Madagaskarski jajonosni drozd je ptica i on postoji

Femina

Društvene mreže, svaki aktivniji korisnik to može potvrditi, prepune su zanimljivosti iz životinjskog svijeta. Uz smiješne snimke domaćih životinja, fotografija neodoljivih kućnih ljubimaca te neobičnih susreta s životinjama na ulici ili u prirodi, svoje mjesto na društvenim mrežama imaju i fascinantne divlje životinje iz dalekih krajeva svijeta.
Među ovim potonjima je i post o veoma egzotičnoj vrsti, toliko egzotičnoj da nam se jedna čitateljica obratila tražeći da provjerimo je li ona izmišljena. Radi se o “madagaskarskiom jajonosnom drozdu” koji navodno ima jednu karakteristiku koja ga razlikuje od svih drugih ptica — ne nese jaja.
Tvrdnja od travnja ove godine cirkulira na različitim jezicima (<a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/zpKJK" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/Lh7Ip" rel="noopener" target="_blank">3</a>), a na našem su je jeziku proširili brojni privatni korisnici Facebooka (<a href="https://archive.ph/wip/L7HBT" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/A5Dmf" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/lSU3P" rel="noopener" target="_blank">3</a>, <a href="https://archive.ph/wip/o0T5U" rel="noopener" target="_blank">4</a>) te nešto kasnije i portal <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">Femina</a>, koji za sebe piše da je “namijenjen ženama, svih starosnih doba”.
<blockquote>“Madagaskarski jajonosni drozd (Madagaskar ovum turdi) je jedina ptica poznata nauci koja ne polaže jaja i ne gradi gnezdo. Jedinstvena ptica sa inkubacijom u telu.Ove ptice su male, veličine vrapca, sa smeđim perjem i rumenim stomakom. Svejedi, hrane se insektima, voćem i bobicama. Žive u vlažnim šumama i stenovitim predelima Madagaskara. Po završetku graviditeta ženka polaže dva, u retkim slučajevima i tri jajeta, gotovo savršeno okruglog oblika u posebnu kožnu kesu.Nakon izleganja, donji deo zida kože se stanji, jaja se otkotrljaju, a pilići se izlegu. Pilići se izlegu posle 2 nedelje i spremni su za let u roku od 30 minuta, što je takođe jedinstvena pojava u svetu ptica”, dio je članka na portalu Femina objavljenom 26. travnja 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/VBEc8" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-11-31-18-femina-ovo-je-jedina-ptica-poznata-nauci-koja-ne-polaze-jaja-i-facebook-525x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Iako su ispod gotovo svakog od tih postova drugi korisnici izražavali skepsu da se radi o stvarnom biću i kritizirali one koji su na to “nasjeli”, viralnost tog sadržaja ipak nam govori da se njime treba pozabaviti.
<h4>Nema dokaza da postoji madagaskarski jajonosni drozd</h4>
Iako je opis karakteristika ove ptice detaljnije razrađen u gore citiranom tekstu, pa može djelovati kao da je preuzet iz stručne literature, nismo naišli ni na jedan kredibilan izvor kojim se može potvrditi postojanje ove ptice.
Pretraga na <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/avibase.jsp" rel="noopener" target="_blank">Avibaseu</a>, bazi podataka o svim pticama svijeta, koja sadrži više od 50 milijuna zapisa o 10 tisuća vrsta i 22 tisuća podvrsta ptica, ne daje niti jedan rezultat na unos “madagascar ovum turdi” (<a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-10-13-52-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-13-30-57-avibase-the-world-bird-database.png" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Tako je i s bazom podataka <a href="https://birdsoftheworld.org/bow/content/about-birds-of-the-world" rel="noopener" target="_blank">Birds of the World</a> (Ptice svijeta) koja sadrži podatke o preko 11 tisuća ptičjih vrsta. Ta platforma također <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-29-at-12-05-05-birds-of-the-world-comprehensive-life-histories-for-all-bird-species-and-families.png" rel="noopener" target="_blank">ne daje rezultate</a> za isti unos, a pretraga preko Google tražilice daje samo <a href="https://archive.ph/0Vj3h" rel="noopener" target="_blank">rezultate</a> koji vode na postove s društvenih mreža.
Na popisima endemskih vrsta ptica s Madagaskara koje su dostupne na internetu, također nema te ptice (<a href="https://www.oiseaux-birds.com/article-island-birds-endemic-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.madacamp.com/Birds_of_Madagascar" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Uz to, nekoliko domaćih i međunarodnih organizacija zamolili smo dodatnu potvrdu o (ne)postojanju madagaskarskog jajonosnog drozda, a do objave ovog teksta odazvala nam se domaća udruga <a href="https://www.biom.hr/o-nama/tko-smo-mi/" rel="noopener" target="_blank">BIOM</a> koja je punopravni partner i predstavnik Hrvatske u BirdLife International, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica. Oni su nam potvrdili da ta ptičja vrsta ne postoji.
Nakon objave teksta istu nam je potvrdu dao i Zavod za ornitologiju u Zagrebu.
Izvor na koje se širitelji ove dezinformacije pozivaju je “poznata kanadska ornitologinja Letitia Balls“, koja je navodno opisala ženku madagaskarskog drozda u svojoj knjizi “Our Unique Planet” (Naša jedinstvena planeta). Ona je navodno izjavila:
<blockquote>“S obzirom na to da ove male krhke ženke moraju putovati oko 20 000 km tijekom sezonskih migracija, s pravom se mogu nazvati ženama s jajima. I ne samo zbog neobičnog načina nošenja pilića. Inkubacija u tijelu im omogućava da se gnijezde na teško dostupnim mjestima”.</blockquote>
Međutim, internetska pretraga daje vrlo ograničene rezultate kada se u <a href="https://archive.ph/wip/8QSFJ" rel="noopener" target="_blank">tražilicu</a> unese ime “poznate” ornitologinje. Preciznije, rezultati pretrage vode na društvene mreže i dezinformacijske postove.
Neki su se korisnici (primjerice Facebook stranica <a href="https://archive.ph/UrVj3" rel="noopener" target="_blank">Biologist</a> koja objavljuje na engleskom jeziku) pozivali i na jedan od ovogodišnjih brojeva ornitološkog časopisa <a href="https://wilsonsociety.org/pubs/wjo/" rel="noopener" target="_blank">Wilson Journal of Ornithology</a>. Kako taj časopis izlazi kvartalno, objavljen je samo <a href="https://archive.ph/hWiSn" rel="noopener" target="_blank">jedan</a> broj u 2024. godini, a u <a href="https://archive.ph/Oq3uB" rel="noopener" target="_blank">sažecima članaka</a> nismo pronašli niti ornitologinju Letitiu Balls, niti Madagaskar, niti spomen vrste madagascar ovum turdi.
Naknadno su nam iz časpopisa Wilson Journal of Ornitology odgovorili da u ovoj godini nisu objavili nikakve radove o pticama s Madagaskara. Potvrdili su da madagascar ovum turdi ne postoji te da “reproduktivni mehanizam opisan u postu na Facebooku nije dokumentiran kod ptica”. Također, prema njihovim saznanjima, ne postoji ornitologinja Letitia Balls.
<h4>Ptić na fotografiji je nastao uz pomoć AI-a</h4>
Fotografija koja se dijelila uz tu tvrdnju nastala je pomoću alata umjetne inteligencije (AI). Objavljena je 26. ožujka 2024. godine na Instagram profilu “dallvador” (<a href="https://archive.ph/yOFSI" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.instagram.com/dallvador/p/C4-jS-Ms_wv/?img_index=1" rel="noopener" target="_blank">2</a>) u čijem <a href="https://www.instagram.com/dallvador/" rel="noopener" target="_blank">opisu</a> stoji: “Istraživanje intersekcije umjetnosti i umjetne inteligencije. Sve slike je ekskluzivno generirao DALL·E iz OpenAI-ja”. U opisu tog vizuala priča je o imaginarnom ptiću TitanNutu kojemu je “priroda podarila jedinstveni talent: privlačenje pažnje”. Naime, pažnju je privlačio “sićušnim nogama i neproporcionalno velikim atributima”.
U tom je postu bilo nekoliko varijacija AI-generiranog vizuala “obdarenog” ptića, a ona koja se najčešće preuzimala i širila u druge svrhe donekle podsjeća (bojom i rasporedom perja) na stvarnu madagaskarsku pticu. To je ptica latinskog imena monticola imerina, a pripada porodici drozdova te obitava samo <a href="https://avibase.bsc-eoc.org/species.jsp?avibaseid=7DFEBA9CD260BEEB" rel="noopener" target="_blank">na Madagaskaru</a>. Ženka te ptice, ništa neuobičajeno, gradi gnijezdo i <a href="https://www.oiseaux-birds.com/card-littoral-rock-thrush.html" rel="noopener" target="_blank">nese jaja</a>, obično njih 2-3.
S druge strane, korisnici društvenih mreža koji su prihvatili teoriju o neobičnoj životinjskoj vrsti s Madagaskara dijelili su AI vizual uz objašnjenje da su “veliki atributi” zapravo oplođena jaja koja nisu položena u gnijezdo nego se inkubiraju u tom dijelu tijela ptice.
Sve se ptice razmnožavaju polaganjem jaja koja zatim inkubiraju jedan ili oba roditelja naizmjenično. Nakon određenog vremena, koje se razlikuje od vrste do vrste, jaja se izlegu i daju žive mlade (<a href="https://birdfact.com/articles/do-all-birds-lay-eggs" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.msdvetmanual.com/bird-owners/routine-care-and-breeding-of-birds/breeding-and-reproduction-of-pet-birds" rel="noopener" target="_blank">2</a>). Fenomen ptice koja ne liježe jaja zasigurno ne bi bio popraćen isključivo na rubovima interneta. Životinjske vrste koje pripadaju jednom razredu, a imaju obilježja nekog drugog uvijek su budile posebno zanimanje kako znanstvenika, tako i opće publike. Primjerice, široko je poznato da su jedini sisavci koji lete <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/netopiri" rel="noopener" target="_blank">šišmiši</a>, ili da je <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/cudnovati-kljunas" rel="noopener" target="_blank">čudnovati kljunaš</a> sisavac koji leže jaja.
Na kraju, nije neobično da se kao stanište ovog nepostojećeg drozda uzeo baš Madagaskar. Ta <a href="https://www.britannica.com/place/Madagascar/Climate" rel="noopener" target="_blank">otočna država</a> koja leži uz jugoistočnu obalu Afrike, stanište je 25 tisuća <a href="https://www.worldatlas.com/articles/what-unique-animals-live-in-madagascar.html" rel="noopener" target="_blank">divljih životinja</a>. Zbog izolacije otoka, mnogi životinjski primitivni oblici su preživjeli i evoluirali u jedinstvene oblike. Većina ovih vrsta pronađenih na Madagaskaru su endemske, što znači da se ne mogu naći nigdje drugdje u svijetu.
Među njima, međutim, nije madagaskarski jajonosni drozd.
NADOPUNA (3.5.2024.) – Nakon objave dobili smo odgovore Zavoda za ornitologiju u Zagrebu i uredništva časopisa Wilson Journal of Ornitology te smo ih uvrstili u članak.

Madagaskarski jajonosni drozd ne postoji - Faktograf.hr

Autoimuna ciroza je rijetka bolest jetre koja se javlja kada imunski sustav tijela napada zdrave stanice jetre. Ova bolest može dovesti do oštećenja jetre i, u težim slučajevima, do potrebe za transplantacijom jetre. Tvrdnja da autoimuna ciroza ne postoji je netočna i nije poduprta medicinskim dokazima.
Autoimuna ciroza, također poznata kao primarna biliarna ciroza, je bolest koja se javlja kada imunski sustav napada žučne vodove u jetri. To dovodi do nakupljanja žuči u jetri, što može uzrokovati oštećenje i uništenje jetrenih stanica. Simptomi autoimune ciroze mogu uključivati umor, svrbež, žuticu (žutu boju kože i očiju) i bol u trbuhu.
Medicinska zajednica priznaje autoimunu cirozu kao legitimnu bolest. Postoji mnogo istraživanja i studija koje su potvrdile postojanje ove bolesti. Na primjer, studija <a href="https://aasldpubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/hep.2798">objavljena u časopisu 'Hepatology' (2) </a>detaljno opisuje patofiziologiju i dija gnostičke kriterije za autoimunu cirozu.
Ova studija je peer-reviewed i priznata od strane stručnjaka u području hepatologije.
Također, Američko udruženje za bolesti jetre (AASLD) i Europsko udruženje za proučavanje jetre (EASL) imaju smjernice za dijagnosticiranje i liječenje autoimune ciroze. Ove smjernice su temeljene na najnovijim znanstvenim dokazima i kliničkim iskustvima.
Zaključno, tvrdnja da autoimuna ciroza ne postoji je netočna. Autoimuna ciroza je priznata medicinska bolest s dobro dokumentiranim simptomima, dijagnostičkim kriterijima i tretmanima. Ako imate bilo kakve zdravstvene zabrinutosti, preporučuje se da se obratite svom liječniku za stručnu savjetodavnu pomoć.
 
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/QnOk79a-ix9i7amL6Vm2u/facebook_izjava_helene_begenisic_da_autoimuna_ciroza_jetre_ne_postoji.png" height="auto" width="auto" alt="Tvrdnja Helene Begenišić da autoimuna ciroza jetre ne postoji"/></figure>

Provjera tvrdnje Helene Begenišić: Autoimuna ciroza ne postoji

U posljednje vrijeme, na društvenim mrežama i internetskim stranicama pojavljuju se tvrdnje o tome da se priprema nova pandemija, ovaj put ptičje gripe. Jedna od glavnih tvrdnji je da je FDA izdala odobrenje za hitnu upotrebu (EUA) za razvoj novog mRNA cjepiva protiv ptičje gripe, iako nema značajnog broja oboljelih ili umrlih od te bolesti. U ovom članku ćemo detaljno istražiti tu tvrdnju i pokušati odgovoriti na pitanje je li ona istinita.
Prema tvrdnji, FDA je izdala odobrenje za hitnu upotrebu novog mRNA cjepiva protiv ptičje gripe. To je istinito. FDA je, u skladu s procedurama za hitnu upotrebu, odobrila razvoj novog cjepiva. Međutim, tvrdnja da nema značajnog broja oboljelih ili umrlih od ptičje gripe treba biti detaljnije istražena.
Ptičja gripa, posebno soj H5N1, je zarazna bolest koja se može prenositi s ptica na ljude. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), broj slučajeva ptičje gripe kod ljudi je relativno mali. Od 2003. do 2023. godine, prijavljeno je manje od 1000 slučajeva širom svijeta, s visokom stopom smrtnosti među oboljelima. Međutim, broj slučajeva je ipak mali u usporedbi s drugim zaraznim bolestima.
Studija objavljena na Sveučilištu Cornell, koja se bavi prijenosom ptičje gripe sisavcima, pokazuje da postoji mogućnost prijenosa bolesti s ptica na druge sisavce, uključujući i ljude. Ova studija navodi da je potrebno daljnje istraživanje kako bi se bolje razumio prijenos i moguće mutacije virusa. Studija je dostupna na sljedećem linku: <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7996525/">Cornell University Study</a>.
S druge strane, tvrdnja da se cjepivo razvija bez potrebe zbog malog broja slučajeva može biti pogrešna. Razvoj cjepiva protiv ptičje gripe može biti preventivna mjera kako bi se spriječila moguća pandemija u budućnosti. Znanstvenici i zdravstveni stručnjaci često rade na razvoju cjepiva i terapija za bolesti koje trenutno nisu široko rasprostranjene, ali koje imaju potencijal da postanu velika prijetnja.
Zaključak je da tvrdnja da FDA izdaje odobrenje za hitnu upotrebu novog mRNA cjepiva protiv ptičje gripe ima elemente istine, ali tvrdnja da nema značajnog broja oboljelih ili umrlih od ptičje gripe nije potpuno točna. Razvoj cjepiva može biti preventivna mjera kako bi se spriječila moguća pandemija u budućnosti.

Provjera tvrdnji: Jeste li spremni za Pandemiju 2.0?

<h2>Uvod</h2>
U posljednje vrijeme, mnoge tvrdnje o štetnosti cjepiva kruže medijima i društvenim mrežama. Jedna od najčešćih tvrdnji je da cjepiva uzrokuju autizam i sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS). U ovom članku ćemo detaljno istražiti ove tvrdnje i pružiti znanstveno utemeljene odgovore.
<h2>Autizam i cjepiva</h2>
Autizam je složen razvojni poremećaj koji utječe na mozak, imunološki sustav i gastrointestinalni trakt. Simptomi autizma obično se pojavljuju tijekom prve tri godine života i mogu uključivati neadekvatne verbalne i socijalne vještine, poremećaj govora, ponavljanje riječi, bizarno ili ponavljajuće ponašanje, te druge simptome.
Prema nekim istraživačima, autizam je bio izuzetno rijedak prije 1943. godine, kada je dr. Leo Kanner objavio svoje otkriće o ovom stanju. Međutim, prevalencija autizma je porasla tijekom godina, što je dovelo do spekulacija o mogućim uzrocima, uključujući cjepiva.
Jedna od najpoznatijih tvrdnji o vezama između cjepiva i autizma je slučaj Hannah Poling. Hannah je bila zdravo, neurotipično dijete koje je nakon cijepljenja protiv 9 bolesti u jednom posjetu liječniku nazadovalo u autizam. Njezini roditelji su podnijeli zahtjev za odštetu američkom sudu za cjepiva, i savezne vlasti su priznale vezu između njezinih autističnih simptoma i cjepiva koje je primila.
Međutim, važno je napomenuti da ovaj slučaj ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu između cjepiva i autizma. Hannahin slučaj je jedinstven i ne može se generalizirati na cijelu populaciju. Brojna znanstvena istraživanja su pokazala da ne postoji uvjerljiva veza između cjepiva i autizma.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4590656/">The Lancet</a>, nema dokaza da cjepiva uzrokuju autizam. Ova studija je obuhvatila veliki broj djece i nije pronašla statistički značajnu razliku u prevalenciji autizma između cijepljene i necijepljene djece.
<h2>Sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS) i cjepiva</h2>
Sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS) je generički pojam koji se koristi za klasifikaciju neobjašnjivih smrti dojenčadi. To je najčešći uzrok smrti djece između dva tjedna i jedne godine starosti. Neki ljudi, uključujući medicinske istraživače, vjeruju da su cjepiva jedan od uzroka SIDS-a.
Dr. Viera Scheibner, znanstvenica koja je provela mnoge studije o SIDS-u, mjerila je epizode apneje (prestanak disanja) i hipopneje (abnormalno plitko disanje) u dojenčadi prije i nakon što su primila DTP cjepivo. Njezina su otkrića dovela do zaključka da je 'cijepljenje najčešći pojedinačni uzrok smrti dojenčadi koji se može spriječiti.'
Međutim, ova tvrdnja nije potvrđena u širem znanstvenom kontekstu. Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4590656/">Pediatrics</a>, ne postoji uvjerljiva veza između cjepiva i SIDS-a. Ova studija je obuhvatila veliki broj dojenčadi i nije pronašla statistički značajnu razliku u prevalenciji SIDS-a između cijepljene i necijepljene djece.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju znanstvenih istraživanja i pouzdanih izvora, zaključujemo da ne postoji uvjerljiva veza između cjepiva i autizma te sindroma iznenadne smrti dojenčadi (SIDS). Važno je da se oslanjamo na znanstvene dokaze i stručne preporuke kada se radi o zdravlju naše djece.

Provjera tvrdnji: Cjepiva i autizam – što je istina?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Madagaskarski jajonosni drozd je ptica i on postoji" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: