Dva vojnika iz bosanske muslimanske SS jedinice čitaju Mein Kampf

Boris Bocko

Fotografija vojnika Handžar divizije s Hitlerovim Mein Kampfom nije snimljena u 2. svjetskom ratu - Faktograf.hr

U mnogim člancima i na profilima društvenih mreža širi se fotografija za koju smo utvrdili da nije nastala tijekom 2. svjetskog rata.
<img src="undefined"/>
Foto: Pixabay
Korisnici društvenih mreža dijele fotografiju koja prikazuje dvojicu muškaraca, od kojih jedan nosi uniformu nacističkog vojnika, a obojica na glavi imaju fesove bordo boje s nacističkim oznakama. Muškarci čitaju knjigu Main Kampf, na čijoj se naslovnoj stranici nalazi portret autora, nacističkog vođe Adolfa Hitlera.
U opisu u statusu objavljenom 3. travnja <a href="https://www.facebook.com/photo?fbid=418301967468485&amp;set=a.118510340780984">na korisničkom profilu s kojeg je fotografija podijeljena</a> navodi se: “ZABRANJENA ISTORIJA: Dva vojnika iz bosanske muslimanske SS jedinice čitaju Mein Kampf“.
<img src="undefined"/>
Na drugim korisničkim profilima po raznim društvenim mrežama, ali i u mnogim tekstovima, uz istu fotografiju navodi se da je riječ o pripadnicima Handžar divizije, koji čitaju knjigu na njemačkom jeziku. Fotografiju je moguće naći i na <a href="https://www.facebook.com/worldwarhistorybuffs/photos/a.260925447873313/289665968332594/?type=3">korisničkim profilima koji objavljuju na engleskom jeziku</a>, a tamo se također navodi da je riječ o vojnicima SS Handžar dvizije, koji čitaju prijevod knjige Main Kampf.
Konkretnu fotografiju iz statusa, na kojoj je dodan natpis “Bekors” pronašli smo na istoimenom profilu na društvenoj mreži Pinterest (arhivirano <a href="https://archive.ph/Ts3ou">ovdje</a>).
<h4>Fotografija nije snimljena u vrijeme 2. svjetskog rata</h4>
Za početak, valja reći da na fotografiji nisu autentični vojnici Handžar divizije, odnosno da fotografija nije snimljena za vrijeme 2. svjetskog rata, kao što se sugerira na korisničkim profilima gdje je fotografija podijeljena.
Prije svega, to je jasno po knjizi koju mladići drže u ruci. Sudeći prema detaljima naslovne stranice, u pitanju je talijanski prijevod knjige Main Kampf, u izdanju kuće Thule Italia (arhivirano <a href="https://archive.li/evW6s">ovdje</a>). Ovo izdanje prvi put je objavljeno 2016. godine.
<h4>Barcode je prvi puta očitan 1974. godine u SAD-u</h4>
Pažljivijim pregledom fotografije, na korici knjige može se uočiti barcode. Da se nesumnjivo radi o fotografiji koja nije nastala u 2. svjetskom ratu, može se zaključiti prema toma da su <a href="https://www.viziotix.com/2023/04/03/history-of-the-barcode-bl/#:~:text=Barcodes%20were%20invented%20by%20Norman,Marsh%20store%20in%20Troy%2C%20Ohio">barcode prvi izmislili Norman Joseph Woodland i Bernard Silver</a> 1949. godine dok je prvi puta upotrijebljen 1974. godine u trgovini Marsh u američkoj saveznoj državi Ohio.
Zbog toga je nemoguće da se na fotografiji knjige iz 2. svjetskog rata nalazi i ta moderna trgovačka novotarija.
<h4>Fotografija je s rekonstrukcije povijesnih bitaka</h4>
Dakle, nema sumnje, izdanje Main Kampfa koje mladići na fotografiji drže u rukama, objavljeno je nakon Drugog svjetskog rata.
Na forumu ruskog portala sixthbastion.ru (arhivirano <a href="https://archive.li/qeRNy">ovdje</a>) pronašli smo seriju fotografija kojoj pripada i predmetna fotografija što je objavljuju korisnici Facebooka. &nbsp;Osoba koja je fotografije “digla” na stranice ruskog foruma navodi: “Ranije je u ovoj grupi objavljena crno-bijela fotografija vojnika SS Handžar divizije. Svi smo vjerovali da se radi o fotografiji iz ratnih godina, a imali smo oko toga i odličnu diskusiju u komentarima. Na jednom mjestu našao sam fotografije; u pitanju je povijesna rekonstrukcija ratnih godina, gdje je rekreirana slika vojnika te divizije. Na žalost, nisam mogao naći ime kluba i zemlju porijekla glumaca, ali prinosim vašoj pažnji sjajne fotografije”. Isti upis našli smo na ruskoj društvenoj mreži Vkontakt (arhivirano <a href="https://archive.li/WaZ7y">ovdje</a>).
Predmetna fotografija, dakle, nije snimljena u vrijeme Drugog svjetskog rata i ona ne prikazuje stvarne vojnike 13. oružane gorske SS divizije “Handžar”.

Na Facebook profilu privatnog korisnika 25. travnja objavljen je reels (status arhiviran <a href="https://archive.li/yyMgZ" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/an-ucyjf9sllimcajbi-qgqoseodiymb6y7pjjwbz-eepqxt0tomxpv5ip-5qxaaj8ezfce46awthmllhaillj09.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) u kojem se izmjenjuju fotografije zarobljenih američkih vojnika u Srbiji 1999. godine, zajedno s videom Associated Pressa u kojem jedan od zarobljenih vojnika razgovara na telefon.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/amerikanci-328x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
U reelsu se navodi sljedeće: “Zarobljeni Amerikanci u Srbiji tražili azil. Žao im je ljudi koji su ubili za Albanske teroriste“, a u opisu piše: “Terorizam se ne isplati“.
<h4>Vojnici zarobljeni u travnju 1999. godine</h4>
Izvještaji kredibilnih medija iz 1999., ali i nešto recentnije povijesti, potvrđuju da se na snimci zaista nalaze zarobljeni američki vojnici u Srbiji, ali nigdje se ne spominje da su zatražili azil, kao što se to navodi u reelsu. Tako BBC u <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309227.stm" rel="noopener" target="_blank">svojoj vijesti</a> od 1. travnja 1999. navodi da je glasnogovornik američke vojske potvrdio da su srpske trupe zarobile tri američka vojnika.
“Trojica vojnika nestala su u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji (današnja Sjeverna Makedonija, op.a.), blizu granice sa Srbijom. U televizijskom prilogu, pozivajući se na Jugoslavensku vojsku, kaže se da su muškarci zarobljeni na jugoslavenskom teritoriju. NATO ističe da su vojnici bili uključeni u rutinsku ophodnju duž makedonsko-jugoslavenske granice. Srpska televizija objavila je imena trojice muškaraca, transliterirana na ćirilicu, kao Stephen Gonzales, Andrew Ramirez i James Stone“, stoji u izvještaju BBC-a iz 1999.
Dalje se u tekstu navodi da je trojac pružao otpor prilikom uhićenja i da fotografije objavljene na televiziji pokazuju tragove fizičkih ozljeda.
“‘Vojnici će se suočiti s pravdom u skladu s normalnim demokratskim procedurama’, izjavio je 1999. godine za BBC potpredsjednik jugoslavenske vlade Vuk Drašković. On je muškarce opisao kao “agresore”, ali je dao jamstva da će se prema njima postupati u skladu sa Ženevskom konvencijom o političkim zatvorenicima. Nestali vojnici izvijestili su da su se našli u pucnjavi i da su bili opkoljeni dok su obavljali dnevnu izviđačku misiju u području Kumanova u Makedoniji, ističe NATO. Dužnosnici NATO-a nisu rekli tko je okružio vojnike, ali je glasnogovornik Pentagona pukovnik Richard Bridges rekao da je trojac mogao biti otet od strane srpske vojske, paravojnih jedinica ili specijalnih policijskih snaga”, ističe se dalje u izvještaju britanskog javnog servisa iz travnja 1999.
Trupe američke vojske bile su dio onoga što je nekada bila mirovna misija UN-a zadužena za nadzor granice između Makedonije i tadašnje Jugoslavije. Kada je ta misija završila u veljači 1999., trupe su ostale u sastavu graničnih snaga NATO-a. Sličan izvještaj iz travnja 1999. o zatočenju tri američka vojnika u Srbiji, objavila je i američka TV mreža <a href="http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9904/01/nato.attack.01/" rel="noopener" target="_blank">CNN</a>, ali niti u jednom od ta dva izvještaja ne spominje se da su uhićeni vojnici zatražili azil u Srbiji.
<h4>Što se događalo u Srbiji 1999.?</h4>
Uhićenje trojice američkih vojnika u Srbiji dogodilo se u tijekom zračnih napada koje je NATO pokrenuo na području Srbije zbog rata na Kosovu.
Zračni napadi trajali su od 24. ožujka 1999. do 10. lipnja 1999. Bombardiranja su nastavljena sve dok nije postignut sporazum koji je doveo do povlačenja jugoslavenske vojske s Kosova i uspostave Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, mirovne misije UN-a na Kosovu. Službeni kodni naziv operacije NATO-a bio je Operacija saveznička sila, dok su je Sjedinjene Američke Države nazvale Operacija Plemeniti nakovanj, navodi <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/NATO_bombing_of_Yugoslavia" rel="noopener" target="_blank">Wikipedija</a> na engleskom jeziku.
Intervencija NATO-a bila je potaknuta krvoprolićem u tadašnjoj Jugoslaviji i etničkim čišćenjem Albanaca na Kosovu što je moglo dovesti do šire destabilizacije u regiji. Postupci Jugoslavije već su izazvali osude međunarodnih organizacija i agencija poput UN-a, NATO-a i raznih međunarodnih nevladinih organizacija. Odbijanje Jugoslavije da potpiše sporazum iz Rambouilleta isprva je ponuđeno kao opravdanje za NATO-ovu uporabu sile. Zemlje članice NATO-a pokušale su od Vijeća sigurnosti UN-a dobiti odobrenje za vojnu akciju, ali su im se usprotivile Kina i Rusija, koje su nagovijestile da će staviti veto na takvu mjeru. Zbog toga je NATO pokrenuo svoju kampanju bez odobrenja UN-a, navodeći da se radi o humanitarnoj intervenciji.
<h4>Clinton: “Nema osnove da im se sudi”</h4>
U <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309833.stm">novom izvještaju BBC-ja</a> objavljenom istog dana kad je objavljena i vijest o zatočenju trojice američkih vojnika u Srbiji navodi se da su tadašnji jugoslavenski mediji potvrdili da će se vojnici suočiti sa suđenjem pred vojnim sudom, što je izazvalo žestoke reakcije američkog State Departmenta koji je tu najavu opisao kršenjem međunarodnog prava. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton na sastanku vojnog osoblja je kazao: “Nije bilo nikakve osnove da oni budu zatočeni… i sigurno nema nikakve osnove da im se sudi.” Ponovio je tada svoju odlučnost da nastavi s NATO-vom kampanjom bombardiranja Jugoslavije sve dok se kosovski Albanci ne budu mogli sigurno vratiti.
Zatočeni američki vojnici su nakon mjesec dana pušteni, a 2. svibnja 1999. stigli su u njemačku kliniku Landstuhl na pregled i liječenje prije povrataka u SAD. Tome svjedoči fotografija i <a href="https://www.gettyimages.com/detail/news-photo/staff-sgt-andrew-ramirez-and-christopher-stone-wave-to-well-news-photo/51101401?adppopup=true">kratki opis koje je objavila agencija Getty Images</a>:
“Stožerni narednik Andrew Ramirez (lijevo) i Christopher Stone mašu dobronamjernicima okupljenima ispod balkona regionalnog medicinskog centra Landstuhl u Njemačkoj 2. svibnja 1999. Dva vojnika, smještena u Schweinfurtu u Njemačkoj, vratila su se nakon mjesec dana zatočeništva kroz napore velečasnog Jesseja Jacksona, koji je bio na čelu međuvjerske delegacije. Gonzales i Ramirez, zajedno s kolegom stožernim narednikom Christopherom Stoneom proći će liječnički pregled i odmoriti se prije povratka svojim obiteljima”.
Također, na <a href="https://www.youtube.com/watch?v=zZcwE5MOIX4">YouTube kanalu AP Archive</a>, agencije Associated Press, objavljena je arhivska snimka oslobađanja američkih vojnika – od njihove predaje u Beogradu pa preko putovanja autobusom do hrvatske granice, sve do leta zrakoplovom u Njemačku. O njihovoj sreći zbog puštanja iz zarobljeništva svjedoči i prizor za granice gdje su pjevali: “Napokon slobodni, hvala Bogu”. To snimka jasan je dokaz da ta trojica vojnika nisu zatražila azil u Srbiji, kao što se navodi u statusu, već su se sretni vratili obiteljima u SAD.
<h4>ABC objavio priču o oslobođenim vojnicima 20 godina kasnije</h4>
Američka televizijska mreža ABC <a href="https://abc7chicago.com/soldiers-freed-by-jessie-jackson-american-balkans-soliders-solders-yugoslavian/5391529/" rel="noopener" target="_blank">objavila je</a> 14. srpnja 2019. reportažu u kojoj se američki vojnici oslobođeni iz zarobljeništva u Srbiji nakon dvadeset godina susreću sa svećenikom Jesseom Jacksonom čijim su naporima oslobođeni. U izvještaju se navodi da su Andrew Ramirez, Christopher Stone i Steven Gonzales uhvaćeni 31. ožujka 1999., a u zatočeništvu su proveli puna 32 dana.
Vojnici su oslobođeni naporima američke delegacije koju su činili svećenik Jesse Jackson te tadašnji američki kongresmen Rod Blagojevich, koji su otišli u Beograd pregovarati s tadašnjim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Pregovori su trajali nekoliko dana, a američki vojnici su 2. svibnja pušteni iz zatočeništva. Dvojica vojnika su 2019. godine na ABC-u pričala o sreći zbog toga puštanja što, također, jasno demantira tezu da su ikada zatražili azil u Srbiji.
Zaključno, tri američka vojnika koja su bila u NATO-ovoj misiji na granici Makedonije i tadašnje Jugoslavije zaista su zatočena u Srbiji 31. ožujka 1999., u jeku bombardiranja Srbije koje je NATO provodio kao odgovor na rat na Kosovu. Međutim, suprotno navodu iz statusa ti zarobljeni vojnici nisu zatražili azil u Srbiji. Vojnici su nakon 32 dana, naporom američke delegacije koju su činili svećenik i tadašnji američki kongresmen, oslobođeni te su se preko Hrvatske i Njemačke vratili u SAD. S dvojicom vojnika, koji su i dalje živjeli u SAD-u, TV mreža ABC je razgovarala u srpnju 2019. godine.

Američki vojnici zarobljeni 1999. godine nisu zatražili azil u Srbiji - Faktograf.hr

U članku objavljenom na Narod.hr, tvrdi se da je Hrvatska bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida. Ova tvrdnja je izazvala zanimanje i potrebno je detaljno istražiti je li to istinito.
Prema članku, Hrvatska je naručila oko 19 milijuna doza cjepiva, ali je iskoristila samo 5,3 milijuna. Ostatak je ili doniran drugim zemljama ili je propao zbog isteka roka valjanosti. Ova tvrdnja se temelji na odgovoru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Da bismo bolje razumjeli kontekst, treba znati da je Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, sudjelovala u zajedničkoj nabavi cjepiva kroz Europsku uniju. Ova strategija je omogućila bolju pregovaračku poziciju i osiguranje dovoljne količine cjepiva za sve članice EU. Međutim, zbog promjenjivih okolnosti i smanjenog interesa za cijepljenje, mnoge zemlje su se našle s viškom cjepiva.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00960-1/fulltext">The Lancet</a>, mnoge zemlje su se suočile s istim problemom. Na primjer, Njemačka je također imala velike količine neiskorištenih doza cjepiva. Ovo ukazuje na to da je problem viška cjepiva širi i ne ograničava se samo na Hrvatsku.
Važno je napomenuti da je donacija cjepiva drugim zemljama također dio strategije za smanjenje neiskorištenih doza. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), mnoge zemlje su donirale svoje viškove cjepiva zemljama u razvoju kako bi pomogle u borbi protiv pandemije.
Zaključno, tvrdnja da je Hrvatska bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida je djelomično točna. Iako je Hrvatska naručila veliku količinu cjepiva, mnoge doze su donirane ili su istekli. Važno je razumjeti kontekst i razloge za takve odluke.

Provjera tvrdnje: Hrvatska je bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida

Njemačka policija demantirala je glasine da su djeca izuzeta iz obitelji zbog odnosa te obitelji prema pitanjima seksualnosti.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/police-ga4fec5dc3-1280-1200x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
Potresan video koji prikazuje njemačku socijalnu službu – točnije djelatnike Jugendamta, Ureda za skrb o mladima – kako uz asistenciju policije izuzima maloljetnog dječaka iz obitelji viralno se širi društvenim mrežama i izaziva ogorčene komentare korisnika, naročito pripadnika i pripadnica muslimanskih zajednica diljem svijeta.
Naime, iz videa se jasno može zaključiti da se mučna drama odvija u stanu muslimanske obitelji. Dvije žene nose tradicionalnu odjeću hidžabe, a muškarac koji snima govori arapskim jezikom. Dok dječaka uniformirana žena i još jedna žena u civilu žele iznijeti iz sobe, prisutne žene u hidžabima viču, a dijete vrišti i pokušava se otrgnuti.
Korisnici i korisnice Facebooka video snimku dijele uz ovaj opis: “Njemačke vlasti nasilno otimaju dijete jednoj arapskoj obitelji, kako bi ga dale službi za zaštitu djece. Dijete se može vidjeti kako histerično plače. Njegova škola je izvijestila da roditelji uče dijete da homoseksualnost nije dio Islama. Ovo je bolesno.” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/rICRi">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/35RXj">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/35RXj">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/a2sii">ovdje</a>)
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/statusdijete-800x321.jpg"/>
<h4>Dijete nije izuzeto jer su ga roditelji učili da homoseksualnost nije dio Islama</h4>
Opisana snimka prikazuje policijski postupak u Bremerhavnu, gradu na sjeverozapadu Njemačke, točnije policijsku asistenciju djelatnicima Ureda za skrb o mladima, koji su po nalogu suda intervenirali u jednoj obitelji. Stigli su po mučnom poslu: iz obitelji privremeno izuzeti dvojicu dječaka. Kad su srodnici izuzetih dječaka objavili video na društvenim mrežama, korisnici su ga viralno širili uz opise koji ne odgovaraju činjenicama. (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/CsCQt">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/TUQI3">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/rxuc2">ovdje</a>)
Dijete nije izuzeto jer je njegova škola, kako se u opisu tvrdi, upozorila socijalne službe da roditelji uče dijete da homoseksualnost nije dio Islama. O tome su već pisali njemački mediji. (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/d4mxP">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/86Gzl">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/Ov4ei">ovdje</a>)
<h4>Policija demantirala navode iz statusa s društvenih mreža</h4>
Faktografi njemačke novinske agencije DPA objavili su dio policijskog priopćenja za medije od 29. travnja ove godine: “Privremeni smještaj djece je uvijek posljednja opcija i provodi se samo iz ozbiljnih razloga. Policija je podržala službu za zaštitu mladeži u privremenom smještaju koji je bio sudski naložen.” Iz policije su demantirali navode koji se šire društvenim mrežama, ali niti policija niti Ured za skrb o mladima nisu pružili informacije o stvarnim razlozima privremenog smještaja, navodeći da je to u interesu zaštite obitelji i djece.
Agencija DPA o slučaju je konzultirala pravnika specijaliziranog za dječja prava Jörga Maywalda, koji je rekao da “privremeni smještaj djeteta zbog političko-vjerskih stavova roditelja ne bi bio pravno održiv”.
Faktčekerski <a href="https://ghostarchive.org/archive/d4mxP">portal Corectiv</a> objavio je izjavu Marka Schrödera iz press službe gradske uprave Bremerhavena, koji je rekao da video potječe iz privremenog smještaja te da se slučaj dogodio u tjednu od 24. do 30. travnja. Rekao je, također, da nikakve osnove nemaju glasine da su djeca izuzeta iz obitelji zbog odnosa te obitelji prema pitanjima seksualnosti.
Policijsko priopćenje opsežno je citirano i na portalu <a href="https://ghostarchive.org/archive/86Gzl">lokalnog dnevnog lista Cuxhavener Nachrichten</a>: “Na društvenim mrežama kruži video snimak zajedničke akcije Ureda za skrb o mladima i policije Bremerhaven, koji je popraćen lažnim tvrdnjama o razlozima mjere. (…) Molimo za razumijevanje da ne možemo pružiti daljnja objašnjenja o temeljima ove odluke radi zaštite obitelji i djece. Svjesni smo da je spomenuti video emotivno uznemirujući. Molimo vas da ne širite lažne činjenice i tvrdnje.”

Dijete nije izuzeto iz obitelji jer su ga roditelji učili da homoseksualnost nije dio Islama - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Dva vojnika iz bosanske muslimanske SS jedinice čitaju Mein Kampf" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: