Europska unija predlaže zabranu popravaka automobila starijih od 15 godina

provjeri.hr

Društvenim mrežama već neko vrijeme kruže netočne i neprovjerene tvrdnje o gospodarenju i zbrinjavanju vozila čiji se životni vijek bliži kraju, ali i o novim modelima koji bi ih jednom trebali zamijeniti (<a href="https://faktograf.hr/2022/07/11/sto-kad-elektricni-automobili-u-guzvi-ostanu-bez-struje/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2024/01/18/video-guzve-na-punjacima-za-elektricna-vozila-snimljen-je-tijekom-praznickog-vikenda-2019-godine/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2024/03/14/u-zagrebu-se-jucer-nije-zapalio-elektricni-automobil/" rel="noopener" target="_blank">3</a>). Zajednička poveznica tih dezinformacija je skeptičnost prema zelenim politikama i mjerama koje se poduzimaju kako bi se smanjio učinak čovjeka na okoliš. Tako u posljednje vrijeme, kako u stranom (<a href="https://archive.is/4rpwf" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/lqTAu" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/of9yd" rel="noopener" target="_blank">3</a>), tako i domaćem digitalnom okruženju, kruži netočna informacija da Europska unija, zbog ekoloških razloga, namjerava ukinuti mogućnost popravka starijih automobila.
<blockquote>“Europska unija predlaže zabranu popravaka automobila starijih od 15 godina. 
Europska unija predlaže kontroverzni zakon kojim bi se učinkovito zabranilo pravo na popravak za vozila starija od 15 godina. Prema Europskoj komisiji, cilj je “obnoviti vozni park i potaknuti Europljane na kupnju novih, ekološki prihvatljivih vozila”. Na taj način tjerajući pojedince da kupuju novije automobile, i to češće…”, stoji u statusu objavljenom 28. veljače 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/hvuLF" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/statussauti-800x416.jpg"/>
Korisnik je tu informaciju potkrijepio linkom na članak s britanskog portala <a href="https://archive.ph/U2h9a" rel="noopener" target="_blank">The Expose</a>, ranije poznatog po širenju dezinformacija (<a href="https://faktograf.hr/2023/04/19/americko-ministarstvo-obrane-nije-u-studenom-2019-potpisalo-ugovor-o-istrazivanju-covida-19/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/04/11/bill-gates-nije-priznao-da-je-cijepljenje-bila-pogreska/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://healthfeedback.org/outlet/the-expose/" rel="noopener" target="_blank">3</a>).
<h4>EK nije iznijela prijedlog zabrane popravaka automobila starijih od 15 godina</h4>
Točno je da Europska unija, odnosno njeno izvršno tijelo, Europska komisija, želi donijeti promjene u načinu gospodarenju otpadnim vozilima. Međutim, zabrana popravka vozila bilo koje dobi nije na njenoj agendi. Komisija je u srpnju prošle godine <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52023SC0257" rel="noopener" target="_blank">predložila</a> zajedničku reviziju <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32000L0053" rel="noopener" target="_blank">Direktive o otpadnim vozilima</a> i <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32005L0064" rel="noopener" target="_blank">Direktive o homologaciji tipa vozila</a> jer su “potrebna znatna poboljšanja kako bi se potaknuo prelazak automobilskog sektora na <a href="https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20151201STO05603/kruzno-gospodarstvo-definicija-i-koristi-koje-donosi" rel="noopener" target="_blank">kružno gospodarstvo</a>” (model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu proizvoda).
Europska komisija objašnjava da bi se time smanjio “ekološki otisak povezan s proizvodnjom vozila i njihovom obradom na kraju njihova životnog vijeka te ojačala održivost automobilske industrije i industrije recikliranja u Europi”.
Glasnogovornik Europske komisije u čijoj su nadležnosti pitanja okoliša, pomorstva i prometa, Adalbert Jahnz, objasnio je Faktografu da je tvrdnja o zabrani popravka starijih vozila potpuno neutemeljena te da je uočio velik broj takvih dezinformacija. “Konkretno, Komisija je predložila reviziju regulacije o otpadnim vozilima – kako bismo poboljšali način na koji postupamo s automobilima koji su uništeni ili se više ne mogu popraviti, kako bismo izbjegli onečišćenje okoliša i rasipanje dragocjenih sirovina. Nažalost, u mnogim državama članicama društvenim mrežama kruže netočne informacije o ovom prijedlogu”, odgovorio je Jahnz i dodao kako Komisija nije iznijela nikakav prijedlog zabrane popravaka automobila starijih od 15 godina (ili bilo koje dobi).
“Zalažemo se za to da se automobili mogu popraviti i biti popravljivi, a zapravo bi neki dijelovi prijedloga o otpadnim vozilima pomogli da se automobili lakše popravljaju u budućnosti. Na primjer, to bi značilo da bi proizvođači automobila morali dati detaljne upute za zamjenu i uklanjanje dijelova i komponenti”, tvrdi glasnogovornik Komisije.
Osim toga, točna objašnjenja prijedloga novih regulacija o otpadnim vozilima ranije su iznijeli i domaći mediji. Početkom veljače <a href="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/kruze-glasine-da-ce-eu-zabraniti-popravak-auta-starijih-od-15-godina-provjerili-smo-sto-se-dogada-20240207?meta_refresh=1" rel="noopener" target="_blank">Tportal</a> je pisao kako “kruže glasine da će EU zabraniti popravak auta starijih od 15 godina”, ali da je EU demantirala takvo tumačenje. “Ništa u ovom prijedlogu ne sprečava vlasnika da ima pravo na popravak automobila, bez obzira na njegovu starost”, pisao je Tportal, citirajući predstavništvo EU-a u Njemačkoj.
<h4>Otpadnim vozilima ne postupa se na optimalan način</h4>
Inače, otpadna vozila (engleski <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation-details-proposal_en" rel="noopener" target="_blank">end-of-life vehicles</a>, ELV) odnose se na ona vozila koja nisu popravljiva i čiji je životni vijek završio. Otpadna vozila nisu isto što i rabljena, a Europska unija ne definira vozilo kao otpadno na temelju njegove starosti, tipa, marke, modela, podrijetla ili oblika vlasništva.
<a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:02000L0053-20230330" rel="noopener" target="_blank">Direktivom</a> EU o otpadnim vozilima, donesenom u rujnu 2020. godine, “utvrđuju se mjere koje prvenstveno imaju za cilj sprečavanje otpada od vozila i, dodatno, ponovnu uporabu, recikliranje i ostale oblike oporabe otpadnih vozila i njihovih komponenti kako bi se smanjilo zbrinjavanje otpada, kao i unapređenje djelovanja na okoliš svih gospodarskih subjekata koji se bave vozilima tijekom radnog vijeka vozila, a posebno subjekata neposredno uključenih u obradu otpadnih vozila”.
Otkad je ova Direktiva uvedena, napravljeno je nekoliko dopuna. Revizija te Direktive pokrenuta je 2021. godine, što je rezultiralo prijedlogom <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation-details-proposal_en" rel="noopener" target="_blank">nove</a> 2023. godine. EU pri tome upozorava kako se vozilima na kraju životnog vijeka ne postupa na optimalan način, što dovodi do gubitka resursa i zagađenja. Industrija proizvodnje automobila uvelike se oslanja na opskrbu primarnim sirovinama (čelik, aluminij, bakar, plastika), a troši samo manje količine recikliranih materijala. Obradom otpadnih vozila dobila bi se određena količina sirovina.
Jedan od <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation_en" rel="noopener" target="_blank">problema</a> je i taj što “otprilike 3,5 milijuna vozila svake godine netragom nestane s cesta EU” – i izvozi se ili se ilegalno odlaže. Više od 800 tisuća rabljenih vozila godišnje se izveze iz EU-a, uglavnom u Afriku. Europska komisija ističe da su mnoga od tih vozila, s obzirom na njihovu starost, vrlo zagađujuća i opasna (uzrokuju smrtne slučajeve u prometu). Izvoz takvih vozila već je zabranjen na EU razini, ali će nova regulativa osigurati da se samo visokokvalitetna, tehnički ispravna europska vozila izvoze potrošačima u trećim zemljama.
<h4>Izazovi klimatskih politika</h4>
Klimatska kriza potaknula je države i zajednice država, poput <a href="https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal_hr" rel="noopener" target="_blank">EU-a</a>, na donošenje strategija i regulacija koje bi umanjile utjecaj čovjeka na okoliš. Velik otpor tome, razumljivo, pružaju skupine građana na koje će se te regulacije direktno odraziti. Neke grane<a href="https://www.zurich.com/en/knowledge/topics/climate-change/how-climate-change-will-impact-business-everywhere" rel="noopener" target="_blank"> industrije</a> doći će na rub propasti ili će biti prisiljene drastično izmijeniti način poslovanja, što sa sobom vuče nestajanje određenih radnih mjesta, veće životne troškove i promjenu svakodnevice. Tu se uklapa i strah građana, prvenstveno onih niže platežne moći, od tranzicije na ekološki prihvatljivija vozila.
Kako je prošle godine izvijestio EURACTIV, pojedine članice EU-a izrazile su protivljenje <a href="https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20221019STO44572/sve-o-eu-zabrani-prodaje-novih-automobila-na-benzin-i-dizel-od-2035" rel="noopener" target="_blank">zabrani prodaje</a> novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine. Kao jedan od primarnih razloga <a href="https://www.euractiv.com/section/politics/news/bulgaria-opposes-eu-combustion-ban-citing-poverty/" rel="noopener" target="_blank">Bugarska</a> je navela siromaštvo svojih građana. “Najosjetljivija pitanja za zemlju u vezi s dekarbonizacijom u prometnom sektoru ostaju relativno visoka cijena električnih vozila u pozadini iznimno niskih prihoda stanovništva u zemlji, kao i nedostatak razvijene infrastrukture za punjenje”, rekli su iz bugarske vlade za EURACTIV.
Prema prošlogodišnjim podacima <a href="https://www.acea.auto/figure/average-age-of-eu-vehicle-fleet-by-country/" rel="noopener" target="_blank">Europskog udruženja proizvođača automobila</a> (ACEA), prosječna starost automobila u Europskoj uniji iznosi 12 godina, a unutar samog bloka postoje velike razlike. Grčka i Estonija imaju najstarije vozne parkove, s vozilima starim gotovo 17 godina. Najnoviji osobni automobili nalaze se u Luksemburgu (7,6 godina). Stoga nije čudno što se dezinformacija o zabrani popravka starih automobila primila na plodno tlo.
Strah građana da će se klimatske politike odraziti na njihovu financijsku situaciju i svakodnevicu, odnosno da će produbiti društvene nejednakosti, nije neopravdan. Međutim, građani imaju pravo dobiti točne i provjerene informacije o tome, a među njima nije tvrdnja koju smo u ovom članku analizirali.

Europska komisija ne predlaže zabranu popravka starih automobila - Faktograf.hr

Prema popisu stanovništva iz 2021. u RH živi 91.947 starijih od 85 godina, a podaci HZMO-a govore o 5.271 korisnika mirovina sudionika NOR-a.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/old-friends-ge20d0cb81-1280-1002x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
Putem grupa i korisničkih profila na društvenim mrežama pojedini korisnici Facebooka u posljednjih nekoliko dana šire dezinformaciju koja glasi: “Danas u RH prima partizansku mirovinu 39.611 osoba, a RH ima starijih osoba od 85 godina 11.578.” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/BDQFi">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/9H2BA">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/NDZSX">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/statusmirovine-800x289.jpg"/>
Točna informacija o broju “partizanskih mirovina” može se naći u publikaciji <a href="https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/listalice/mediji/2023/03/index.html#1">Statističke informacije HZMO-a za ožujak 2023. godine</a>. Tamo stoji da mirovine službeno zavedene pod naslovom “Korisnici mirovina – sudionici Narodno-oslobodilačkog rata (NOR)” prima 5.271 umirovljenika i umirovljenica. Njihova prosječna mirovina iznosi 471,62 eura.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/jjsjsjsjsjsjsjs-624x450.jpg"/>Izvor: Statističke informacije HZMO-a za ožujak 2023. godine</figure>
<h4>Kako zakon definira sudionike NOR-a?</h4>
Sudionicima NOR-a, valja naglasiti, zakon smatra “sve osobe kojima je – prema propisima koji su vrijedili do 31. prosinca 1998. godine – određeno razdoblje mirovinskog staža između 6. travnja 1941. i 15. svibnja 1945. uračunato u poseban staž u dvostrukom trajanju i kojima je mirovina određena na poseban način (s povećanjem od 10 do 60 posto i/ili uz zajamčenu osnovicu) u odnosu na ostale osiguranike”.
Statistički podaci govore i o iznosima mirovina koje prima ova skupina umirovljenica i umirovljenika. Najviše ih – 1.850 umirovljenika i umirovljenica – prima između 400 i 470 eura mirovine. Do sedamdeset eura mirovine imaju 24 korisnika, 110 ih prima između 70 i 140 eura, 205 umirovljenika i umirovljenica iz NOR-a primaju između 140 i 200 eura mjesečno, 390 ih prima između 200 i 270 eura, 779 ih prima između 270 i 340 eura, a 846 korisnika i korisnica imaju između 340 i 400 eura mjesečno.
Slijede umirovljenici i umirovljenice iz NOR-a, njih 508, koji primaju između 470 i 540 eura mirovine, zatim 369 korisnika i korisnica čija je mirovina između 540 i 600 eura, pa još 844 umirovljenika i umirovljenica s mirovinom između 600 i 670 eura. Između 670 i 800 eura mirovine primaju 804 osobe, između 800 i 930 eura – 302 osobe, između 930 i 1070 eura prima 199 osoba. Mirovinu višu od 1070 eura mjesečno primaju 142 osobe.
<h4>Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 91.947 ljudi starijih od 85 godina</h4>
Niti broj osoba starijih od 85 godina u Hrvatskoj ne odgovara broju iznesenom u netočnoj tvrdnji koja je predmet ovog teksta. Naime, dok se u dezinformaciji tvrdi da Republika Hrvatska ima 11.578 osoba starijih od 85 godina, podaci popisa stanovništva iz 2021. godine govore drugačije.
Prema ovim podacima u Hrvatskoj živi 91.947 ljudi starijih od 85 godina, od čega 27.547 muškaraca i 64.400 žena. Ovi podaci objavljeni su u tablici <a href="https://dzs.gov.hr/u-fokusu/popis-2021/88">Popisa stanovništva iz 2021. godine pod naslovom “Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima”</a>.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/starost-800x185.jpg"/>Izvor: Popis stanovništva 2021.</figure>

Nije točno da u Hrvatskoj ima 11.578 starijih od 85 godina, a da 39.611 osoba prima &quot;partizansku mirovinu&quot; - Faktograf.hr

Korisnici Facebooka dijele poruku koja kaže da “Europska unija uvodi smrtnu kaznu na mala vrata“.
U poruci čiji sadržaj ne odgovara činjeničnom stanju navodi se: “Sam Lisabonski ugovor nije jedini problem. Problematična je povelja o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća. To omogućuje, u objašnjenjima koja su tamo uključena, ponovno uvođenje smrtne kazne. Također, dopušta ubijanje ljudi da bi se ugušio ustanak ili pobuna. Istina je da članak 2., stavak 2. uređuje izricanje smrtne kazne i zabranu izvršenja. Međutim, sada postoji izjava o ovom članku uključena u Ugovor iz Lisabona, koja dolazi iz Konvencije o ljudskim pravima (ECHR) iz 1950. Ona kaže ubojstvo se neće smatrati kršenjem ovog članka, između ostalog, ako je uzrokovana upotrebom sile koja je potrebna za legalno gušenje ustanka. No, što ako proglase prosvjede protiv korone ratnim stanjem?” (arhivirano <a href="https://archive.li/Et3ya">ovdje</a>, <a href="https://archive.ph/Go8iP">ovdje</a> i <a href="https://archive.li/oKPYt">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/statussmrtnaaa-800x348.jpg"/>
<h4>EU dosljedna protiv smrtne kazne</h4>
Na ovom mjestu valja reći da se Europska unija dosljedno zalaže protiv smrtne kazne, o čemu se može naći mnoštvo sadržaja na službenim stranicama europskih institucija.
Primjerice, <a href="https://archive.li/wip/VHW3x">na internetskim stranicama Europskog parlamenta</a>, u članku pod naslovom “Parlament protiv provođenja smrtne kazne”, navodi se: “Kao dio aktivnosti u zaštiti ljudskih prava, Europska je unija najveći donator u borbi za ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu. Sve su države članice ukinule smrtnu kaznu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. EU se zalaže za ukidanje smrtne kazne na razne načine: zabranjuje trgovinu robom koja se može koristiti za mučenje i smaknuća, koristi trgovinsku politiku kako bi ohrabrila poštivanje ljudskih prava, podržava nevladine organizacije u zemljama koje još uvijek imaju kaznu kako bi osvještavale građane, nadzirale i dokumentirale stanje, stalni je promatrač pri UN-u i zalaže se za mjere za ukidanje smrtne kazne, <a href="https://archive.ph/jtZYO">Parlament je usvojio rezolucije i domaćin je raspravama koje osuđuju aktivnosti</a> zemalja koje koriste smrtnu kaznu, a rezolucija iz 2015. godine posebno osuđuje korištenje smrtne kazne kako bi se suzbila oporba ili zbog vjerskih uvjerenja, seksualnosti ili bračne nevjere.”
U poglavlju o specifičnim izazovima u području ljudskih prava, u Rezoluciji Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. godine, izražava se “duboko žaljenje što se mučenje, neljudsko ili ponižavajuće ponašanje i smrtne kazne i dalje primjenjuju u mnogim zemljama diljem svijeta te se poziva EU da uloži dodatne napore za iskorjenjivanje tih praksi”.
<h4>Povelja EU: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu”</h4>
Govoreći o navodnoj problematičnosti “povelje o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća”, najprije valja naglasiti da lažna informacija po svemu sudeći cilja na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, akt Europske unije donijet u redovnom zakonodavnom postupku u svrhu jačanja “zaštite temeljnih prava u svjetlu promjena u društvu, društvenog napretka te znanstvenog i tehnološkog razvoja”.
U spomenutom <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:12016P/TXT&amp;from=RO">drugom članku Povelje, u stavku drugom, izričito se navodi</a>: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen”. Povelja Europske unije o temeljnim pravima nije <a href="https://archive.ph/wip/AHTub">izravno uvrštena u Ugovor iz Lisabona</a> – kojeg također spominju u lažnoj informaciji o uvođenju smrtne kazne – ali postaje pravno obvezujuća člankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, čime je dobila <a href="https://archive.li/rVowE">pravnu snagu i postala obvezujući izvor primarnog prava</a>. U Europskoj uniji stoga važi već spomenuto: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen.”
<h4>Europska konvencija o ljudskim pravima: “Smrtna kazna se ukida”</h4>
Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR), pak, međunarodni je ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi. Kako se navodi <a href="https://archive.li/sRlcO">u iscrpnoj wikipedijskoj jedinici</a>, “Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisana je u Rimu 4. studenoga 1950. godine od strane dvanaest zemalja članica novoosnovanog Vijeća Europe, a na snagu je stupila 3. rujna 1953. godine. Postupno se nadopunjavala nekoliko puta dodavanjem protokola koji su nadopunili odredbe konvencije. Sve zemlje članice Vijeća Europe stranke su Konvencije te se od novih članica Vijeća zahtijeva njena ratifikacija. Hrvatska je Konvenciju i njene protokole ratificirala 5. studenoga 1997. godine postavši tako 40. zemlja koja je to učinila.
U članku 2. izvornog dokumenta iz Rima 1950. godine, <a href="https://www.zakon.hr/z/364/%28Europska%29-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda">u poglavlju Pravo na život</a>, u Konvenciji se navodi da “pravo svakog na život zaštićeno je zakonom. Nitko ne smije biti namjerno lišen života osim u izvršenju sudske presude na smrtnu kaznu za kaznena djela za koje je ta kazna predviđena zakonom”. Također, u Konvenciji se navodi i da lišenje života nije u suprotnosti s odredbama tog članka, ako je “proizašlo iz upotrebe sile koja je bila nužno potrebna”: pri obrani bilo koje osobe od protupravnog nasilja; pri zakonitom uhićenju ili sprječavanju bijega osobe zakonito lišene slobode te radi suzbijanja pobune ili ustanka u skladu sa zakonom.
No, taj izvorni dio Konvencije se mijenjao dva puta – Protokolom 6. iz Strasbourga 1983. godine i Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine. U Protokolu 6. 1983. godine stoje članci: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”, ali se i ostavila mogućnost uvođenja smrtne kazne u vrijeme rata. “Neka država može zakonom predvidjeti smrtnu kaznu za djela počinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti; takva se kazna može primijeniti samo u zakonom određenim slučajevima i u skladu s odredbama toga zakona. Država mora priopćiti glavnom tajniku Vijeća Europe relevantne odredbe toga zakona”.
Zaključno, i taj “ratni izuzetak” je ukinut Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine te nakon te izmjene taj članak glasi: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”.
Zbog svega navedenog ocjenjujemo netočnima statuse u kojima se navodi da se smrtna kazna na mala vrata uvodi u Europsku uniju.

Europska unija ne uvodi smrtnu kaznu - Faktograf.hr

Francuski arhitekt i urbanist Carlos Moreno za ideju 15-minutnog grada nagrađen je prestižnom nagradom Obel.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/park-gf317ca82b-1280-1013x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
“Agenda stigla u Hrvatsku: Zagreb kreće s realizacijom WEF projekta „15 minutni grad“”, naslov je članka (arhiviran <a href="https://archive.li/jUyuT#selection-1535.0-1535.84" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) objavljenog na rubnom portalu Epoha za kojega je Faktograf.hr u <a href="https://faktograf.hr/?s=epoha" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a> ustvrdio da širi dezinformacije.
Portal Epoha ponavlja teoriju zavjere o konceptu ’15-minutnog grada’ kao načinu kontrole kretanja ljudi, pa se tako u članku navodi da i u Zagreb dolazi koncept 15-minutnog grada u “sklopu agende Ujedinjenih Naroda i Svjetskog ekonomskog foruma vezanim za ‘klimatske promjene’, gdje se ljudima pod izlikom zaštite klime, doslovno želi ograničiti njihov radijus i sloboda kretanja“.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/dadfakfkahdjfad-800x326.jpg"/>
<h4>Dostupnost svih sadržaja unutar 15 minuta hoda</h4>
Potom se prenosi izjava zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Danijele Dolenec da su pred Zagrebom “veliki projekti”, kao i “realizacija projekta ’15-minutni grad’ za kojim posebno vape novije četvrti grada“.
Točno je da je Dolenec rekla da je ostvarenje koncepta “15-minutnog grada” u planu gradske vlasti (arhivirano <a href="https://archive.li/ax1jT" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>), da su starija naselja u Novom Zagrebu građena s logikom dostupnosti sadržaja unutar 15 minuta hoda te da će gradska vlast na idućoj sjednici Gradske skupštine “pokrenuti postupak izmjene Generalnog urbanističkog plana za Zagreb i Sesvete”, što je prilika da “uz pažljivo mapiranje gradskih četvrti, isplaniramo izgradnju društvenih sadržaja u postojećim, ali i novim zonama izgradnje”.
Međutim, nije točno da je ’15-minutni grad’ zamišljen kao način kontrole kretanja ljudi i ograničavanja radijusa njihova kretanja.
O konceptu 15-minutnog grada Faktograf.hr <a href="https://faktograf.hr/2022/05/10/kako-stvoriti-odrzivi-15-minutni-grad/" rel="noopener" target="_blank">već je pisao</a>, kao i o procesu prilagodbe Zagreba klimatskoj krizi koji bi trebao ići paralelno s obnovom grada od potresa. Koncept je to koji podrazumijeva da svi stanovnici moraju zadovoljiti svoje osnovne potrebe u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta.
<h4>Ideja nagrađena prestižnom nagradom Obel</h4>
Ideja je to francuskog arhitekta i urbanista Carlosa Morena, koji ju je počeo razvijati 2016. godine, i za koju je kasnije bio nagrađen prestižnom <a href="https://www.e-architect.com/awards/obel-award-2021-15-minute-city" rel="noopener" target="_blank">nagradom Obel</a>. Moreno je radio kao savjetnik u kampanji aktualnoj pariškog gradonačelnici Anni Hidalgo. Ona je, naime, prihvatila koncept ’15-minutnog grada’ kao jednu od okosnica svoje kampanje, da bi ga kasnije prihvatili i u drugim europskim gradovima kao što su Barcelona, Dublin, Milano, Lisabon i Rim (<a href="https://www.dezeen.com/2021/10/26/15-minute-city-carlos-moreno-obel-award/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.transformative-mobility.org/assets/publications/TUMI_The-15-Minute-City_2021-07.pdf" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://www.politico.eu/article/what-the-city-of-the-future-borrows-from-the-past/" rel="noopener" target="_blank">3</a>).
Teorije zavjere koje se tiču 15-minutnog grada pokrenuli su medijski napisi o planovima okružnog vijeća Oxfordshirea u Velikoj Britaniji koje je 29. studenog 2022. godine donijelo <a href="https://letstalk.oxfordshire.gov.uk/traffic-filters-2022" rel="noopener" target="_blank">odluku</a> o probnom uvođenju šest ‘prometnih filtera’ u Oxfordu. Prometni filteri, o čemu je <a href="https://faktograf.hr/2022/12/16/ne-novi-prometni-plan-u-oxfordshireu-nije-klimatski-lockdown/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf također pisao</a>, bili su dizajnirani da reduciraju gužve u prometu, učine putovanje autobusima bržim te pješačenje i vožnju biciklom u gradu sigurnim.
Kako su tada javne vlasti napisale na službenim stranicama u kojima je predstavljen novi prometni plan, radilo se o želji da se smanji nepotrebno putovanje privatnim automobilima te da se hodanje, bicikliranje, javni prijevoz i dijeljenje prijevoza učine prirodnim prvim izborom. Nije se radilo o blokiranju pristupa bilo kojem dijelu grada Oxforda ili ostatku države, niti o pokušaju da se ljude zatvori u njihovim četvrtima.
No, bez obzira na pojašnjenja okružnog vijeća, koncept ’15-minutnog grada’ razvio se u zasebnu teoriju zavjere da se radi o ‘međunarodnoj socijalističkoj uroti’ ili ‘uroti da se ograniči kretanje ljudi’, o čemu su pisali i brojni mainstream mediji (<a href="https://www.theguardian.com/business/2023/feb/26/uk-economic-uncertainty-adds-fuel-to-fire-for-conspiracy-theorists" rel="noopener" target="_blank">Guardian</a>, Bloomberg).
Međutim, koncept ’15-minutnog grada’ predstavlja pokušaj organiziranja grada tako da se stanovnicima omogući zadovoljavanje osnovnih potreba u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta. Zbog svega toga ocjenjujemo kako članku portala Epoha nedostaje kontekst.

Ne, cilj 15-minutnog grada nije ograničavanje kretanja ljudi - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Europska unija predlaže zabranu popravaka automobila starijih od 15 godina" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: