niti Madagaskar, niti spomen vrste madagascar ovum turdi.
Naknadno su nam iz časpopisa Wilson Journal of Ornitology odgovorili da u ovoj godini nisu objavili nikakve radove o pticama s Madagaskara. Potvrdili su da madagascar ovum turdi ne postoji te da “reproduktivni mehanizam opisan u postu na Facebooku nije dokumentiran kod ptica”. Također, prema njihovim saznanjima, ne postoji ornitologinja Letitia Balls.
<h4>Ptić na fotografiji je nastao uz pomoć AI-a</h4>
Fotografija koja se dijelila uz tu tvrdnju nastala je pomoću alata umjetne inteligencije (AI). Objavljena je 26. ožujka 2024. godine na Instagram profilu “dallvador” (<a href="https://archive.ph/yOFSI" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.instagram.com/dallvador/p/C4-jS-Ms_wv/?img_index=1" rel="noopener" target="_blank">2</a>) u čijem <a href="https://www.instagram.com/dallvador/" rel="noopener" target="_blank">opisu</a> stoji: “Istraživanje intersekcije umjetnosti i umjetne inteligencije. Sve slike je ekskluzivno generirao DALL·E iz OpenAI-ja”. U opisu tog vizuala priča je o imaginarnom ptiću TitanNutu kojemu je “priroda podarila jedinstveni talent: privlačenje pažnje”. Naime, pažnju je privlačio “sićušnim nogama i neproporcionalno velikim atributima”.
U tom je postu bilo nekoliko varijacija AI-generiranog vizuala “obdarenog” ptića, a ona koja se najčešće preuzimala i širila u druge svrhe donekle podsjeća (bojom i rasporedom perja) na stvarnu madagaskarsku pticu. To je ptica latinskog imena monticola imerina, a pripada porodici drozdova te obitava samo <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/species.jsp?avibaseid=7DFEBA9CD260BEEB" rel="noopener" target="_blank">na Madagaskaru</a>. Ženka te ptice, ništa neuobičajeno, gradi gnijezdo i <a href="https://www.oiseaux-birds.com/card-littoral-rock-thrush.html" rel="noopener" target="_blank">nese jaja</a>, obično njih 2-3.
S druge strane, korisnici društvenih mreža koji su prihvatili teoriju o neobičnoj životinjskoj vrsti s Madagaskara dijelili su AI vizual uz objašnjenje da su “veliki atributi” zapravo oplođena jaja koja nisu položena u gnijezdo nego se inkubiraju u tom dijelu tijela ptice.
Sve se ptice razmnožavaju polaganjem jaja koja zatim inkubiraju jedan ili oba roditelja naizmjenično. Nakon određenog vremena, koje se razlikuje od vrste do vrste, jaja se izlegu i daju žive mlade (<a href="https://birdfact.com/articles/do-all-birds-lay-eggs" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.msdvetmanual.com/bird-owners/routine-care-and-breeding-of-birds/breeding-and-reproduction-of-pet-birds" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Fenomen ptice koja ne liježe jaja zasigurno ne bi bio popraćen isključivo na rubovima interneta. Životinjske vrste koje pripadaju jednom razredu, a imaju obilježja nekog drugog uvijek su budile posebno zanimanje kako znanstvenika, tako i opće publike. Primjerice, široko je poznato da su jedini sisavci koji lete <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/netopiri" rel="noopener" target="_blank">šišmiši</a>, ili da je <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/cudnovati-kljunas" rel="noopener" target="_blank">čudnovati kljunaš</a> sisavac koji leže jaja.
Na kraju, nije neobično da se kao stanište ovog nepostojećeg drozda uzeo baš Madagaskar. Ta <a href="https://www.britannica.com/place/Madagascar/Climate" rel="noopener" target="_blank">otočna država</a> koja leži uz jugoistočnu obalu Afrike, stanište je 25 tisuća <a href="https://www.worldatlas.com/articles/what-unique-animals-live-in-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">divljih životinja</a>. Zbog izolacije otoka, mnogi životinjski primitivni oblici su preživjeli i evoluirali u jedinstvene oblike. Većina ovih vrsta pronađenih na Madagaskaru su endemske, što znači da se ne mogu naći nigdje drugdje u svijetu.
Među njima, međutim, nije madagaskarski jajonosni drozd.
NADOPUNA (3.5.2024.) – Nakon objave dobili smo odgovore Zavoda za ornitologiju u Zagrebu i uredništva časopisa Wilson Journal of Ornitology te smo ih uvrstili u članak.

Autoimuna ciroza je rijetka bolest jetre koja se javlja kada imunski sustav tijela napada zdrave stanice jetre. Ova bolest može dovesti do oštećenja jetre i, u težim slučajevima, do potrebe za transplantacijom jetre. Tvrdnja da autoimuna ciroza ne postoji je netočna i nije poduprta medicinskim dokazima.
Autoimuna ciroza, također poznata kao primarna biliarna ciroza, je bolest koja se javlja kada imunski sustav napada žučne vodove u jetri. To dovodi do nakupljanja žuči u jetri, što može uzrokovati oštećenje i uništenje jetrenih stanica. Simptomi autoimune ciroze mogu uključivati umor, svrbež, žuticu (žutu boju kože i očiju) i bol u trbuhu.
Medicinska zajednica priznaje autoimunu cirozu kao legitimnu bolest. Postoji mnogo istraživanja i studija koje su potvrdile postojanje ove bolesti. Na primjer, studija <a href="https://aasldpubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/hep.2798">objavljena u časopisu 'Hepatology' (2) </a>detaljno opisuje patofiziologiju i dija gnostičke kriterije za autoimunu cirozu.
Ova studija je peer-reviewed i priznata od strane stručnjaka u području hepatologije.
Također, Američko udruženje za bolesti jetre (AASLD) i Europsko udruženje za proučavanje jetre (EASL) imaju smjernice za dijagnosticiranje i liječenje autoimune ciroze. Ove smjernice su temeljene na najnovijim znanstvenim dokazima i kliničkim iskustvima.
Zaključno, tvrdnja da autoimuna ciroza ne postoji je netočna. Autoimuna ciroza je priznata medicinska bolest s dobro dokumentiranim simptomima, dijagnostičkim kriterijima i tretmanima. Ako imate bilo kakve zdravstvene zabrinutosti, preporučuje se da se obratite svom liječniku za stručnu savjetodavnu pomoć.
 
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/QnOk79a-ix9i7amL6Vm2u/facebook_izjava_helene_begenisic_da_autoimuna_ciroza_jetre_ne_postoji.png" height="auto" width="auto" alt="Tvrdnja Helene Begenišić da autoimuna ciroza jetre ne postoji"/></figure>

Provjera tvrdnje Helene Begenišić: Autoimuna ciroza ne postoji

U poslednje vreme, mediji širom sveta objavljuju vesti o navodnoj epidemiji raka među mladim ljudima. Dr Sintija Jošida, profesorka na Univerzitetu Virdžinija (UVA), upozorava da je ovaj zabrinjavajući trend sada ‘postao epidemija’. Međutim, da li ova tvrdnja ima osnovu u činjenicama?
Prema članku objavljenom na sajtu Nulta Tačka, dr Jošida tvrdi da se broj slučajeva raka dramatično povećao od 2021. godine. Ona navodi da se svake godine kod 18.000 ljudi mlađih od 50 godina dijagnostikuje rak u ranoj fazi. Međutim, karcinom se širi tako brzo da se ovim osobama često dijagnostikuje prekasno da bi preživele.
Jošida takođe sugeriše da bi alkohol mogao doprineti nastanku raka i brzom širenju bolesti. Ona objašnjava da alkohol menja DNK u ćelijama, povećavajući rizik od različitih oblika raka.
Međutim, nekoliko vodećih stručnjaka povezuje nedavni porast smrtonosnih karcinoma sa očiglednijim krivcima, kao što su nezdrava ishrana, konzumacija alkohola, antibiotici i sedentarni način života. Neki lekari čak tvrde da mRNA vakcine protiv COVID-a izazivaju nedavni porast agresivnih karcinoma, nazivajući ovaj fenomen ‘turbo rak’.
Da li postoji naučna osnova za ove tvrdnje? Prema studijama objavljenim u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7150583/">The Lancet</a>, postoji porast slučajeva raka među mladim ljudima, ali ne i epidemija. Studije pokazuju da su faktori poput nezdrave ishrane, konzumacije alkohola i sedentarnog načina života značajno povezani sa povećanim rizikom od raka.
Što se tiče tvrdnji o mRNA vakcinama, naučna zajednica još uvek istražuje moguće dugoročne efekte. Međutim, do sada nema čvrstih dokaza koji bi potvrdili da mRNA vakcine izazivaju rak. Prema izveštaju <a href="https://www.cdc.gov/covid/vaccines/myths-facts.html">CDC</a> , vakcine protiv COVID-a su bezbedne i efikasne.
Zaključak: Iako postoji porast slučajeva raka među mladim ljudima, ne postoji naučna osnova za tvrdnju da postoji epidemija raka. Faktori poput nezdrave ishrane, konzumacije alkohola i sedentarnog načina života su značajno povezani sa povećanim rizikom od raka. Tvrdnje o mRNA vakcinama i raku nisu potvrđene naučnim dokazima.

Provera tvrdnje: Da li postoji epidemija raka među mladim ljudima?

Na internetu se pojavila tvrdnja da Delta soj COVID-19 ne postoji i da oboljenje širi spike protein u cjepivu. Ova tvrdnja je izazvala zabrinutost i potrebu za detaljnom provjerom.
Delta varijanta COVID-19, poznata i kao B.1.617.2, prvi put je identificirana u Indiji u prosincu 2020. godine. Ova varijanta je brzo postala dominantna u mnogim dijelovima svijeta zbog svoje visoke zaraznosti. Znanstveni dokazi pokazuju da Delta varijanta ima mutacije koje povećavaju njenu sposobnost vezivanja za stanice domaćina, što rezultira većom zaraznošću.
Tvrdnja da oboljenje širi spike protein u cjepivu je također netočna. Cjepiva protiv COVID-19, posebno mRNA cjepiva kao što su Pfizer-BioNTech i Moderna, koriste mRNA kako bi instruirali stanice da proizvedu spike protein. Ovaj protein potiče imunološki odgovor koji pomaže tijelu da se zaštiti od infekcije. Međutim, spike protein proizveden cjepivom ne širi infekciju, već pomaže tijelu da razvije imunitet.
Studije su pokazale da cjepiva protiv COVID-19 su sigurna i učinkovita. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2101765">New England Journal of Medicine</a> pokazuje da mRNA cjepiva imaju visoku učinkovitost u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.
Također, tvrdnja da anti-spike protutijela ne neutraliziraju virus je netočna. Protutijela proizvedena nakon cijepljenja su sposobna neutralizirati virus i spriječiti njegovo širenje. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41586-021-03696-9">Nature</a> pokazuje da protutijela proizvedena nakon cijepljenja imaju visoku neutralizacijsku sposobnost.
Zaključno, tvrdnja da Delta soj ne postoji i da oboljenje širi spike protein u cjepivu je netočna. Znanstveni dokazi pokazuju da Delta varijanta postoji i da cjepiva ne uzrokuju širenje infekcije. Važno je da se oslanjamo na pouzdane izvore informacija i znanstvene dokaze kako bismo donosili informirane odluke o našem zdravlju.

Provjera tvrdnje: Delta soj je laž, oboljenje širi spike protein u cjepivu

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Madagaskarski jajonosni drozd je ptica i on postoji" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: