Električni automobili nisu ekološki prihvatljivi

Samo istina

Čak i računica na podacima iz viralne objave u kojoj se propituje ekološka održivost električnih vozila ide u korist električnog automobila - emisije su niže za gotovo 55 posto.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/sindy-sussengut-yo5m9vczbcm-unsplash-1013x675.jpg"/>
Ilustracija: Sindy Süßengut on Unsplash
Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo, o čemu je Faktograf pisao u više navrata (<a href="https://faktograf.hr/2022/07/11/sto-kad-elektricni-automobili-u-guzvi-ostanu-bez-struje/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/08/26/kirurg-i-hdz-ovac-hrvoje-tomasovic-siri-dezinformacije-o-elektricnim-automobilima/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/09/06/fotografija-ne-prikazuje-kako-dizelski-generator-puni-elektricno-vozilo/">3</a>).
Ovoga puta društvenim se mrežama širi <a href="https://www.facebook.com/NEOVISNABESKORISNA/posts/pfbid0X41DZjny91yJCa2po4GkoQdkU2VW3FajWN4RMsfE1BcbKJNjnDe599KpeLDVGrRNl">objava</a> stranice “Samo istina” koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil.
Objava je, u nešto manje od deset dana na Facebooku, &nbsp;podijeljena preko 1400 puta.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-18-375x450.png"/>
Autor također navodi kako je za jednu bateriju potrebno prokopati oko 250 tona Zemljine kore.
“A ljudi i dalje vjeruju u bajku o ‘čistoj energiji’ kada voze svoje električne automobil“, stoji u objavi.
<h4>Čista energija</h4>
Električni automobili ekološki su onoliko koliko je “zelena” električna energija za njegovo napajanje. Količina zagađenja, dakle, varira o načinu proizvodnje energije, odnosno o tome dobiva li se pogonska energija korištenjem fosilnih goriva ili obnovljivih izvora energije.
Na primjer, studija Europske federacije za transport i okoliš <a href="https://www.transportenvironment.org/wp-content/uploads/2021/07/TE%20-%20draft%20report%20v04.pdf">donosi</a> procjene onog najgoreg scenarija; da je baterija električnog automobila proizvedena u Kini, a automobil se koristi u Poljskoj (gdje ugljen ima veliki udio u proizvodnji električne energije), stvarao bi 28 posto manje emisija nego što bi ih proizveo benzinski automobil.
Da je pak baterija proizvedena u Švedskoj i da se električni automobil tamo koristi, emisije bi bile 81 posto manje nego kod benzinskih automobila.
Točno je i da ekstrakcija metala za proizvodnju baterija ostavlja ekološki učinak, iako te posljedice dezinformatori i protivnici električnih automobila često znaju preuveličavati.
Kako <a href="https://www.epa.gov/greenvehicles/electric-vehicle-myths#Myth2">navodi</a> američka Agencija za zaštitu okoliša, određene studije jesu pokazale da proizvodnja baterije za električni automobil može uzrokovati više emisija ugljika nego proizvodnja benzinskog automobila.
Međutim, uzevši u obzir da električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-19-800x446.png"/>
<h4>Bager</h4>
Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen.
Na to je u svom <a href="https://sonofgeektalk.wordpress.com/2022/11/11/debunking-the-caterpillar-meme/">blogu</a> upozorio Gianni Catalfamo, direktor talijanske start up tvrtke One Wedge koja se bavi razvojem infrastrukture za punjenje električnih automobila. Catalfamo navodi kako je, uzevši u obzir brojke koje se navode u postu, i dalje vidljivo da električni automobili ostavljaju manji ekološki otisak.
Primjerice, ako izgaranjem jedne litre dizelskog goriva nastane oko 2,7 kilograma CO2, to znači da bi navedeni bager, kako bi iskopao dovoljno litija za jednu bateriju, potrošio oko 2,7 tone CO2 u 12 sati rada. Catalfamo navodi kako baterija električnog automobila uobičajeno traje 160.000 kilometara te da bi dizelski automobil na toj kilometraži proizveo oko 24 tone CO2 (pod pretpostavkom da emitira 150 grama CO2 po jednom kilometru). Električni automobil bi pak potrošio oko 27.000 kWh, a uzevši u obzir je<a href="https://www.statista.com/statistics/1291750/carbon-intensity-power-sector-eu-country/"> EU prosjek </a>&nbsp;od 300 grama CO2 po kWh, radi se o oko 8 tona CO2.
Kada se tome dodaju 2,7 tone CO2 potrebne za proizvodnju baterija, dođe se do brojke od 10,8 tona. Catalfamo navodi kako računica koja uzima u obzir podatke iz viralne objave također ide u korist električnog automobila – emisije su niže za gotovo 55 posto. Međutim, proces rudarenja litija u praksi nije tako jednostavan kakvim se prikazuje u viralnoj objavi stranice “Samo istina”.
<h4>Može i bez rudarenja</h4>
Catalfamo , ali i neki drugi stručnjaci, naglašavaju kako se litij ne dobiva samo rudarenjem iz čvrstih stijena.
Naime, najveća svjetska nalazišta litija nalaze se na južnoameričkom kontinentu u podzemnim slanim jezerima. Takav način ekstrakcije litija uopće ne uključuje korištenje bagera kao što je Caterpillar.
Ekstrakcija izgleda tako da se smjesa iz zemlje pumpa u bazene i neko vrijeme isparava na suncu. Ta se slana smjesa kasnije filtrira i iz nje se dobiva litij-karbonat. Kako se navodi u nekim izvorima, kod te metode ekstrakcije emisije CO2 su relativno niske – 50 do 100 kilograma CO2 za jednu automobilsku bateriju. S druge, strane, takav pristup također ostavlja ekološki otisak jer zahtjeva velike količine vode.
No unatoč tome što se najveće zalihe nalaze u Južnoj Americi u podzemnim slanim jezerima, zemlja koja <a href="https://www.statista.com/statistics/268789/countries-with-the-largest-production-output-of-lithium/">proizvodi </a>&nbsp;najviše litija (oko 61 000 tona u 2022. godini) jest Australija, gdje se ta sirovina ipak dobiva rudarenjem. Procjena je da vađenje jedne tone litija iz stijena emitira oko 15 tona CO2 (<a href="https://climate.mit.edu/ask-mit/how-much-co2-emitted-manufacturing-batteries">MIT</a>).
Osim vađenja litija iz podzemnih slanih jezera i iz čvrstih stijena, litij se može dobiti i uz pomoć termalnih voda, što je ujedno i način ekstrakcije koji emitira najmanje CO2 te koristi najmanje vode.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-20-800x450.png"/>
<h4>Koliko je zemlje i materijala potrebno?</h4>
Na društvenim mrežama i ranije su se donosile procjene koje se odnose na rudarenje minerala potrebnih za proizvodnju jedne baterije za električni automobil. U verziji viralne objave na engleskom jeziku (arhivirano <a href="https://archive.ph/67nQD">ovdje</a>) brojke su nešto niže od onih koje je podijelila stranica “Samo istina”, pa se tako navodi da baterija električnog automobila ima 11 kg litija, 27 kilograma nikla, 20 kilograma mangana, 13.5 kg kobalta, 90 kilograma bakra te 181 kg aluminija, čelika i plastike.
O ovim je procjenama pisao AFP, koji navodi da brojka od 250 tona zemljine kore koje je navodno potrebno iskopati kako bi se napravila baterija za jedan elektronički automobil potječe iz izvješća Instituta Manhattan koji je ranije promicao skepticizam prema klimatskim promjenama (<a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.328N2RY">1</a>, <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.327A429">2</a>).
Peter Newman , profesor na australskom Sveučilištu Curtin, za AFP je rekao kako je teško odrediti koliko se zemlje iskopa tijekom procesa rudarenja. “Čimbenici kao što su geografija, vrsta i koncentracija sirovina i stope oporabe utječu na ishod. Ovisno o vrsti baterije za električno vozilo, sirovina potrebna za svaku od njih može zahtijevati drugačiji proces rudarenja i stoga se istiskuje različita količina zemlje”, &nbsp;rekao je Newman.
Marko Paakkinen, voditelj istraživačkog tima u Finskom tehničkom istraživačkom centru, također je za AFP &nbsp;komentirao brojke koje se odnose na količinu minerala koje sadrži jedna baterija. Jedan dio njih je otprilike točan, no neke su zaokružene na veću cifru te predstavljaju generalizaciju.
Paakkinen ističe kako takve i slične objave pretpostavljaju da bi sve baterije električnih automobila bile takozvane NMC baterije koje se sastoje od nikla, mangana i kobalta. “Američki proizvođač Tesla prešao je na proizvodnju oko polovice svojih automobila s LFP baterijama koje koriste litij, željezo i fosfat kao ključne sirovine i stoga su ekološki prihvatljiviji od NMC-a” rekao je Paakkinen, koji naglašava i da se benzin, za razliku od minerala u baterijama električnih automobila, ne može reciklirati.
<h4>Dezinformacije o vađenju litija</h4>
Društvenim mrežama i ranije su se širile manipulativne objave kojima se nastojao preuveličati utjecaj proizvodnje litija koji se koristi u baterijama u električnim automobilima. U dobrom dijelu tih objava često se prikazuju rudnici koji se ne koriste za ekstrakciju litija, već nekih drugih sirovina (<a href="https://www.usatoday.com/story/news/factcheck/2022/10/06/fact-check-viral-image-shows-coal-mining-machine-not-lithium-mining/8082617001/">1</a>, <a href="https://www.politifact.com/factchecks/2022/may/11/facebook-posts/photo-does-not-show-lithium-mine-its-copper-mine/">2</a>, <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-lithium-mine-idUSL1N2LU1N6">3</a>, <a href="https://apnews.com/article/fact-check-pipeline-lithium-mine-photos-138193165304">4</a>, <a href="https://checkyourfact.com/2022/05/12/fact-check-oil-wells-lithium-mines-environment/">5</a>).
Točno je da postoje određeni izazovi u razvijanju tehnologije električnih automobila, međutim riječ je o sektoru koji se vrlo brzo unaprjeđuje. Sve više se razvijaju metode <a href="https://balkans.aljazeera.net/news/technology/2023/3/15/kostarika-postala-lider-u-vadjenju-litija-iz-starih-baterija">ekstrakcije litija</a> ne samo iz starih baterija električnih vozila, već i iz drugih elektroničkih uređaja poput mobitela.
Osim toga, u dezinformirajućim objavama o električnim vozilima vrlo se često izostavlja bitna činjenica: čak i ako proizvodnja baterije ima veći ekološki otisak od proizvodnje automobila na fosilni pogon, ukupni ekološki učinak električnog automobila ipak je znatno manji jer električna vozila u vožnji ne emitiraju stakleničke plinove.
Zbog toga ocjenjujemo ovu objavu kao neutemeljenu.

Skriva li se u bageru dokaz da su automobili na dizel i benzin "čišći" od električnih? - Faktograf.hr

<a href="https://remedia.social/claim-author/mislav-kolakusic-c5d36490205b">Mislav Kolakušić</a> tvrdi da elektr ični automobili nisu ekološki i da su iznimno opasni, posebno ako se zapale. Međutim, ova tvrdnja nije potkrijepljena znanstvenim dokazima.
Prvo, razmotrimo ekološki utjecaj električnih automobila. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41560-019-0529-1">Nature Sustainability</a> pokazuje da električni automobili imaju znatno manji utjecaj na okoliš u odnosu na automobile s unutrašnjim izgaranjem, posebno ako se koristi obnovljiva energija za punjenje baterija. Električni automobili ne proizvode izravne emisije ugljikovog dioksida, što smanjuje njihov utjecaj na klimatske promjene.
Drugo, razmotrimo rizik od požara. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0360544219315347">Energy</a> pokazuje da je rizik od požara kod električnih automobila sličan ili manji u odnosu na automobile s unutrašnjim izgaranjem. Električni automobili imaju sigurnosne mehanizme koji smanjuju rizik od požara, a baterije su dizajnirane da se mogu sigurno isključiti u slučaju nesreće.
Također, tvrdnja da će požar električnog automobila gorjeti pola naselja je preuveličana. Požari električnih automobila su rijetki i obično se mogu kontrolirati na isti način kao i požari konvencionalnih automobila. Vatrogasne službe su obučene za gašenje požara električnih automobila i imaju odgovarajuću opremu za to.
Zaključno, tvrdnja da su električni automobili nisu ekološki i da su iznimno opasni je netočna. Električni automobili imaju manji utjecaj na okoliš i rizik od požara je sličan ili manji u odnosu na automobile s unutrašnjim izgaranjem. Važno je da se informacije o tehnologiji i sigurnosti temelje na znanstvenim dokazima i stručnim studijama.

Provjera tvrdnji: Električni automobili nisu ekološki i opasni

Na Facebook stranici “Zagrebačka Banka Online” objavljen je nagradni natječaj (arhivirano<a href="https://archive.li/tPrTZ" rel="noopener" target="_blank"> ovdje</a>) u sklopu kojeg Zagrebačka banka navodno 15 najsretnijih dobitnika nagrađuje s udvostručenim iznosom sredstava na računu. Uz fotografiju poslovnice Zagrebačke banke objavljen je sljedeći opis:
<blockquote>“Zagrebačka banka ima posebno iznenađenje za sve svoje vjerne korisnike Visa kartica! Planiramo nagraditi 15 sretnih dobitnika s udvostručenim iznosima na njihovim računima. 
Napomena: Minimalni iznos za udvostručenje je 50 eura, a maksimalni iznos je 500 eura. 
Kako sudjelovati? 
1. Jednostavno lajkajte ovaj post! 
2. Podijelite ga s prijateljima kako bi i oni imali priliku sudjelovati. 
3. Pošaljite nam poruku s ključnom riječju “JA” 
Sretno svima!”</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
Nagradni natječaj je objavljen 12. ožujka, a prikupio je 48 dijeljenja, 153 komentara i 231 ostalu reakciju.
<h4>Zagrebačka banka: Nismo ni na koji način povezani s ovom nagradnom igrom</h4>
Riječ je, zapravo, o lažnom nagradnom natječaju. Potvrdili su to iz Zagrebačke banke na upit Faktografa.
“Zagrebačka banka nije ni na koji način povezana s ovom lažnom nagradnom igrom, kao ni sa stranicom s koje je ista objavljena na Facebooku.
Nagradna igra i spomenuti račun su prijavljeni, te očekujemo njihovo skoro uklanjanje s Facebooka. Apeliramo još jednom na naše klijente da ne nasjedaju na lažne nagradne igre na društvenim mrežama stranica koje se pretvaraju da su Zagrebačka banka”, poručili su u odgovoru na naš upit.
Napominju da je službene profile Zagrebačke banke moguće pronaći na <a href="https://www.linkedin.com/company/zagrebacka-banka/">LinkedInu</a>, <a href="https://www.youtube.com/channel/UCPO1SAxHj8_K5vLk_zyJSHw">YouTubeu</a> te <a href="https://twitter.com/zabaINFO">platformi X</a>, a sve eventualne nagradne igre mogu se pronaći i na službenim <a href="https://www.zaba.hr/home/">internetskim stranicama Banke</a>.
<h4>Lažni nagradni natječaji česta praksa</h4>
Postoje i neki drugi znakovi koji upućuju na to da se zaista radi o lažnoj nagradnoj igri. Naime, stranica Zagrebačka Banka Online ima svega dva pratitelja, jedina objava (osim profilne fotografije) jest upravo ona o navodnom nagradnom natječaju. Upravo zato je bitno i provjeriti koliko je neka stranica autentična prije upuštanja u različite nagradne igre.
Na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca i tvrtki koje nude poklone, a “poklanjaju” se različite stvari – od mobitela, hladnjaka, do novca, automobila pa čak i kućica. Potrebno je samo javiti se organizatoru “nagradnog natječaja”, a cilj je naravno prijevara, odnosno krađa podataka. O takvim prijevarama Faktograf je pisao u <a href="https://faktograf.hr/tag/lazna-nagradna-igra/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a>.
Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2019/08/01/lazni-facebook-profili-i-stranice-kako-varaju-tko-ih-kreira-i-kako-se-na-njima-zaraduje/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2021/10/29/internetski-prevaranti-iskoristavaju-drustveno-zanemarivanje-starijih-osoba/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>.

Zagrebačka banka ne nagrađuje korisnike Facebooka s udvostručenim iznosima na računu - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, mnoge tvrdnje o cjepivima i pandemiji COVID-19 kruže medijima i društvenim mrežama. Jedna od takvih tvrdnji je da injekcije prodane tijekom pandemije nisu zadovoljile definiciju cjepiva ni na druge načine. Ovaj članak će detaljno istražiti tu tvrdnju i pružiti znanstveno utemeljenu analizu.
<h2>Definicija cjepiva</h2>
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), cjepivo je biološki pripravak koji se koristi za stvaranje imuniteta na određenu bolest. Cjepiva mogu sadržavati oslabljene ili mrtve patogene, ili dijelove patogena, koji potiču imunološki sustav da stvori odgovor na buduće infekcije.
<h2>mRNA cjepiva</h2>
mRNA cjepiva, kao što su Pfizer-BioNTech i Moderna, koriste novu tehnologiju koja uključuje ubrizgavanje mRNA molekula koje kodiraju proteine virusa. Ovi proteini potiču imunološki sustav da stvori odgovor na virus, čime se postiže imunitet.
<h2>Učinkovitost i sigurnost</h2>
Tvrdnja da mRNA cjepiva nisu zadovoljila definiciju cjepiva temelji se na pogrešnoj interpretaciji njihove učinkovitosti i sigurnosti. Studije su pokazale da mRNA cjepiva imaju visoku učinkovitost u prevenciji teških oblika bolesti i smanjenju prijenosa virusa. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2034577">New England Journal of Medicine</a> pokazala je da Pfizer-BioNTech cjepivo ima učinkovitost od 95% u prevenciji simptomatske infekcije COVID-19.
<h2>Dugoročne nuspojave</h2>
Tvrdnja da cjepiva nisu dobro proučena u pogledu dugoročnih nuspojava također je netočna. Iako je vrijeme praćenja ograničeno, postojeće studije pokazuju da su nuspojave mRNA cjepiva uglavnom blage i privremene. Nadalje, dugoročne studije o drugim cjepivima, kao što su cjepiva protiv velikih boginja i vodenih kozica, pokazale su da su nuspojave rijetke i uglavnom blage.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju dostupnih znanstvenih dokaza, tvrdnja da injekcije prodane tijekom pandemije nisu zadovoljile definiciju cjepiva ni na druge načine je netočna. mRNA cjepiva su učinkovita i sigurna sredstva za prevenciju COVID-19, a tvrdnje o njihovoj neefikasnosti i opasnosti temelje se na pogrešnim interpretacijama i nedostatku znanstvenih dokaza.

Provjera tvrdnji: Injekcije prodane tijekom Prijevare nisu zadovoljile definiciju cjepiva

U članku objavljenom na stranici Cijepljenje.Info, autor tvrdi da cjepiva nisu najbolje istraženi proizvodi na svijetu i da nema odgovarajućih sigurnosnih studija. Ova tvrdnja je izazvala veliku pažnju i potaknula raspravu o sigurnosti cjepiva.
Prema članku, dr. Stanley Plotkin i njegova ekipa su priznali da se cjepiva ne proučavaju kako treba – ni prije licenciranja ni nakon licenciranja. Ovo je nevjerojatan preokret, s obzirom na to da je medicinska zajednica desetljećima inzistirala da su cjepiva najtemeljitije istraženi proizvodi ikada.
Međutim, treba napomenuti da postoje brojne studije koje potvrđuju sigurnost cjepiva. Na primjer, studija objavljena u časopisu The Lancet pokazuje da su cjepiva protiv dječjih bolesti visoko učinkovita i sigurna (<a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)32497-6/fulltext">The Lancet</a>). Također, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da su cjepiva jedan od najsigurnijih i najučinkovitijih načina zaštite od zaraznih bolesti (<a href="https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/immunization-coverage">WHO</a>).
S druge strane, postoje i studije koje ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja. Na primjer, studija objavljena u časopisu Vaccine navodi da postoje znanstveni dokazi koji ukazuju na moguće nuspojave cjepiva (<a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X19313647">Vaccine</a>). Ove studije sugeriraju da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjela sigurnost cjepiva.
Ukratko, tvrdnja da cjepiva nisu najbolje istraženi proizvodi na svijetu i da nema odgovarajućih sigurnosnih studija je djelomično točna. Postoje brojne studije koje potvrđuju sigurnost cjepiva, ali također postoje i studije koje ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja. Važno je nastaviti s istraživanjima kako bi se osigurala najveća moguća sigurnost za sve koji se cijepe.

Provjera tvrdnje: Cjepiva nisu najbolje istraženi proizvodi na svijetu

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Električni automobili nisu ekološki prihvatljivi" is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: