Imunolog Čičin-Šain iznosi neistine. Jedan od razloga može biti da ne prati stanje u Njemačkoj u kojoj živi i radi. O drugim razlozima može se samo nagađati. Sigurno je jedino da mu epidemiologija nikako “ne leži”.

Infodemija org

Provjera tvrdnji: Infodemija.org o izjavama dr. Luka Čičin-Šaina

Infodemija.org je objavio članak u kojem tvrdi da dr. Luka Čičin-Šain, voditelj sekcije za cjepiva pri njemačkom imunološkom zavodu, iznosi neistine o situaciji s COVID-19 u Njemačkoj. U ovom članku ćemo detaljno analizirati tvrdnje Infodemija.org i usporediti ih s izjavama dr. Čičin-Šaina.
Dr. Čičin-Šain je u intervjuu izjavio da je za naglo širenje zaraze odgovorna nova podvarijanta BA2 u kombinaciji s popuštanjem mjera i dopuštenog okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima. Također je istaknuo da procijepljenost u Njemačkoj nije ohrabrujuća, posebno booster dozom.
Infodemija.org tvrdi da dr. Čičin-Šain ne prati stanje u Njemačkoj i da mu epidemiologija 'ne leži'. Međutim, dr. Čičin-Šain je stručnjak u svojoj oblasti i njegove izjave su temeljene na znanstvenim činjenicama i trenutnoj epidemiološkoj situaciji.
Dr. Čičin-Šain je također istaknuo da je popuštanje mjera bila politička odluka i da je to razlog velikih brojki novih zaraza. Ova tvrdnja je potvrđena znanstvenim istraživanjima koja pokazuju da popuštanje mjera može dovesti do povećanja broja zaraza. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-021-01377-8">Nature Medicine</a> pokazuje da su mjere društvenog distanciranja i ograničenja okupljanja bile ključne u kontroli širenja virusa.
Infodemija.org također tvrdi da nije točno da su 'brojke' u dva tjedna porasle kako tvrdi dr. Čičin-Šain. Međutim, dr. Čičin-Šain je istaknuo da su brojke počele rasti unatrag dva tjedna, što je u skladu s epidemiološkim modelima koji pokazuju da se efekti popuštanja mjera mogu vidjeti tek nakon nekoliko tjedana.
Infodemija.org također tvrdi da dr. Čičin-Šain ranije tvrdio da je cijepljenje uzrok manjeg broja slučajeva, a sada to ne vrijedi. Međutim, dr. Čičin-Šain je istaknuo da su ljudi koji prime booster dozu puno zaštićeniji, iako se mogu zaraziti, ali nemaju teže oblike bolesti. Ova tvrdnja je potvrđena znanstvenim istraživanjima koja pokazuju da cijepljenje smanjuje rizik od teških oblika bolesti i smrti. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00947-8/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su cijepljene osobe imale značajno manje rizika od teških oblika bolesti i smrti.
Zaključno, tvrdnje Infodemija.org o izjavama dr. Luka Čičin-Šaina su neosnovane i temelje se na pogrešnom tumačenju njegovih izjava. Dr. Čičin-Šain je stručnjak u svojoj oblasti i njegove izjave su temeljene na znanstvenim činjenicama i trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

Procedura smjene predsjednika predviđa da inicijativu pokreće Sabor, a odluku donosi Ustavni sud.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/fotoizbori-1021x675.jpg"/>
Foto: HINA/Velimir ILIĆ/ ik
Nakon što je predsjednik Zoran Milanović pokrenuo buru reakcija <a href="https://faktograf.hr/2024/03/16/ustavni-sud-u-ponedjeljak-odlucuje-moze-li-predsjednik-zoran-milanovic-na-parlamentarne-izbore/" rel="noopener" target="_blank">najavom</a> kandidature na parlamentarnim izborima, odnosno potencijalnim preuzimanjem uloge mandatara ukoliko koalicija predvođena njegovom bivšom strankom, SDP-om, odnese pobjedu na izborima, rasprava se rasplamsala i u digitalnom okruženju.
Politički šok koji je Milanović priredio prouzročio je niz pogrešnih tumačenja hrvatskog Ustava i zakona, a na njih nisu imuni ni korisnici društvenih mreža.
Jedan od njih je i Hrvoje Prpić, poduzetnik, jedan od osnivača HG Spota i mreže investitora CRANE, koji je na Facebooku, između ostalog, napisao kako je siguran da bi “većina stanovništva stala na stranu destrukcije i ne bi na referendumu glasala za opoziv predsjednika čak niti kada bi on odbio raspisivanje novih izbora”. Pri tome Prpić polazi od pretpostavke da proceduru opoziva Predsjednika pokreće Hrvatski sabor, a da je dio procedure i referendum.
<blockquote>“Imamo predsjednika koji otvoreno kaze da nece poštivati odluke Ustavnog suda, imamo raspušten Sabor, jedini koji moze raspisati referendum za smjenu predsjednika i imamo 60-70% stanovništva koja ne prati politiku i kojima je jedino zanimljivo da unište ono sto smo stekli, jer… zašto ne?“Situacija je trenutno ovakva: samo Sabor može pokrenuti opoziv predsjednika nakon čega se raspisuje referendum o tome. S obzirom da je Sabor raspušten ne postoji mogućnost opoziva predsjednika. Predsjednik mora raspisati izbore u određenom roku nakon raspuštanja Sabora, ali ako to ne napravi imamo ustavnu krizu. Međutim, on može nastaviti sa svojom destruktivnom politikom i inatiti se zauvijek. Tada bismo imali Hrvatsku bez Sabora i ne bismo mogli donositi nove zakone. To bi nas koštalo ne samo ugleda već i financijski”, dio je statusa koji je Prpić objavio 23. ožujka 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/nsuAE" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/screenshot-2024-03-25-at-10-52-20-hrvoje-prpic-jesmo-li-na-rubu-ustavne-krize-znam-da-vecina-facebook-474x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
<h4>Nakon Sabora, o odgovornosti Predsjednika ne odlučuju građani na referendumu</h4>
Odmah nakon što je Milanović obznanio svoju nakanu, pojavila se sumnja i bojazan da je njegovo kandidiranje na parlamentarnim izborima s pozicije predsjednika neustavno. Ustavni je sud promptno, sljedeći radni dan nakon najave, donio <a href="https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Upozorenje_u_predmetu_broj_U-VII-1263-2024.pdf" rel="noopener" target="_blank">upozorenje</a> po kojem predsjednik Milanović ne smije sudjelovati u izbornoj kampanji jer Ustav nalaže da predsjednik Republike mora nastupati kao nestranačka osoba i voditi računa o funkcioniranju državnih vlasti. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tom je prilikom pozvao Milanovića da odmah podnese ostavku na dužnost predsjednika Republike ili da, u suprotnom, ostane na mjestu predsjednika države, ali da odustane od kampanje za parlamentarne izbore i ne nastupa javno kao kandidat.
Kako je Faktograf tada <a href="https://faktograf.hr/2024/03/18/zoran-milanovic-je-pred-medijima-svaki-dan-izlazuci-se-riziku-da-ga-ustavni-sud-smijeni-ili-ponisti-izbore/" rel="noopener" target="_blank">pisao</a>, Milanović je pred medijima svaki dan, izlažući se riziku da ga Ustavni sud smijeni ili poništi izbore. Pitanje koje se time nameće je na koji način ga se može sankcionirati nastavi li se ponašati protivno upozorenju Ustavnog suda.
Te ovlasti nemaju, odnosno ne bi imali, hrvatski građani izlaskom na referendum nakon što “Sabor pokrene opoziv predsjednika”.
Prema <a href="https://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-%28regionalne%29-samouprave" rel="noopener" target="_blank">Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave</a>, državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i Predsjednik. Sabor “može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga”, ako to zatraži deset posto ukupnog broja birača, stoji u trećem članku Zakona.
Kod nas su se održala svega <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/samo-tri-nisu-propala-prisjetite-se-sto-se-sve-htjelo-mijenjati-referendumima-otkad-je-demokratske-hrvatske-foto-20181011" rel="noopener" target="_blank">tri državna referenduma</a>: 1991. godine kada se glasalo o hrvatskoj samostalnosti, 2012. godine o pristupanju Europskoj uniji te 2013. godine o ustavnoj definiciji braka. Potonji je bio jedini koji se raspisao na temelju prikupljenih potpisa građana. Nakon što je konzervativna građanska inicijativa “U ime obitelji” provela referendumsku inicijativu i skupila potpise, Sabor je 8. studenoga 2013. godine proveo <a href="https://sabor.hr/hr/prijedlog-odluke-o-raspisivanju-drzavnog-referenduma-predlagatelj-odbor-za-ustav-poslovnik-i" rel="noopener" target="_blank">glasovanje</a>. Odluka je donesena sa 104 glasa “za”, 13 “protiv” i pet “suzdržanih” te je raspisan referendum na kojem su građani odlučivali jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sabor je o raspisivanju državnog referenduma mogao odlučivati jer je to tijelo normalno radilo. Trenutno ne može raspisati nikakav referendum jer je 14. ožujka 2024. godine donio odluku o svome raspuštanju.
Također, na istom tragu, Sabor trenutno ne može odlučivati o opozivu predsjednika jer je raspušten. Međutim, i kad bi se dogodila situacija u kojoj Sabor pokreće tu proceduru unutar svog redovitog rada, referendum ne bi bio dio te procedure. Prema članku 105. Ustava (<a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/outdex-documents/2020-11/100_pitanja_i_odgovora_hrvatski-sabor-srednje_skole.pdf" rel="noopener" target="_blank">2</a>), postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike (za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti) može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a konačnu odluku donosi Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova svih sudaca. Ako Ustavni sud utvrdi odgovornost, Predsjedniku “prestaje dužnost po sili Ustava”. Dakle, ova opcija ne uključuje referendum na kojem bi građani odlučivali o smjeni predsjednika.
<h4>Ustavni sud i ovlasti odlučivanja o Predsjedniku</h4>
U trenutnim političkim okolnostima, počelo se diskutirati o još jednoj opciji u pogledu smjene Milanovića, a <a href="https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/seks-uvjeren-da-ce-ustavni-sud-odluciti-da-je-ponasanje-milanovica-protuustavno/" rel="noopener" target="_blank">iznio</a> ju je Vladimir Šeks, bivši HDZ-ov predsjednik Hrvatskog sabora. Implicirajući da je predsjednik Milanović nesposoban obavljati svoju dužnost zaštite Ustava, spomenuo se članka 97. <a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">Ustava</a> koji navodi kako “u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda”. Ustavni sud &nbsp;o tome odlučuje na prijedlog Vlade.
Međutim, postavlja se pitanje je li tu odredbu moguće koristiti u ovom kontekstu. Kako je za <a href="https://faktograf.hr/2024/03/22/u-hrvatskoj-se-nije-dogodio-drzavni-udar-niti-smo-u-ustavnoj-krizi/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> pojasnila ustavna stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ana Horvat Vuković, “potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog”. No, niti u ovom scenariju se ne bi raspisivao referendum na kojem bi građani odlučivali o nesposobnosti predsjednika.
Iako je Milanovićeva najava kandidature unijela dodatan nemir na političkoj sceni i zbunila brojne promatrače, posebice kad se govori o ustavnosti i zakonitosti određenih radnji, njihovom tumačenju treba prilaziti s oprezom. Tako je i sa statusom koji smo u ovom tekstu analizirali. Točno je da Sabor, budući da je raspušten, ne može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava. Međutim, netočno je da sam taj postupak, i kad Sabor normalno radi, uključuje referendum.
Faktograf će narednih tjedana pratiti predizbornu kampanju i ocjenjivati točnost tvrdnji vezanih uz nadolazeće parlamentarne izbore, a sve što smo dosad objavili možete pronaći na ovom <a href="https://faktograf.hr/tag/parlamentarni-izbori-2024/" rel="noopener" target="_blank">linku</a>.

Referendum se u hrvatskom Ustavu i zakonima ne navodi kao dio procedure za opoziv predsjednika - Faktograf.hr

<a href="https://remedia.social/claim-author/alen-dodic-dbc48bdca6e7">Alen Dodić</a> tvrdi da &nbsp;je Bellova paraliza privremeno stanje koje se ne može liječiti lijekovima i da oporavak ovisi isključivo o imunitetu. Međutim, ova tvrdnja nije potpuno točna i treba je detaljnije istražiti.
Bellova paraliza je stanje koje uzrokuje privremenu paralizu lica. Obično utječe na mišiće na jednoj strani lica i rijetko zahvaća obje strane. Upala živca koji kontrolira mišiće uzrokuje nemogućnost kontrole dijelova našeg tijela. Ovo stanje je obično uzrokovano bakterijskim ili virusnim infekcijama.
Dodić tvrdi da lijekovi ne mogu pomoći u oporavku od Bellove paralize i da se tijelo mora samo popraviti. Međutim, istraživanja pokazuju da kortikosteroidi mogu biti učinkoviti u smanjenju simptoma i ubrzavanju oporavka. Studija objavljena u <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa070837">New England Journal of Medicine</a> pokazala je da kortikosteroidi mogu poboljšati oporavak kod pacijenata s Bellovom paralizom.
Dodić također tvrdi da osobe s oslabljenim imunitetom imaju veću vjerojatnost da dobiju Bellovu paralizu. Ovo je djelomično točno, jer osobe s oslabljenim imunitetom mogu biti sklonije infekcijama koje mogu uzrokovati Bellovu paralizu. Međutim, tvrdnja da lijekovi ne mogu pomoći u oporavku je netočna.
Dodić također tvrdi da promjena prehrane može pomoći u oporavku od Bellove paralize. Iako zdrava prehrana može pomoći u održavanju dobrog imuniteta, nema dokaza da promjena prehrane može direktno utjecati na oporavak od Bellove paralize.
Zaključno, tvrdnje Alena Dodića o Bellovoj paralizi su djelomično točne, ali neke tvrdnje su netočne. Kortikosteroidi su dokazano učinkoviti u smanjenju simptoma i ubrzavanju oporavka, a zdrava prehrana može pomoći u održavanju dobrog imuniteta, ali ne postoje dokazi da promjena prehrane može direktno utjecati na oporavak od Bellove paralize.
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/L-NL-Wy98VPfcR9zLFkVG/alen_dodic_bellova_paraliza.png" height="auto" width="auto" alt="Alen Dodić o liječenju bellove paralize"/></figure>

Provjera tvrdnji: Bellova paraliza i njezino liječenje

Infodemija.org tvrdi da je imunolog Luka Čičin-Šain imao strahove oko cijepljenja i da je tek u srpnju 2021. primio drugu dozu cjepiva. Međutim, Čičin-Šainov stav o cjepivima je jasan i podržava ih kao važan alat u borbi protiv zaraznih bolesti.
U intervjuu za Studiju 4, Čičin-Šain je objasnio kako cjepiva djeluju na naš imuni sustav, stvarajući protutijela i imunološku memoriju koja nas štiti od ponovne infekcije. On je također istaknuo da je pad povjerenja u cjepiva povezan s društvenom nesigurnošću i nepovjerenjem prema vlasti, te da ljudi traže informacije iz raznih izvora koji nisu uvijek kvalitetni.
Čičin-Šain je također komentirao nove mjere u Kini i kvalitetu kineskih cjepiva, ističući da su mi bliže kolektivnom imunitetu zbog većeg broja ljudi koji su preboljeli COVID-19 i zbog kvalitetnijih cjepiva.
Infodemija.org tvrdi da je Čičin-Šain imao strahove oko cijepljenja i da je tek u srpnju 2021. primio drugu dozu cjepiva. Međutim, Čičin-Šainov stav o cjepivima je jasan i podržava ih kao važan alat u borbi protiv zaraznih bolesti. Njegovo kasnije cijepljenje može biti objašnjeno različitim razlozima, ali ne pokazuje njegov strah ili nedovoljno povjerenje u cjepiva.
Studije pokazuju da su cjepiva efikasna u smanjenju težine bolesti i smrtnosti od COVID-19. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2101765">New England Journal of Medicine</a> pokazuje da su cjepiva Pfizer-BioNTech i Moderna visoko učinkovita u prevenciji teških oblika COVID-19.
Zaključak: Tvrdnje Infodemija.org o strahovima Luka Čičin-Šaina oko cijepljenja su netočne. Čičin-Šain podržava cjepiva kao važan alat u borbi protiv zaraznih bolesti i njegovo kasnije cijepljenje ne pokazuje njegov strah ili nedovoljno povjerenje u cjepiva.

Provjera tvrdnji: Imunolog Luka Čičin-Šain o cijepljenju i COVID-19

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Imunolog Čičin-Šain iznosi neistine. Jedan od razloga može biti da ne prati stanje u Njemačkoj u kojoj živi i radi. O drugim razlozima može se samo nagađati. Sigurno je jedino da mu epidemiologija nikako “ne leži”." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: