Dario Zurovec

Hrvati jesu debeli, ali nisu najdeblji narod - Faktograf.hr

Dario Zurovec iz stranke Fokus snimio je na <a href="https://archive.ph/VzRMS" rel="noopener" target="_blank">TikToku</a> poruku glasačima u kojoj netočno tvrdi da su Hrvati najdeblji narod. Na taj način prezentira ideju Fokusa o izgradnji sportskih objekata, kojih u Hrvatskoj, kako tvrdi, “fali preko tisuću”.
<blockquote>“Hrvati su nažalost najdeblji narod… Kao nacija jedna smo od najdebljih na Zemaljskoj kugli… Ako ćemo imati gdje baviti se sportom, onda će nam biti bolje, bit ćemo zdraviji, bit ćemo vitalniji i duže ćemo živjeti.”, navodi Zurovec.</blockquote>
Iako Hrvati jesu u gornjoj četvrtini svijeta po pretilosti i među prvima u Europi, Zurovčeva izjava je pretjerana.
Kada se promatra Europa, odnosno <a href="https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:Overweight_population_map_July_2021_V2.png" rel="noopener" target="_blank">najsvježiji podaci Eurostata</a>, Hrvatska je 2021. doista imala najveći udio osoba s prekomjernom težinom u Europi. Čak 65 posto osoba imalo je indeks tjelesne mase (BMI) veći od 25. I tu se iz godine u godinu “nadmećemo” s Rumunjskom i Mađarskom, a europski je prosjek 53 posto.
Hrvati ipak nisu najdeblji na svijetu.
Hrvatska se po kriteriju pretilosti, odnosno BMI-ja većeg od 30, nalazi na 56. mjestu globalne liste koju je tvrtka <a href="https://archive.ph/3p4wo">Wisevoter</a> sastavila temeljem podataka <a href="https://archive.ph/FR38q" rel="noopener" target="_blank">Svjetske zdravstvene organizacije</a> za 2022. godinu. Oko 24 posto osoba u Hrvatskoj je pretilo, pri čemu su muškarci rangirani nešto više pa su 41. u svijetu. Hrvatice su nešto mršavije pa su 83., a djeca su na 63. mjestu s više od 27 posto pretilih.
<a href="https://data.worldobesity.org/maps/?area=maps" rel="noopener" target="_blank">WorldObesetiy.org</a> temeljem nešto starijih podataka rangira Hrvatsku na 25. mjesto, koristeći nešto starije podatke, dok je Rumunjska na 16. mjestu.
Drugim riječima, Hrvatska nedvojbeno ima javnozdravstveni problem, no ne dolazi ni blizu pacifičkim nacijama po stopama pretilosti, kao ni još desecima nacija.
Pacifičke otočne države Nauru, Cookovi otoci i Palau imaju najveću stopu pretilosti. Više od 30 % njihovog stanovništva klasificirano je kao pretilo. Zemlje Bliskog istoka poput Kuvajta, Jordana i Saudijske Arabije također imaju visoke stope pretilosti, s više od 25 % njihovog stanovništva koje je pretilo, a vrlo visoko kotiraju i Sjedinjene Američke Države.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/ede74410-f743-11ee-8d5f-0902d86664ce-800x450.png"/>
“Visoke stope pretilosti u tim zemljama mogu se pripisati kombinaciji čimbenika, uključujući promjene u prehrani i načinu života, kao i socioekonomskim i kulturnim čimbenicima. Dostupnost jeftine, prerađene hrane i usvajanje sjedilačkog načina života pridonijeli su porastu stope pretilosti na globalnoj razini. Osim toga, kulturna uvjerenja i običaji vezani uz hranu i tjelesnu aktivnost također mogu igrati ulogu u doprinosu stopama pretilosti u nekim zemljama”, navodi Wisevoter.
Hrvatska svakako ima problem s prekomjernom težinom i pretilosti, a dobrobiti bavljenja fizičkom aktivnošću su neporecivi. Svjetska zdravstvena organizacija <a href="https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity" rel="noopener" target="_blank">preporučuje</a> za odrasle osobe između 150 i 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, a za adolescente i mlade osobe čak i više. Ukoliko je aktivnost intenzivnija, može trajati i kraće, no svakako se ne preporučuje manje od toga.

Citat koji se netočno pripisuje Vladimiru Putinu objavio je Goran Šarić u svom Facebook statusu iz ožujka 2021.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/h20151019000429-922x675.jpg"/>
Foto: Hina/EPA/ALEXANDER ZEMLIANICHENKO / POOL
Na Facebook profilu hrvatskog korisnika 22. svibnja objavljen je citat o srpskoj povijesti koji je netočno pripisan ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
<blockquote>“Srbi su jedini beli narod, koji je nakon 1945. pucao na Amerikance i na koje su Amerikanci pucali! Srbi su ušli u oružani sukob sa SAD-om i NATO-paktom, onda kada se Rusi i Kinezi nisu usuđivali sa njima ući ni u diplomatski sukob! Nikad u istoriji čovečanstva veća sila nije napala manju”, stoji u tekstu statusa uz koji je stavljena fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/Ru6cw">ovdje</a>)</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/statusputin-800x413.jpg"/>
<h4>Citat je iz Facebook statusa Gorana Šarića</h4>
No, netočno je da je tu rečenicu izrekao ruski predsjednik Vladimir Putin već je to dio Facebook statusa Gorana Šarića iz ožujka 2021. godine naslovljenog “Jesu li Srbi 1999. bili na pogrešnoj strani povijesti?” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/RBV9Z">ovdje</a>).
O tom statusu Riječanina Gorana Šarića, medijskoj ličnosti koja se predstavlja kao teolog s diplomom zagrebačkog Katoličko-bogoslovnog fakulteta i doktoratom iz povijesti, Faktograf je već pisao u kolovozu 2022. kada smo provjeravali točnost navoda <a href="https://faktograf.hr/2022/08/02/izjava-putin-duma-srbija-krim-2014/">o Putinovom govoru iz 2014. godine održanom dva dana nakon referenduma o pripojenju Krima Rusiji</a>.
<h4>Srpski portali prenijeli Šarićev status, no ni oni citat ne pripisuju Putinu</h4>
Taj su Šarićev status iz ožujka 2021. godine prenijeli i mnogi srpski portali. Niti jedan od njih ne piše da je citat iz statusa hrvatskog korisnika Facebooka izrekao Putin, već se svi pozivaju na Šarićev status.
Pa je tako portal B92 u tekstu s naslovom “Srbi jedini beli narod koji je nakon 1945. pucao na Amerikance” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/jbk2x">ovdje</a>), u kojem kao izvor navode Kosovo Online, jasno citat pripisao Šariću, a ne Putinu. Tekst s istim Šarićevim statusom je, također u ožujku 2021. godine i pozivajući se na Kosovo Online, objavio i portal Vesti-online (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/BOfeM">ovdje</a>). O istom Šarićevom statusu je u ožujku 2021. pisao i portal Srpski Dnevnik (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/KsHQz">ovdje</a>)
Portal Informer je isti Šarićev status objavio u srpnju 2022. (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/Db6Z0">ovdje</a>), a u tekstu navode da je Šarić, a ne Putin, istakao “kako su Srbi jedini beli narod koji je nakon Drugog svetskog rata smogao hrabrosti da se odupre Americi”. Taj Šarićev status srpski portal Alo objavio je u kolovozu 2022. godine (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/HXY5Y">ovdje</a>).
U niti jednom od tih tekstova citat iz Facebook statusa Gorana Šarića ne pripisuje se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kao što se to sugerira u objavi na Facebooku hrvatskog korisnika.
<h4>Na internetu se ne može pronaći takva Putinova izjava</h4>
Također, navedeni citat ne može se pronaći niti u već <a href="http://en.kremlin.ru/events/president/news/20603">spomenutom Putinovom govoru iz 2014. godine</a> u kojem je ruski predsjednik na jednom mjestu spomenuo Srbiju i to u kontekstu pripojenja Krima Rusiji koji je usporedio s proglašenjem nezavisnosti Kosova. Također je pričao i o NATO intervenciji u Jugoslaviji 1999. godine, no ne riječima iz citata.
“Da bi agresija izgledala legitimno, oni [SAD i NATO] iznuđuju potrebne rezolucije međunarodnih organizacija, a ako to iz nekog razloga ne upali, jednostavno ignoriraju Vijeće sigurnosti UN-a i UN-a u cjelini. To se dogodilo u Jugoslaviji; dobro se sjećamo 1999. Bilo je teško povjerovati, čak i vlastitim očima vidjeti, da je krajem 20. stoljeća jedna od europskih prijestolnica, Beograd, nekoliko tjedana bila pod raketnim napadom, a onda je uslijedila prava intervencija. Je li postojala rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o ovom pitanju koja je dopuštala te radnje? Ništa od toga”, kazao je tada Putin.
Ni spomena o “Srbima kao jedinom bijelom narodu na koji su Amerikanci pucali od 1945.” Također, Putinova izjava koja bi išla u tom smjeru ne može se pronaći niti preko internetskih tražilica.
Zaključno, netočno je povezivati Vladimira Putina s izjavom da su “Srbi jedini bijeli narod, koji je nakon 1945. pucao na Amerikance i na koje su Amerikanci pucali”, kao što se to sugerira u statusu hrvatskog Facebook korisnika. Taj citat nije izrekao Vladimir Putin, već je to dio Facebook statusa Gorana Šarića iz ožujka 2021. godine.

Putin nije rekao da su &quot;Srbi jedini bijeli narod na koji su Amerikanci pucali nakon 1945.&quot; - Faktograf.hr

Putin nije rekao da su “Srbi jedini bijeli narod na koji su Amerikanci pucali nakon 1945.”

Nuspojave lijekova predstavljaju neželjeni efekt koji se može pojaviti uz upotrebu nekog lijeka. One mogu varirati od blagih do teških i mogu utjecati na različite aspekte zdravlja. Zbog toga je važno da se nuspojave lijekova bilježe, prate i analiziraju.
<h2>Povijest Bilježenja Nuspojava Lijekova</h2>
Bilježenje nuspojava lijekova ima dugu povijest. Prvi sistematični pokušaji praćenja nuspojava lijekova započeli su u 20. stoljeću, kada su se počele razvijati prve nacionalne agencije za lijekove. U SAD-u, na primjer, FDA (Food and Drug Administration) je osnovana 1906. godine i od tada je igrala ključnu ulogu u nadzoru sigurnosti lijekova. U Europi, EMA (European Medicines Agency) je uspostavljena 1995. godine i od tada se bavi praćenjem i evaluacijom sigurnosti lijekova.
<h2>Zašto se Bilježe Nuspojave Lijekova?</h2>
Bilježenje nuspojava lijekova je važno iz više razloga:
Sigurnost Pacijenata: Praćenje nuspojava omogućava identifikaciju rizika i uzimanje mjera za zaštitu pacijenata.
Razvoj Lijekova: Informacije o nuspojavama mogu pomoći u razvoju novih i sigurnijih lijekova.
Regulacija: Podaci o nuspojavama pomažu regulatornim tijelima da donose odluke o odobrenju, povlačenju ili izmjenama u upotrebi lijekova.
<h2>Gdje se Mogu Provjeriti Nuspojave Lijekova?</h2>
Informacije o nuspojavama lijekova mogu se pronaći na više mjesta:
Pakovanje Lijeka: Informacije o mogućim nuspojavama obično se nalaze u prilogu uz lijek ili na samom pakovanju.
Zdravstveni Radnici: Liječnici i farmaceuti mogu pružiti korisne informacije o nuspojavama lijekova.
Online Baze Podataka: Postoje brojne online baze podataka koje sadrže informacije o nuspojavama lijekova, kao što je <a href="https://www.meddra.org/">MedDRA (</a> Medical Dictionary for Regulatory Activities).
<h2>Učestalost Nuspojava</h2>
Učestalost nuspojava se obično izražava u postotcima ili brojevima. Na primjer, ako se nuspojava pojavljuje kod 1 od 100 pacijenata, to znači da je učestalost 1%. Informacije o učestalosti mogu biti korisne za procjenu rizika i odlučivanje o tome da li treba nastaviti s terapijom.
<h2>Prijavljivanje Nuspojava</h2>
Ako smatrate da ste dobili nuspojavu na lijek, važno je da to prijavite. Prijavljivanje nuspojava pomaže u poboljšanju sigurnosti lijekova i zaštiti drugih pacijenata.
<h2>Kome Prijaviti Nuspojavu?</h2>
Nuspojave lijekova mogu se prijaviti na više načina:
Liječniku ili Farmaceutu: Oni mogu prijaviti nuspojavu nacionalnoj agenciji za lijekove.
Nacionalnoj Agenciji za Lijekove: U Hrvatskoj, nuspojave lijekova mogu se prijaviti Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Proizvođaču Lijeka: Mnogi proizvođači lijekova imaju vlastite sustave za prijavu nuspojava.
<h2>Koje Podatke Trebamo Imati Kada Prijavljujemo Nuspojavu?</h2>
Kada prijavljujete nuspojavu, važno je da imate sljedeće informacije:
Naziv Lijeka: Točan naziv lijeka koji uzrokuje nuspojavu.
Datum Početka Uzimanja Lijeka: Kada ste počeli uzimati lijek.
Opis Nuspojave: Detaljan opis simptoma i kako su se pojavili.
Liječnikova Preporuka: Ako liječnik ima preporuku ili je promijenio terapiju.
Osobne Informacije: Dob, spol, težina i druge relevantne osobne informacije.
<h2>Nuspojave nakon kliničkih ispitivanja</h2>
Klinička ispitivanja obično uključuju ograničen broj pacijenata i traju određeno vrijeme, pa neke nuspojave mogu se pojaviti tek nakon što lijek postane dostupan široj populaciji. Zbog toga je važno nastaviti praćenje i prijavljivanje nuspojava i nakon odobrenja lijeka.
Primjer je slučaj s lijekom Vioxx, koji je povučen s tržišta 2004. godine zbog povećanog rizika od srčanih problema. Ovaj slučaj je pokazao važnost kontinuiranog praćenja sigurnosti lijekova nakon što su odobreni. Više o ovom slučaju možete pročitati <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/nejmoa043400">ovdje.</a>&nbsp;
<h2>Vrijeme Pojave Nuspojava</h2>
Nuspojave lijekova mogu se pojaviti u različitim vremenskim razmacima nakon uzimanja lijeka. Neke nuspojave mogu se pojaviti odmah, dok druge mogu nastupiti tek nakon nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci. Zbog toga je važno da pacijenti budu svjesni mogućih nuspojava i da brzo reagiraju ako primijete bilo kakve promjene u svom zdravstvenom stanju.
<h2>Zaključak</h2>
Nuspojave lijekova su važan aspekt liječenja i praćenja zdravlja. Bilježenje i prijavljivanje nuspojava pomaže u poboljšanju sigurnosti lijekova i zaštiti pacijenata. Ako imate sumnju da ste dobili nuspojavu, ne oklijevajte prijaviti je na odgovarajući način. Vaše prijavljivanje može pomoći drugima i doprinijeti razvoju sigurnijih lijekova.
Za više informacija o nuspojavama lijekova, posjetite službenu stranicu <a href="https://www.halmed.hr/">HALMED-a.</a>&nbsp;

Nuspojave Lijekova: Što su to i zašto su važne?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Hrvati su nažalost najdeblji narod" is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: