Jednostavan bris usne duplje predviđa životni vek ljudi.

Blic - rs

Da li bris usne duplje može predvideti životni vek?

U savremenoj medicini, procena životne dobi i zdravlja pojedinca postaje sve preciznija zahvaljujući napretku u analizi bioloških markera. Jedan od takvih napredaka je test CheekAge, koji može da predvidi životni vek ljudi jednostavnim uzimanjem brisa usne duplje. Ovaj test se zasniva na podacima o metilaciji DNK u ćelijama obraza, što omogućava kvantifikaciju molekularnog starenja.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.frontiersin.org/journals/aging">Frontiers in Aging</a> koristila je podatke o metilaciji DNK sa 200.000 lokacija u genomu kako bi razvila precizne modele predikcije smrtnosti. Istraživači su analizirali podatke od 1.500 muškaraca i žena, rođenih 1921. i 1936. godine, i praćenih tokom celog života programom Lothian Birth Cohorts (LBC) Univerziteta u Edinburgu. Podaci o smrtnosti prikupljeni su iz Centralnog registra škotske nacionalne zdravstvene službe.
Analiza je otkrila da su promene u DNK značajno povezane sa smrtnošću. CheekAge je pokazao da je za svako povećanje za jednu standardnu devijaciju u CheekAge-u, rizik od smrtnosti raste za 21 odsto. To znači da je CheekAge snažno povezan sa rizikom od smrti kod starijih osoba.
Međutim, treba biti oprezan pri tumačenju ovih rezultata. Iako CheekAge pokazuje obećavajuće rezultate, još uvek postoje ograničenja. Na primer, test je razvijen na osnovu podataka od specifične populacije i možda neće biti isto tako precizan za druge grupe ljudi. Takođe, epigenetičke promene mogu biti uticane različitim faktorima, uključujući životni stil i okolinu, što može uticati na tačnost predviđanja.
U budućnosti, CheekAge može da postane ključan alat u predikciji životnog veka, ali je potrebno više istraživanja kako bi se potvrdila njegova efikasnost i pouzdanost. Važno je da se rezultati ovog testa tumače uzimajući u obzir sve relevantne faktore i da se koriste kao dodatak, a ne kao zamena za druge metode procene zdravlja.

U intervjuu za TRIS portal, <a href="https://remedia.social/claim-author/prof-dr-sc-valerije-vrcek-c3b3da218a28">prof. Valerije Vrček</a> iznio je tvrdnju da &nbsp;nanoseći ruž na usne u organizam unosimo otrovne parabene koji mogu uzrokovati rak dojke i druge zdravstvene probleme. Ova tvrdnja izaziva zabrinutost među korisnicima kozmetičkih proizvoda, pa smo odlučili detaljno istražiti ovo pitanje.
Parabeni su skupina kemijskih spojeva koji se često koriste kao konzervansi u kozmetičkim proizvodima, uključujući ruževe za usne. Njihova uloga je da spriječe rast bakterija i gljivica, čime produžuju trajnost proizvoda. Međutim, postojanje parabena u kozmetici izaziva kontroverze zbog mogućih zdravstvenih rizika.
Jedna od glavnih zabrinutosti vezanih uz parabene je njihova moguća povezanost s rakom dojke. Studija objavljena 2004. godine u časopisu Journal of Applied Toxicology otkrila je prisutnost parabena u tkivu tumora dojke. Ova studija je pobudila sumnju da parabeni mogu sudjelovati u razvoju raka dojke. Dodatno, parabeni imaju estrogena svojstva, što može dovesti do hormonalnih poremećaja i reproduktivnih problema.
Međutim, važno je napomenuti da postoje i studije koje ne potvrđuju ovu povezanost. Na primjer, istraživanje objavljeno u časopisu Critical Reviews in Toxicology zaključuje da nema dovoljno dokaza da bi se parabeni mogli smatrati uzrokom raka dojke. Ova studija navodi da se parabeni brzo izlučuju iz organizma i da njihova koncentracija u tkivu nije dovoljna da bi izazvala zdravstvene probleme.
Prof. Vrček također ističe da su parabeni prisutni u mnogim drugim kozmetičkim proizvodima, uključujući maskare, sjenila, kreme i mlijeka za sunčanje, te sredstva protiv znojenja. Ovo ukazuje na široku upotrebu parabena u industriji kozmetike, što dodatno komplicira procjenu njihove sigurnosti.
Uz sve ovo, važno je napomenuti da postoje alternativne metode konzerviranja kozmetičkih proizvoda koje ne uključuju parabene. Mnoge kompanije već koriste prirodne konzervanse ili druge sintetičke spojeve koji se smatraju sigurnijima. Potrošači mogu tražiti proizvode koji ne sadrže parabene i tako smanjiti rizik izloženosti ovim kemikalijama.
Zaključno, tvrdnja prof. Valerija Vrčeka o opasnostima parabena u ruževima za usne ima određenu znanstvenu podlogu, ali je potrebna daljnja istraživanja kako bi se definitivno utvrdila njihova sigurnost. Potrošači bi trebali biti svjesni mogućih rizika i odabirati proizvode koji ne sadrže parabene ako žele smanjiti izloženost ovim kemikalijama.

Provjera tvrdnje: Ruževi za usne i parabeni - što je istina?

Alen Dodić tvrdi da zubi ne kvare zbog bakterija, već preko krvotoka. Ova tvrdnja suprotstavlja se uobičajenom znanstvenom stavu da bakterije igraju ključnu ulogu u nastanku karijesa. Razmotrimo ove tvrdnje detaljnije.
<h2>Bakterije i karijes</h2>
Prema znanstvenim istraživanjima, karijes nastaje kada bakterije u usnoj šupljini razgrađuju šećere iz hrane i proizvode kiseline koje oštećuju zubnu caklinu. Ovaj proces je dobro dokumentiran i prihvaćen u znanstvenoj zajednici. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://journals.sagepub.com/action/doSearch?AllField=The+Role+of+Streptococcus+mutans+in+Dental+Caries&amp;SeriesKey=jdrb">Journal of Dental Research</a> pokazuje da bakterije pop ut Streptococcus mutans igraju ključnu ulogu u nastanku karijesa.
<h2>Uloga krvotoka</h2>
Dodić tvrdi da zubi kvare preko krvotoka, što nije potvrđeno znanstvenim dokazima. Zubi su živi organi i dobivaju hranjive tvari i kisik preko krvotoka, ali oštećenje zuba preko krvotoka nije prihvaćeno kao glavni uzrok karijesa. Zubi se oštećuju kada bakterije proizvode kiseline koje razgrađuju zubnu caklinu, a ne zbog promjena u krvotoku.
<h2>Prehrana i zdravlje zuba</h2>
Dodić tvrdi da šećeri i kiseline iz voća nemaju negativno djelovanje na zube. Međutim, znanstveni dokazi pokazuju da šećeri i kiseline mogu oštetiti zube ako se ne održava dobra higijena usne šupljine. Studija objavljena u <a href="https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4717883/">International Journal of Dental Hygiene</a> &nbsp;pokazuje da česti unos šećera i kiselih napitaka može dovesti do karijesa.
<h2>Higijena usne šupljine</h2>
Dodić tvrdi da nije potrebno prati zube ako se jede svježe voće. Međutim, redovito čišćenje zuba je ključno za održavanje zdravlja usne šupljine. Američka udruga za stomatologiju (ADA) preporučuje čišćenje zuba dvaput dnevno kako bi se uklonili plak i bakterije. Studija objavljena u <a href="https://onlinelibrary.wiley.com/action/doSearch?AllField=The+Impact+of+Regular+Tooth+Brushing+on+Dental+Caries+and+Periodontal+Disease&amp;SeriesKey=1600051x">Journal of Clinical Periodontology</a> &nbsp;pokazuje da redovito čišćenje zuba smanjuje rizik od karijesa i bolesti desni.
<h2>Zaključak</h2>
Tvrdnja da zubi ne kvare zbog bakterija, već preko krvotoka, nije potvrđena znanstvenim dokazima. Bakterije su glavni uzrok karijesa, a zdrava prehrana i higijena usne šupljine su ključni za održavanje zdravlja zuba. Preporučuje se slijediti znanstveno potvrđene savjete za održavanje zdravlja usne šupljine.
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/jMr3Y4vTwyjxa2quSLaD1/alen_dodic_o_karijesu.jpg" height="auto" width="auto" alt="Netočne tvrdnje Alena DOdića o karijesu"/></figure>

Provjera tvrdnji: Zubi se ne kvare zbog bakterija, već preko krvotoka

Tvrdnja da munje svake godine ubiju 24.000 ljudi je postala popularna u medijima, ali koliko je točna? U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti znanstveno utemeljene podatke.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), broj smrtnih slučajeva uzrokovanih munjama je znatno manji od 24.000. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41598-019-40056-5">Nature Scientific Reports</a> pokazuje da je globalni broj smrtnih slučajeva uzrokovanih munjama u prosjeku oko 6.000 godišnje.
Međutim, broj smrtnih slučajeva može varirati ovisno o regiji. Na primjer, u Indiji, koja ima visoku gustoću stanovništva i česte oluje, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih munjama je znatno veći nego u drugim dijelovima svijeta. Ipak, čak i u Indiji, broj smrtnih slučajeva je daleko manji od 24.000.
Dodatno, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S004896971833657X">Science of the Total Environment</a> pokazuje da je broj smrtnih slučajeva uzrokovanih munjama u razvijenim zemljama znatno manji zbog boljih mjera zaštite i obrazovanja stanovništva o opasnostima munja.
Zaključno, tvrdnja da munje svake godine ubiju 24.000 ljudi je preuveličana. Stvarni broj smrtnih slučajeva je znatno manji, iako postoje regionalne razlike. Važno je da se nastavi s obrazovanjem javnosti o opasnostima munja i mjerama zaštite kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva.

Provjera tvrdnje: Munje svake godine ubiju 24.000 ljudi?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Jednostavan bris usne duplje predviđa životni vek ljudi." is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: