Električni automobili nisu ekološki i iznimno su opasni, jer kada se zapali električni automobil pa to će gorjeti pola naselja.

Mislav Kolakušić

Provjera tvrdnji: Električni automobili nisu ekološki i opasni

<a href="https://remedia.social/claim-author/mislav-kolakusic-c5d36490205b">Mislav Kolakušić</a> tvrdi da elektr ični automobili nisu ekološki i da su iznimno opasni, posebno ako se zapale. Međutim, ova tvrdnja nije potkrijepljena znanstvenim dokazima.
Prvo, razmotrimo ekološki utjecaj električnih automobila. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41560-019-0529-1">Nature Sustainability</a> pokazuje da električni automobili imaju znatno manji utjecaj na okoliš u odnosu na automobile s unutrašnjim izgaranjem, posebno ako se koristi obnovljiva energija za punjenje baterija. Električni automobili ne proizvode izravne emisije ugljikovog dioksida, što smanjuje njihov utjecaj na klimatske promjene.
Drugo, razmotrimo rizik od požara. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0360544219315347">Energy</a> pokazuje da je rizik od požara kod električnih automobila sličan ili manji u odnosu na automobile s unutrašnjim izgaranjem. Električni automobili imaju sigurnosne mehanizme koji smanjuju rizik od požara, a baterije su dizajnirane da se mogu sigurno isključiti u slučaju nesreće.
Također, tvrdnja da će požar električnog automobila gorjeti pola naselja je preuveličana. Požari električnih automobila su rijetki i obično se mogu kontrolirati na isti način kao i požari konvencionalnih automobila. Vatrogasne službe su obučene za gašenje požara električnih automobila i imaju odgovarajuću opremu za to.
Zaključno, tvrdnja da su električni automobili nisu ekološki i da su iznimno opasni je netočna. Električni automobili imaju manji utjecaj na okoliš i rizik od požara je sličan ili manji u odnosu na automobile s unutrašnjim izgaranjem. Važno je da se informacije o tehnologiji i sigurnosti temelje na znanstvenim dokazima i stručnim studijama.

Čak i računica na podacima iz viralne objave u kojoj se propituje ekološka održivost električnih vozila ide u korist električnog automobila - emisije su niže za gotovo 55 posto.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/sindy-sussengut-yo5m9vczbcm-unsplash-1013x675.jpg"/>
Ilustracija: Sindy Süßengut on Unsplash
Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo, o čemu je Faktograf pisao u više navrata (<a href="https://faktograf.hr/2022/07/11/sto-kad-elektricni-automobili-u-guzvi-ostanu-bez-struje/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/08/26/kirurg-i-hdz-ovac-hrvoje-tomasovic-siri-dezinformacije-o-elektricnim-automobilima/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/09/06/fotografija-ne-prikazuje-kako-dizelski-generator-puni-elektricno-vozilo/">3</a>).
Ovoga puta društvenim se mrežama širi <a href="https://www.facebook.com/NEOVISNABESKORISNA/posts/pfbid0X41DZjny91yJCa2po4GkoQdkU2VW3FajWN4RMsfE1BcbKJNjnDe599KpeLDVGrRNl">objava</a> stranice “Samo istina” koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil.
Objava je, u nešto manje od deset dana na Facebooku, &nbsp;podijeljena preko 1400 puta.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-18-375x450.png"/>
Autor također navodi kako je za jednu bateriju potrebno prokopati oko 250 tona Zemljine kore.
“A ljudi i dalje vjeruju u bajku o ‘čistoj energiji’ kada voze svoje električne automobil“, stoji u objavi.
<h4>Čista energija</h4>
Električni automobili ekološki su onoliko koliko je “zelena” električna energija za njegovo napajanje. Količina zagađenja, dakle, varira o načinu proizvodnje energije, odnosno o tome dobiva li se pogonska energija korištenjem fosilnih goriva ili obnovljivih izvora energije.
Na primjer, studija Europske federacije za transport i okoliš <a href="https://www.transportenvironment.org/wp-content/uploads/2021/07/TE%20-%20draft%20report%20v04.pdf">donosi</a> procjene onog najgoreg scenarija; da je baterija električnog automobila proizvedena u Kini, a automobil se koristi u Poljskoj (gdje ugljen ima veliki udio u proizvodnji električne energije), stvarao bi 28 posto manje emisija nego što bi ih proizveo benzinski automobil.
Da je pak baterija proizvedena u Švedskoj i da se električni automobil tamo koristi, emisije bi bile 81 posto manje nego kod benzinskih automobila.
Točno je i da ekstrakcija metala za proizvodnju baterija ostavlja ekološki učinak, iako te posljedice dezinformatori i protivnici električnih automobila često znaju preuveličavati.
Kako <a href="https://www.epa.gov/greenvehicles/electric-vehicle-myths#Myth2">navodi</a> američka Agencija za zaštitu okoliša, određene studije jesu pokazale da proizvodnja baterije za električni automobil može uzrokovati više emisija ugljika nego proizvodnja benzinskog automobila.
Međutim, uzevši u obzir da električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-19-800x446.png"/>
<h4>Bager</h4>
Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen.
Na to je u svom <a href="https://sonofgeektalk.wordpress.com/2022/11/11/debunking-the-caterpillar-meme/">blogu</a> upozorio Gianni Catalfamo, direktor talijanske start up tvrtke One Wedge koja se bavi razvojem infrastrukture za punjenje električnih automobila. Catalfamo navodi kako je, uzevši u obzir brojke koje se navode u postu, i dalje vidljivo da električni automobili ostavljaju manji ekološki otisak.
Primjerice, ako izgaranjem jedne litre dizelskog goriva nastane oko 2,7 kilograma CO2, to znači da bi navedeni bager, kako bi iskopao dovoljno litija za jednu bateriju, potrošio oko 2,7 tone CO2 u 12 sati rada. Catalfamo navodi kako baterija električnog automobila uobičajeno traje 160.000 kilometara te da bi dizelski automobil na toj kilometraži proizveo oko 24 tone CO2 (pod pretpostavkom da emitira 150 grama CO2 po jednom kilometru). Električni automobil bi pak potrošio oko 27.000 kWh, a uzevši u obzir je<a href="https://www.statista.com/statistics/1291750/carbon-intensity-power-sector-eu-country/"> EU prosjek </a>&nbsp;od 300 grama CO2 po kWh, radi se o oko 8 tona CO2.
Kada se tome dodaju 2,7 tone CO2 potrebne za proizvodnju baterija, dođe se do brojke od 10,8 tona. Catalfamo navodi kako računica koja uzima u obzir podatke iz viralne objave također ide u korist električnog automobila – emisije su niže za gotovo 55 posto. Međutim, proces rudarenja litija u praksi nije tako jednostavan kakvim se prikazuje u viralnoj objavi stranice “Samo istina”.
<h4>Može i bez rudarenja</h4>
Catalfamo , ali i neki drugi stručnjaci, naglašavaju kako se litij ne dobiva samo rudarenjem iz čvrstih stijena.
Naime, najveća svjetska nalazišta litija nalaze se na južnoameričkom kontinentu u podzemnim slanim jezerima. Takav način ekstrakcije litija uopće ne uključuje korištenje bagera kao što je Caterpillar.
Ekstrakcija izgleda tako da se smjesa iz zemlje pumpa u bazene i neko vrijeme isparava na suncu. Ta se slana smjesa kasnije filtrira i iz nje se dobiva litij-karbonat. Kako se navodi u nekim izvorima, kod te metode ekstrakcije emisije CO2 su relativno niske – 50 do 100 kilograma CO2 za jednu automobilsku bateriju. S druge, strane, takav pristup također ostavlja ekološki otisak jer zahtjeva velike količine vode.
No unatoč tome što se najveće zalihe nalaze u Južnoj Americi u podzemnim slanim jezerima, zemlja koja <a href="https://www.statista.com/statistics/268789/countries-with-the-largest-production-output-of-lithium/">proizvodi </a>&nbsp;najviše litija (oko 61 000 tona u 2022. godini) jest Australija, gdje se ta sirovina ipak dobiva rudarenjem. Procjena je da vađenje jedne tone litija iz stijena emitira oko 15 tona CO2 (<a href="https://climate.mit.edu/ask-mit/how-much-co2-emitted-manufacturing-batteries">MIT</a>).
Osim vađenja litija iz podzemnih slanih jezera i iz čvrstih stijena, litij se može dobiti i uz pomoć termalnih voda, što je ujedno i način ekstrakcije koji emitira najmanje CO2 te koristi najmanje vode.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-20-800x450.png"/>
<h4>Koliko je zemlje i materijala potrebno?</h4>
Na društvenim mrežama i ranije su se donosile procjene koje se odnose na rudarenje minerala potrebnih za proizvodnju jedne baterije za električni automobil. U verziji viralne objave na engleskom jeziku (arhivirano <a href="https://archive.ph/67nQD">ovdje</a>) brojke su nešto niže od onih koje je podijelila stranica “Samo istina”, pa se tako navodi da baterija električnog automobila ima 11 kg litija, 27 kilograma nikla, 20 kilograma mangana, 13.5 kg kobalta, 90 kilograma bakra te 181 kg aluminija, čelika i plastike.
O ovim je procjenama pisao AFP, koji navodi da brojka od 250 tona zemljine kore koje je navodno potrebno iskopati kako bi se napravila baterija za jedan elektronički automobil potječe iz izvješća Instituta Manhattan koji je ranije promicao skepticizam prema klimatskim promjenama (<a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.328N2RY">1</a>, <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.327A429">2</a>).
Peter Newman , profesor na australskom Sveučilištu Curtin, za AFP je rekao kako je teško odrediti koliko se zemlje iskopa tijekom procesa rudarenja. “Čimbenici kao što su geografija, vrsta i koncentracija sirovina i stope oporabe utječu na ishod. Ovisno o vrsti baterije za električno vozilo, sirovina potrebna za svaku od njih može zahtijevati drugačiji proces rudarenja i stoga se istiskuje različita količina zemlje”, &nbsp;rekao je Newman.
Marko Paakkinen, voditelj istraživačkog tima u Finskom tehničkom istraživačkom centru, također je za AFP &nbsp;komentirao brojke koje se odnose na količinu minerala koje sadrži jedna baterija. Jedan dio njih je otprilike točan, no neke su zaokružene na veću cifru te predstavljaju generalizaciju.
Paakkinen ističe kako takve i slične objave pretpostavljaju da bi sve baterije električnih automobila bile takozvane NMC baterije koje se sastoje od nikla, mangana i kobalta. “Američki proizvođač Tesla prešao je na proizvodnju oko polovice svojih automobila s LFP baterijama koje koriste litij, željezo i fosfat kao ključne sirovine i stoga su ekološki prihvatljiviji od NMC-a” rekao je Paakkinen, koji naglašava i da se benzin, za razliku od minerala u baterijama električnih automobila, ne može reciklirati.
<h4>Dezinformacije o vađenju litija</h4>
Društvenim mrežama i ranije su se širile manipulativne objave kojima se nastojao preuveličati utjecaj proizvodnje litija koji se koristi u baterijama u električnim automobilima. U dobrom dijelu tih objava često se prikazuju rudnici koji se ne koriste za ekstrakciju litija, već nekih drugih sirovina (<a href="https://www.usatoday.com/story/news/factcheck/2022/10/06/fact-check-viral-image-shows-coal-mining-machine-not-lithium-mining/8082617001/">1</a>, <a href="https://www.politifact.com/factchecks/2022/may/11/facebook-posts/photo-does-not-show-lithium-mine-its-copper-mine/">2</a>, <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-lithium-mine-idUSL1N2LU1N6">3</a>, <a href="https://apnews.com/article/fact-check-pipeline-lithium-mine-photos-138193165304">4</a>, <a href="https://checkyourfact.com/2022/05/12/fact-check-oil-wells-lithium-mines-environment/">5</a>).
Točno je da postoje određeni izazovi u razvijanju tehnologije električnih automobila, međutim riječ je o sektoru koji se vrlo brzo unaprjeđuje. Sve više se razvijaju metode <a href="https://balkans.aljazeera.net/news/technology/2023/3/15/kostarika-postala-lider-u-vadjenju-litija-iz-starih-baterija">ekstrakcije litija</a> ne samo iz starih baterija električnih vozila, već i iz drugih elektroničkih uređaja poput mobitela.
Osim toga, u dezinformirajućim objavama o električnim vozilima vrlo se često izostavlja bitna činjenica: čak i ako proizvodnja baterije ima veći ekološki otisak od proizvodnje automobila na fosilni pogon, ukupni ekološki učinak električnog automobila ipak je znatno manji jer električna vozila u vožnji ne emitiraju stakleničke plinove.
Zbog toga ocjenjujemo ovu objavu kao neutemeljenu.

Skriva li se u bageru dokaz da su automobili na dizel i benzin "čišći" od električnih? - Faktograf.hr

Na Facebook stranici “Zagrebačka Banka Online” objavljen je nagradni natječaj (arhivirano<a href="https://archive.li/tPrTZ" rel="noopener" target="_blank"> ovdje</a>) u sklopu kojeg Zagrebačka banka navodno 15 najsretnijih dobitnika nagrađuje s udvostručenim iznosom sredstava na računu. Uz fotografiju poslovnice Zagrebačke banke objavljen je sljedeći opis:
<blockquote>“Zagrebačka banka ima posebno iznenađenje za sve svoje vjerne korisnike Visa kartica! Planiramo nagraditi 15 sretnih dobitnika s udvostručenim iznosima na njihovim računima. 
Napomena: Minimalni iznos za udvostručenje je 50 eura, a maksimalni iznos je 500 eura. 
Kako sudjelovati? 
1. Jednostavno lajkajte ovaj post! 
2. Podijelite ga s prijateljima kako bi i oni imali priliku sudjelovati. 
3. Pošaljite nam poruku s ključnom riječju “JA” 
Sretno svima!”</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
Nagradni natječaj je objavljen 12. ožujka, a prikupio je 48 dijeljenja, 153 komentara i 231 ostalu reakciju.
<h4>Zagrebačka banka: Nismo ni na koji način povezani s ovom nagradnom igrom</h4>
Riječ je, zapravo, o lažnom nagradnom natječaju. Potvrdili su to iz Zagrebačke banke na upit Faktografa.
“Zagrebačka banka nije ni na koji način povezana s ovom lažnom nagradnom igrom, kao ni sa stranicom s koje je ista objavljena na Facebooku.
Nagradna igra i spomenuti račun su prijavljeni, te očekujemo njihovo skoro uklanjanje s Facebooka. Apeliramo još jednom na naše klijente da ne nasjedaju na lažne nagradne igre na društvenim mrežama stranica koje se pretvaraju da su Zagrebačka banka”, poručili su u odgovoru na naš upit.
Napominju da je službene profile Zagrebačke banke moguće pronaći na <a href="https://www.linkedin.com/company/zagrebacka-banka/">LinkedInu</a>, <a href="https://www.youtube.com/channel/UCPO1SAxHj8_K5vLk_zyJSHw">YouTubeu</a> te <a href="https://twitter.com/zabaINFO">platformi X</a>, a sve eventualne nagradne igre mogu se pronaći i na službenim <a href="https://www.zaba.hr/home/">internetskim stranicama Banke</a>.
<h4>Lažni nagradni natječaji česta praksa</h4>
Postoje i neki drugi znakovi koji upućuju na to da se zaista radi o lažnoj nagradnoj igri. Naime, stranica Zagrebačka Banka Online ima svega dva pratitelja, jedina objava (osim profilne fotografije) jest upravo ona o navodnom nagradnom natječaju. Upravo zato je bitno i provjeriti koliko je neka stranica autentična prije upuštanja u različite nagradne igre.
Na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca i tvrtki koje nude poklone, a “poklanjaju” se različite stvari – od mobitela, hladnjaka, do novca, automobila pa čak i kućica. Potrebno je samo javiti se organizatoru “nagradnog natječaja”, a cilj je naravno prijevara, odnosno krađa podataka. O takvim prijevarama Faktograf je pisao u <a href="https://faktograf.hr/tag/lazna-nagradna-igra/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a>.
Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2019/08/01/lazni-facebook-profili-i-stranice-kako-varaju-tko-ih-kreira-i-kako-se-na-njima-zaraduje/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2021/10/29/internetski-prevaranti-iskoristavaju-drustveno-zanemarivanje-starijih-osoba/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>.

Zagrebačka banka ne nagrađuje korisnike Facebooka s udvostručenim iznosima na računu - Faktograf.hr

Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o državnom udaru ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera namijenjene su političkom nadmetanju.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/ds-1200x675.jpg"/>
ilustracija: Faktograf.hr/HINA/Damir Senčar, Admir Buljubašić
<blockquote>„Ovo je ustavna kriza. Čisti puč“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-komentira-odluku-ustavnog-suda---838575.html">kazao je</a> predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak nakon <a href="https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C1258AE400450E70/%24FILE/U-VII-1263-2024.pdf">Upozorenja</a> koje je njemu i SDP-u dao Ustavni sud.“Sve moramo nazvati pravim riječima – to je pravi mini državni udar“,<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html"> kazao je</a> istog dana premijer Andrej Plenković, misleći na prethodno najavljenu kandidaturu Zorana Milanovića na listi SDP-a s pozicije predsjednika države.</blockquote>
Hrvatska enciklopedija “državni udar” <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/drzavni-udar">definira</a> kao „neustavnu i obično nasilnu smjenu vlasti, često uz pomoć vojske“.
Dalje piše kako je to „posljedica šire društvene nestabilnosti i slabosti državnih institucija“ te navodi kako je „za uspjeh državnog udara ključna brza uspostava kontrole nad sigurnosnim sustavom (vojska, policija, obavještajne službe i dr.), te prevlasti u informacijskom i medijskome prostoru“. Još se dodaje i kako se „državni udar“ naziva i „puč“.
<h4>Optužbe za državni udar ili puč dio su političke borbe</h4>
Očigledno je da se u Hrvatskoj (barem ne još) nije dogodila neustavna ili nasilna smjena vlasti.
I ustavna stručnjakinja Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o „državnom udaru“ ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera, smatra, namijenjene su političkom nadmetanju.
„Ponašanje proteklih dana možemo nazvati udarom ili napadom na Ustav, no nije to ‘državni udar’ u smislu (pokušaja) destabilizacije samog ustavnog poretka. Istina jest da Ustav u ovom političkom sukobu može biti promatran kao kolateralna žrtva, međutim ustavni sustav je stabiliziran promptnom intervencijom Ustavnog suda. Pravila igre dodatno su pojašnjena (iako nikad nisu niti bila u pitanju) pa nam samo preostaje očekivati od svih sudionika izbornog nadmetanja da budu u stanju poštovati Ustav države kojom bi htjeli upravljati. Međusobna optuživanja premijerskih (protu)kandidata o državnim udarima i mini-pučevima treba ostaviti u političkom ringu i domeni afekta“, pojašnjava.
<h4>Ustavni sud ima alate, uz poštovanje načela razmjernosti</h4>
Jesmo li, ipak, u ustavnoj krizi, odnosno možemo li se naći u takvoj krizi ako Milanović nastavi ne slušati upozorenje Ustavnog suda? Profesorica Ana Horvat Vuković je i tu odlučna:
„Nismo, niti smo bili, u ustavnoj krizi. Diskurs ‘krize’ ne može se koristiti u situaciji u kojoj Ustav regulira izazove s kojima se hrvatska demokracija suočava i u kojoj Ustavni sud svojim reakcijama osigurava stabilnost. Samorazumljivo je da Ustav ne može detaljno propisati svaku situaciju do koje u životu jedne države može doći. Iracionalno je to očekivati, kao što je i neprihvatljivo nastojati stjecati političke bodove na toj notornoj činjenici. Kako znamo reći, Ustav nije tehnološki priručnik, kao za pametni sat ili pećnicu. Kao i svaki drugi propis, on mora biti protumačen u skladu s temeljnim vrednotama ustavnog poretka kao što su vladavina prava i demokratski višestranački poredak. Ako Predsjednik Republike ne bude uvažavao odluke Ustavnog suda, jedinog tijela koje je ovlašteno tumačiti Ustav i autoritativno reći što on znači, i dalje se nećemo naći u ‘krizi’ sve dok se svi ostali sudionici sustava ponašaju u skladu sa svojim ustavnim dužnostima. U svom Upozorenju od 18. ožujka 2024., Ustavni sud je jasno izložio širinu odluka na koje je ovlašten kako bi osigurao zaštitu načela diobe vlasti i integriteta izbornog postupka, tako da je ‘protokol postupanja’ jasan i iznad svega definiran pravom – naravno, uz pažljivu primjenu i duboko poštovanje načela razmjernosti“.
Doajen HDZ-a Vladimir Šeks s Općeg Sabora HDZ-a <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-to-seks-najavio-da-ce-vlada-zatraziti-da-se-milanovica-proglasi-nesposobnim/2548144.aspx">poručio je</a> kako postoji članak 97. Ustava prema kojem Ustavni sud na prijedlog Vlade može utvrditi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti, a Zoran Milanović je, kazao je Šeks, svojom najavom kandidiranja na listi SDP-a „pokazao da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika te biti zagovaratelj stabilnosti i redovitog usklađenog djelovanja u Hrvatskoj. Umjesto toga je oporbeni lider.”
Smije li Ustavni sud smijeniti Milanovića na osnovi članka 97. Ustava?
„Članak 97. moramo čitati objedinjeno s odredbom članka 105. Ustava, koja ovlašćuje Ustavni sud da dvotrećinskom većinom svih sudaca utvrdi posebnu odgovornost Predsjednika za povredu Ustava koju počini u obavljanju svoje dužnosti, no isključivo nakon što taj postupak pokrene Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. I s obzirom na političku konstelaciju u Saboru (gdje bi se teško našla 101 ‘ruka’ za ovakvu odluku), i činjenicu da je isti raspušten i kao kolektivno tijelo trenutno de facto ne postoji, ovaj postupak se ne bi mogao ni započeti do konstituiranja novog Sabora nakon provedenih parlamentarnih izbora.
Ustavni sud, doduše, ima temeljem stavka. 2. članka 97. ovlast na prijedlog Vlade odlučivati o ‘nesposobnosti’ Predsjednika Republike, no nezamislivo bi bilo tu odredbu koristiti u ovom kontekstu. Potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog“, kaže Ana Horvat Vuković.
Ustavni sud poručio je Milanoviću da dade ostavku pa se onda uključi u kampanju za parlamentarne izbore. &nbsp;Bi li bili u ustavnoj krizi kada bi Milanović podnio ostavku, a predsjednik Sabora ne bi želio prihvatiti mjesto privremenog predsjednika zbog želje da sudjeluje u izbornoj trci? Nameće se i pitanje može li to mjesto zauzeti neki potpredsjednik koji ne namjerava u izbornu trku te tko o tome odlučuje.
„I ovdje, govoru o ‘ustavnoj krizi’ nema mjesta u državi vladavine Ustava. Odredbom članka 97. Ustava regulirana je i situacija Predsjednikove ostavke, na način da ex constitutione, temeljem snage samog Ustava, dužnost privremenog Predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora. On tu dužnost ne može u tom trenutku ‘ne prihvatiti’, jer do toga dolazi automatizmom, po sili Ustava. Ali Poslovnik Hrvatskog sabora ga zato ovlašćuje da podnese ostavku na dužnost predsjednika Sabora, što bi istodobno značilo i njegov prestanak obavljanja dužnosti privremenog Predsjednika Republike. Bilo bi neprihvatljivo tumačiti suprotno i onemogućiti mu korištenje takvog prava, jer bi u tom slučaju predsjednik Milanović dispozitivno mogao raspolagati pasivnim biračkim pravom Gordana Jandrokovića (njegovim pravom da bude kandidiran i biran na parlamentarnim izborima) tako da mu ga oduzme pukim činom podnošenja svoje ostavke. S obzirom da je Sabor raspušten i novi saziv se tek treba izabrati i konstituirati, Poslovnik bi trebali svrhovito tumačiti na način da bi dužnost predsjednika-Sabora-kao-privremenog-Predsjednika-Republike u tom slučaju trebao preuzeti potpredsjednik iz reda zastupnika dotadašnje parlamentarne većine“, zaključuje Ana Horvat Vuković.

U Hrvatskoj se nije dogodio državni udar, niti smo u ustavnoj krizi - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Električni automobili nisu ekološki i iznimno su opasni, jer kada se zapali električni automobil pa to će gorjeti pola naselja." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: