Hrvatska je mogla imati najučinkovitiji mogući antivirusni pripravak, no odbili su ulagača

Srećko Sladoljev

Promise hr

<h2>Uvod</h2>
U posljednje vrijeme, s obzirom na pandemiju koronavirusa, pojavile su se tvrdnje da je Hrvatska mogla imati najučinkovitiji mogući antivirusni pripravak, ali da su odbili ulagača koji je želio obnoviti proizvodnju prirodnog interferona u Imunološkom zavodu. Ovaj članak će istražiti tu tvrdnju i pružiti jasniju sliku o situaciji.
<h2>Povijest Imunološkog zavoda</h2>
Imunološki zavod u Zagrebu ima dugu povijest proizvodnje prirodnog interferona, koji se smatrao vrlo učinkovitim lijekom za mnoge bolesti, uključujući i virusne infekcije. Proizvodnja je započela 1970-ih godina, ali je prekinuta 1996. godine zbog tehničkih propusta i unutarnjih sukoba.
<h2>Tvrdnje dr. Srećka Sladoljeva</h2>
Dr. Srećko Sladoljev, hrvatski imunolog, tvrdi da je prirodni interferon bio najveće blago Imunološkog zavoda i da je neprocjenjiva šteta što je proizvodnja prekinuta. On je više puta javno isticao potrebu za obnovom proizvodnje, ali njegove tvrdnje nisu naišle na odgovor od strane odgovornih u Hrvatskoj.
<h2>Turski ulagač</h2>
Prije nekoliko godina, turski milijarder i dobrotvor Emrullah Turanli ponudio je obnovu proizvodnje Imunološkog zavoda. Turanli je izrazio želju da uloži u proizvodnju prirodnog interferona, ali njegova ponuda je odbijena od strane hrvatskih dužnosnika.
<h2>Kubanski lijek Interferon alfa</h2>
Vijest da je kubanski lijek Interferon alfa odabran među lijekovima za borbu protiv koronavirusa privukla je pozornost hrvatske javnosti. Kubanski predsjednik Díaz-Canel potvrdio je da se lijek koristi u Kini protiv koronavirusa, što je dodatno potaknulo rasprave o učinkovitosti prirodnog interferona.
<h2>Analiza tvrdnje</h2>
Tvrdnja da je Hrvatska mogla imati najučinkovitiji mogući antivirusni pripravak, ali da su odbili ulagača, djelomično je točna. Iako je turski ulagač ponudio obnovu proizvodnje, postoje mnogi faktori koji su utjecali na odluku hrvatskih dužnosnika. Proizvodnja prirodnog interferona zahtijeva značajna ulaganja i stručnost, a Imunološki zavod je imao dugu povijest unutarnjih sukoba i tehničkih propusta.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju analize, možemo zaključiti da je tvrdnja djelomično točna, ali da je situacija kompleksnija. Iako je turski ulagač ponudio obnovu proizvodnje, postoje mnogi faktori koji su utjecali na odluku hrvatskih dužnosnika. Proizvodnja prirodnog interferona zahtijeva značajna ulaganja i stručnost, a Imunološki zavod je imao dugu povijest unutarnjih sukoba i tehničkih propusta. U svakom slučaju, rasprava o učinkovitosti prirodnog interferona u borbi protiv koronavirusa ostaje aktualna i zahtijeva daljnja istraživanja.

KORONAVIRUS: Hrvatska je mogla imati najučinkovitiji mogući antivirusni pripravak, no odbili su ulagača

U nedavnoj online razmjeni, Jadranka Vrhovec dala je savjet osobi čiji je suprug obolio od uklještenog živca i karcinoma prostate. Vrhovec je preporučila posjet kiropraktičaru za uklješteni živac i predložila specifični protokol koji uključuje jod, selen, vitamin C, magnezij, cink, vitamin D, Man Formulu i Detobel za liječenje karcinoma prostate.
Važno je napomenuti da Vrhovec nije identificirana kao medicinska stručnjakinja u razgovoru. Davanje medicinskih savjeta bez odgovarajućih kvalifikacija je izuzetno neodgovorno i može dovesti do ozbiljnih posljedica. Pogrešna dijagnoza i neodgovarajuće liječenje mogu pogoršati stanje i odgoditi pravovremenu medicinsku njegu.
Karcinom prostate je ozbiljno stanje koje zahtijeva stručnu medicinsku pažnju. Američko društvo za borbu protiv raka nudi smjernice za liječenje karcinoma prostate, koje uključuju kirurške zahvate, radioterapiju, hormonsku terapiju i kemoterapiju <a href="https://www.cancer.org/cancer/prostate-cancer/treating.html">Američko društvo za borbu protiv rak</a> a.
Nadalje, uklješteni živac može biti uzrokovan različitim stanjima, uključujući herniju diska, koštane izrasline ili spinalnu stenozu. Opcije liječenja variraju od odmora i fizikalne terapije do kirurških zahvata, ovisno o specifičnom stanju <a href="https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/pinched-nerve/diagnosis-treatment/drc-20376585">Mayo Clinic</a>.
Preporuke koje je Vrhovec dala mogu dovesti do pogrešne dijagnoze i liječenja, što može imati ozbiljne posljedice. Na primjer, simptomi koji se pripisuju uklještenom živcu mogu biti uzrokovani i drugim stanjima kao što su multipla skleroza, fibromijalgija ili degenerativna bolest diska. Također, simptomi koji se pripisuju karcinomu prostate mogu biti uzrokovani i drugim stanjima kao što su benigna hiperplazija prostate, prostatitis ili urinarna infekcija.
Zbog toga je izuzetno važno da se savjeti o zdravlju traže od kvalificiranih medicinskih stručnjaka. Neodgovorno davanje savjeta može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja i odgode pravovremene medicinske njege.
 
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/FjqJDqawcw671HwEfQelP/preporuka_jadranke_vrhovec_suplementi_za_lijecenje_karcinoma_prostate.png" height="auto" width="auto" alt="Jadranka Vrhovec preporučuje suplemente za liječenje raka prostate"/></figure>

Jadranka Vrhovec: Neodgovorni medicinski savjeti mogu imati ozbiljne posljedice

U članku objavljenom na Narod.hr, tvrdi se da je Hrvatska bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida. Ova tvrdnja je izazvala zanimanje i potrebno je detaljno istražiti je li to istinito.
Prema članku, Hrvatska je naručila oko 19 milijuna doza cjepiva, ali je iskoristila samo 5,3 milijuna. Ostatak je ili doniran drugim zemljama ili je propao zbog isteka roka valjanosti. Ova tvrdnja se temelji na odgovoru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Da bismo bolje razumjeli kontekst, treba znati da je Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, sudjelovala u zajedničkoj nabavi cjepiva kroz Europsku uniju. Ova strategija je omogućila bolju pregovaračku poziciju i osiguranje dovoljne količine cjepiva za sve članice EU. Međutim, zbog promjenjivih okolnosti i smanjenog interesa za cijepljenje, mnoge zemlje su se našle s viškom cjepiva.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00960-1/fulltext">The Lancet</a>, mnoge zemlje su se suočile s istim problemom. Na primjer, Njemačka je također imala velike količine neiskorištenih doza cjepiva. Ovo ukazuje na to da je problem viška cjepiva širi i ne ograničava se samo na Hrvatsku.
Važno je napomenuti da je donacija cjepiva drugim zemljama također dio strategije za smanjenje neiskorištenih doza. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), mnoge zemlje su donirale svoje viškove cjepiva zemljama u razvoju kako bi pomogle u borbi protiv pandemije.
Zaključno, tvrdnja da je Hrvatska bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida je djelomično točna. Iako je Hrvatska naručila veliku količinu cjepiva, mnoge doze su donirane ili su istekli. Važno je razumjeti kontekst i razloge za takve odluke.

Provjera tvrdnje: Hrvatska je bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida

„Projektni naslov je destrukcija HDZ-a i resurekcija i građenje Hrvatske, zemlje u kojoj se neće pljačkati, pustošiti europski fondovi, u kojoj će biti iskorišteni svi europski fondovi, a ne najmanje nakon Bugarske. I mi svaki dan moramo na otvorenom ili u crkvi moliti samo da Bugarska opstane, da mi nismo zadnji. Mi smo predzadnji“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izjava-zorana-milanovica---838364.html">ustvrdio je</a> Zoran Milanović, predsjednik države obraćajući se novinarima tijekom posjeta Lipovljanima.
Nekoliko dana kasnije, u posjetu Ludbregu, Milanović je ponovo ustvrdio kako Hrvatska, kada je riječ o iskorištenosti EU fondova, stoji loše.
<blockquote>„(…) Europski fondovi. Dakle A: koristit će ih se bolje i više jer smo i dalje predzadnji od istočnih država, bivših socijalističkih država. Mi svako jutro ustanemo (…), molimo se za zdravlje Bugarske. Ne za napredak, nego naprosto da ostanu tamo, da budu zadnji, da mi možemo biti predzadnji po povlačenju EU fondova. To je stvarnost“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-u-ludbregu-komentira-politicke-aktualnosti---838716.html">kazao je</a> Milanović.</blockquote>
U proračunskom razdoblju 2014. -2020. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo 12,19 milijarda eura iz <a href="https://cohesiondata.ec.europa.eu/countries/HR">Europskih strukturnih i investicijskih programa</a> (ESIF), bez nacionalnog doprinosa, a s uključenim nacionalnim sredstvima ukupno je riječ o 14,2 milijarde eura.
Sredstva osiguranja u ranijem proračunskom razdoblju Hrvatska je, kao i druge članice EU trebala iskoristiti do kraja 2023. godine, no dio tih sredstava još je uvijek u postupku naplate. Tako je, primjerice, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s posredničkim tijelima, prije desetak dana Europskoj komisiji poslala <a href="https://razvoj.gov.hr/vijesti/europskoj-komisiji-poslana-izjava-o-izdacima-u-iznosu-od-135-milijuna-eura/5576">izjavu o izdacima</a> u iznosu od 135 milijuna eura za projekte koji su financirani iz prošlog proračunskog razdoblja.
Kada govori o tome da je Hrvatska predzadnja članica EU po povlačenju sredstava iz europskih fondova, predsjednik Milanović ne iznosi točan podatak – što je vidljivo na <a href="https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview">službenom portalu Europske komisije (EK) koji izvještava o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova</a>. Tu su prikupljeni podaci o iskorištenosti svih fondova pa tako i instrumenta <a href="https://next-generation-eu.europa.eu/index_en">Next Generation</a> i njegova programa REACT-EU koji je uveden kao reakcija na gospodarsku i socijalnu krizu nastalu uslijed pandemije bolesti Covid-19. Sredstva tog instrumenta namijenjena su otklanjanju socijalne i gospodarske štete prouzročene pandemijom bolesti Covid-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka.
Prema podacima EK koji su osvježeni 19. ožujka 2024. godine, Hrvatska je od planiranih 14,2 milijarde eura iz svih financijskih izvora, uključujući i sredstava za oporavak nakon pandemije Covida-19, potrošila 14 milijardi eura, odnosno 99 posto planiranih sredstava. Istodobno je ugovoreno više od 18,8 milijardi eura projekata.
Uobičajeno je, naime, ugovarati projekte u vrijednosti većoj od sredstava koja su na raspolaganju kako bi postojala rezerva u slučaju da neki projekt zastane.
Bugarska je doista zemlja koja je sporije od Hrvatske povlačila sredstva EU fondova. Od ukupno 13 milijardi iskoristila je 12 milijardi eura ili 94 posto osiguranih sredstava. No, netočno je da je ona najlošija u Europi, kao što je netočno da je Hrvatska predzadnja zemlja po iskorištenosti fondova, odnosno da je „predzadnja od istočnih država, bivših socijalističkih država“.
Naime, osim Bugarske, sporije od Hrvatske sredstva povlači još 14 članica EU. Tako su, primjerice, Rumunjska i Njemačka do sada iskoristile 94 posto sredstava (kao i Bugarska) koje su mogle povući u prošlom proračunskom razdoblju. Na razini 93 posto su Litva i Cipar, &nbsp;dok su na razini 92 posto Rumunjska i Austrija. Slovačka je do sada iskoristila 89 posto sredstava koja su joj bila na raspolaganju, Španjolska 70 posto, Italija 78 posto….
Sve što im je bilo na raspolaganju, ili i više od toga, povukle su, među ostalima, Slovenija, Francuska, Mađarska, Portugal, Malta i Latvija. Kao i Hrvatska, na 99 posto iskorištenosti su još Češka i Poljska.
O Hrvatskoj sporosti u povlačenju EU sredstava pisali smo u ranijim godinama (<a href="https://faktograf.hr/2017/09/21/eu-fondovi-europska-komisija-hrvatska/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/11/25/plenkovic-se-hvalio-uspjehom-u-povlacenju-eu-sredstava-provjerili-smo-je-li-se-drzao-cinjenica/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/11/04/vlada-za-23-milijarde-kuna-smanjila-ocekivanu-naplatu-iz-eu-fondova/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2021/05/14/ministarstvo-srezalo-trosak-analize-koja-bi-trebala-pokazati-kako-hrvatska-koristi-eu-fondove/">4</a>). U 2017. godini, kako pokazuje interaktivni graf EK, dakle tri godine od početka proračunskog razdoblja, Hrvatska je potrošila svega devet posto raspoloživih sredstava iz EU fondova. U 2018. godini bila je na 17 posto, da bi u 2019. godini došlo do značajnijeg skoka u povlačenju sredstava (32 posto). U 2020. godini povučeno je 49 posto sredstava na raspolaganju proračunskog razdoblja, da bi u 2021. godini iskorištenost skočila na 62 posto, odnosno 78 posto na kraju 2022. godine. Sada smo na 99 posto iskorištenosti sredstava.

Hrvatska nije predzadnja po iskorištenosti EU fondova - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Hrvatska je mogla imati najučinkovitiji mogući antivirusni pripravak, no odbili su ulagača" is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: