Događaji 11. rujna 2001. godine bili su laž koja je pokrenula akciju našeg porobljavanja i transformaciju društva.

provjeri.hr

Tvrdnja da su događaji 11. rujna 2001. godine bili laž koja je pokrenula akciju porobljavanja i transformaciju društva je netočna. Ova tvrdnja se temelji na teorijama zavjere koje tvrde da su napadi bili dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva.
Napadi 11. rujna 2001. godine bili su stvarni teroristički napadi koji su rezultirali smrću gotovo 3000 ljudi. Ovi napadi su izvršeni od strane terorističke organizacije Al-Qaeda, a njihov vođa, Osama bin Laden, je kasnije ubijen u vojnoj operaciji 2011. godine.
Teorije zavjere koje tvrde da su napadi bili laž ili dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva nisu potkrijepljene čvrstim dokazima. Ove teorije često se temelje na spekulacijama i interpretacijama događaja koje nisu poduprte znanstvenim istraživanjima ili službenim izvješćima.
Nakon napada, Sjedinjene Američke Države su započele rat protiv terorizma, što je dovelo do invazije na Afganistan i Irak. Ove vojne operacije su imale duboke posljedice na svjetsku politiku i sigurnost, ali nisu bile dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva.
Znanstvena istraživanja i službena izvješća potvrđuju da su napadi 11. rujna 2001. godine bili stvarni teroristički napadi. Na primjer, izvješće Komisije za 11. rujan detaljno opisuje događaje i uzroke napada, a također potvrđuje da su napadi bili djelo terorističke organizacije Al-Qaeda.
Uz to, teorije zavjere koje tvrde da su napadi bili laž ili dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva mogu imati negativne posljedice. Ove teorije mogu dovesti do nepovjerenja u vlasti i institucije, što može oslabiti društvenu koheziju i sigurnost.
Zaključno, tvrdnja da su događaji 11. rujna 2001. godine bili laž koja je pokrenula akciju porobljavanja i transformaciju društva je netočna. Napadi su bili stvarni teroristički napadi koji su imali duboke posljedice na svjetsku politiku i sigurnost.
Za više informacija o događajima 11. rujna 2001. godine, možete pogledati službeno izvješće Komisije za 11. rujan: <a href="https://www.9-11commission.gov/report/">9/11 Commission Report</a>.

Provjera tvrdnje: 9/11 – Laž koja je pokrenula akciju našeg porobljavanja

Gordan Lauc obmanjuje korisnike Facebooka tvrdnjom kako je Europska komisija za naredne dvije godine naručila 11 doza cjepiva po glavi stanovnika EU.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/ernesto-velazquez-0uyvgcnl83g-unsplash-1013x675.jpg"/>
Photo by Ernesto Velázquez on Unsplash
Molekularni biolog Gordan Lauc, izbačeni bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku širi neutemeljenu tvrdnju da Europska komisija namjerava svakog stanovnika Europske unije čak 11 puta cijepiti protiv Covida-19.
Lauc tu tvrdnju u svojim Facebook objavama redovito ponavlja. Referirat ćemo se na samo nekoliko primjera.
18. siječnja 2022. napisao je kako se nada da će “netko i formalno otvoriti pitanje zašto je Europska komisija za svakoga od nas već ugovorila po 11 doza cjepiva za ovaj virus” (arhivirano <a href="https://archive.li/VZdWj">ovdje</a>).
11. siječnja 2022. je uz poveznicu na Hinin članak na portalu <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/europska-agencija-za-lijekove-izrazila-sumnju-u-potrebu-4-doze-cjepiva-neprekidno-boostanje-je-neodrzivo-15144218">Jutarnjeg lista</a> naslovljen “Europska agencija za lijekove izrazila sumnju u potrebu 4. doze cjepiva” Lauc napisao: “Kakve su to sad sabotaže? Pa potpisali smo ugovor za 11 doza cjepiva po glavi svakog odraslog u EU. Kako sada EMA to može sabotirati… Pa ostat će ljudi bez bonusa, provizija, jahti, vila i slično…” (arhivirano <a href="https://archive.li/wlTwX">ovdje</a>).
26. prosinca 2021. pisao je kako misli “da u Pfizeru svi čupaju kosu, jer će Omikron vrlo brzo i potpuno besplatno isporučiti ‘booster’ dozu svima, tako da plan o 11 doza cjepiva za svakoga od nas pada u vodu” (arhivirano <a href="https://archive.li/EZUGR">ovdje</a>).
U objavi od 19. prosinca 2021. pisao je da je će “uvijek biti onih koji će se razboljeti i umrijeti, pa makar se cijepili sa svih 11 doza koliko je Europska komisija naručila za svakoga od nas” (arhivirano <a href="https://archive.li/SReUe">ovdje</a>).
Laucove tvrdnje prenijelo je i više rubnih portala (<a href="https://archive.li/Vut78">Crodex</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20220121132806/https://www.paraf.hr/dr-lauc-sada-je-sluzbeno-da-stalno-docjepljivanje-istim-cjepivom-ne-funkcionira-to-treba-ukinuti/">Paraf</a>, <a href="https://archive.li/KK8WQ">Hrvatska-danas</a>).
<h4>Odakle dolazi tvrdnja od 11 doza po glavi stanovnika?</h4>
O utemeljenosti Laucove teze kako je Europska komisija pripremila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU već je pisao <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/siri-se-prica-o-planu-cijepljenja-s-11-doza-je-li-to-istina/2328733.aspx">Index.hr</a>. Zaključili su da se radi o obmanjujućoj tvrdnji.
Europska komisija je, naime, do sada potpisala ugovore kojima je osigurala nabavku 4,2 milijarde doza cjepiva. Ne radi se samo o budućim dozama cjepiva, već je u pitanju ukupni broj doza ugovorenih otkad je pandemija počela.
To se vrlo lako može provjeriti <a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/safe-covid-19-vaccines-europeans_en#eus-vaccine-portfolio">na stranicama Europske komisije</a>, gdje je vidljivo da je najviše doza ugovoreno s Pfizerom (1,5 milijardi uz opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza), a slijede Moderna (460 milijuna doza), AstraZeneca (400 milijuna doza), J&amp;J (400 milijuna doza), Sanofi-GSK (300 milijuna doza), Novavax (sto milijuna uz opciju kupnje dodatnih sto milijuna) te Valneva (60 milijuna doza).
Točno je, međutim, da se u hrvatskim medijima izvještavalo o navodnih pet milijardi doza cjepiva naručenih za naredne dvije godine (<a href="https://vijesti.hrt.hr/eu/ek-osigurano-vise-od-pet-milijardi-doza-cjepiva-za-sljedece-dvije-godine-3554602">HRT</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/osigurano-je-vise-od-pet-milijardi-doza-cjepiva-moramo-uvjeriti-sve-gradane-da-se-cijepe-15123986">Jutarnji.hr</a>, <a href="https://www.24sata.hr/news/oglasili-se-iz-bijele-kuce-sad-ne-ide-prema-drugom-lockdownu-strucnjaci-to-ne-preporucuju-798453">24sata</a>, <a href="https://net.hr/danas/svijet/europska-unija-osigurala-je-oko-pet-milijardi-doza-cjepiva-protiv-covida-19-za-iduce-dvije-godine-5d5cf484-4c8d-11ec-83be-ca6527e40ab7">Net.hr</a>).
Kao temelj za svoju tvrdnju da je Europska komisija naručila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU, Lauc nudi upravo link na članak na Hinin članak na portalu HRT-a u kojem stoji tvrdnja da je Komisija “osigurala više od pet milijardi doza za sljedeće dvije godine”.
Ta se tvrdnja pripisuje Margaritisu Schinasu, potpredsjedniku Europske komisije. U članku se navodi kako je Schinas to kazao 23. studenog na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
<a href="https://multimedia.europarl.europa.eu/hr/video/conclusions-of-the-european-council-meeting-of-21-22-october-2021-closing-statements-by-charles-michel-president-of-the-european-council-and-by-margaritis-schinas-vice-president-of-the-euroepean-commission_I213148">Snimka Schinasovog obraćanja</a> otkriva da potpredsjednik Europske komisije doista jeste govorio o nabavci pet milijardi doza cjepiva kroz naredne dvije godine. Obratili smo se stoga upitom Europskoj komisiji i zatražili pojašnjenje diskrepancije između službenih podataka na njihovim web stranicama i tvrdnji potpredsjednika Komisije.
<h4>Nitko nije siguran dok svi nisu sigurni</h4>
Europsku komisiju pitali smo koliko su ukupno doza naručili od proizvođača cjepiva i koliko će doza biti dostavljeno u naredne dvije godine. Tražili smo i da nam pojasne zbog čega su odlučili naručiti znatno više doza nego što je potrebno za cijepljenje svih stanovnika EU.
Iz EK poručuju da su potpisali ugovore za ukupno 4,2 milijarde doza te upućuju da se dodatne informacije mogu pronaći na njihovim stranicama (<a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/safe-covid-19-vaccines-europeans_en#eus-vaccine-portfolio">ovdje</a> i <a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/public-health/eu-vaccines-strategy_en#authorised-vaccines">ovdje</a>).
“Iako je Komisija osigurala 4,2 milijarde doza za EU, na koncu države članice odlučuju koliki dio za njih predviđenih doza žele kupiti, a koliko će donirati ili podijeliti s drugim europskim državama ili s državama niskog i srednjeg dohotka”, kažu iz Komisije.
Nisu nam odgovorili koliko doza cjepiva bi trebalo biti dostavljeno tijekom 2022. i 2023. godine. Kazali su nam tek da se prvom kvartalu ove godine očekuje dostava 215 milijuna doza Pfizerovog i 50 milijuna doza Moderninog cjepiva protiv Covida-19.
Iz njihovog odgovora jasno je da ne postoji namjera cijepljenja svakog europskog stanovnika s 11 doza cjepiva.
“Namjera Komisije bila je osigurati dovoljno cjepiva da ispunimo potrebe za primarnom vakcinacijom, ali i za eventualnim dodatnim ili booster dozama. Zbog toga je Komisija 20. svibnja 2021. potpisala treći ugovor s proizvođačem BioNTech-Pfizer. Tim ugovorom je rezervirano dodatnih 1,8 milijardi doza u ime svih članica EU, između kraja 2021. i 2023. godine. Ugovor omogućuje kupovinu 900 milijuna doza trenutnog cjepiva i cjepiva prilagođenog novim sojevima (ako takvo bude potrebno i ako dobije regulatorno odobrenje), a uključuje i opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza. Procjena o postojanju takve potrebe bit će utemeljena u znanstvenim analizama i epidemiološkom praćenju progresije virusa. Kao što je predsjednica EK Ursula von der Leyen ranije rekla, trebamo se nadati najboljem, ali se pripremati za najgore.
Važno je naglasiti da ugovori o kupnji sadrže uvjet da države članice također mogu odlučiti donirati cjepivo zemljama nižeg i srednjeg dohotka ili ga preusmjeriti u druge europske zemlje. Uostalom, virus ne poznaje niti poštuje granice – nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. Zbog toga su države članice EU podijelile 381 milijun doza za donacije zemljama diljem svijeta. Više od 265 milijuna od 381 milijuna doza već je isporučeno zemljama primateljima. Ovo premašuje izvorni cilj ‘Tima Europa’ da podijeli najmanje 250 milijuna doza cjepiva osiguranih u skladu s ugovorima EU-a u zemlje s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2021. Ukupno ćemo osigurati 700 milijuna doza za dijeljenje od strane ‘Tima Europa’ do sredine 2022. godine”, kažu iz Europske komisije.
<h4>Nije moguće cijepiti svakog Europljanina s 11 doza</h4>
Gordan Lauc je, kako sam kaže, brojku od pet milijardi doza podijelio s brojem stanovnika EU i došao do broja od 11 doza cjepiva po glavi stanovnika. Vrlo jednostavna računica otkriva da je Lauc u krivu. Već smo ustanovili da EK nije zakupila pet milijardi, već 4,2 milijarde doza. Taj broj obuhvaća doze koje su distribuirane, kao i one koje tek trebaju stići, a ne samo buduće doze, kako kaže Lauc.
Ako od ukupnog broja zakupljenih doza cjepiva oduzmemo 900 milijuna koji se mogu naručiti od Pfizera ako dođe do potrebe za modificiranim cjepivima i 700 milijuna doza predviđenih za dijeljenje s drugim državama, ispada da je za potrebe EU naručeno oko 2,6 milijardi doza.
Unutar EU je, <a href="https://vaccinetracker.ecdc.europa.eu/public/extensions/COVID-19/vaccine-tracker.html#uptake-tab">prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti</a>, već distribuirano nešto više od milijardu, a podijeljeno više od 800 milijuna doza cjepiva. Budući ugovori, dakle, predviđaju dostavu još oko 1,6 milijardi doza s kojima članice EU mogu slobodno raspolagati, tj. odlučiti žele li ih proslijediti nekom drugom ili koristiti za vlastite potrebe.
U Europskoj uniji živi oko 450 milijuna ljudi. Čak i kad bi države članice odlučile svo cjepivo koje će im biti stavljeno na raspolaganje koristiti za cijepljenje svojih građana, svakome bi mogli podijeliti po tri doze. Međutim, realnije je očekivati da će značajan dio tih doza biti proslijeđen u siromašnije države.
<h4>Činjenice koje Lauc ignorira</h4>
Međutim, takvo jednostavno “zbrajanje doza po broju stanovnika” sasvim ignorira relevantan kontekst pa stoga ni ne može biti utemeljenje za tvrdnju da je namjera europskih institucija u narednim godinama višekratno cijepiti svakog stanovnika EU.
Niti se ugovori koje je potpisala Europska komisija odnose samo na trenutno dostupna cjepiva, niti su sve te doze naručene s namjerom da se distribuiraju unutar EU.
<a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/public-health/eu-vaccines-strategy_en">Na stranicama Europske komisije</a> svatko se može informirati o vakcinacijskoj strategiji Europske unije u pandemiji Covida-19. Komisija jasno izražava namjeru da svim zemljama članicama osigura one količine cjepiva koje su im potrebne, ali i da se cjepiva proizvode na teritoriju EU te da se solidarno distribuiraju siromašnijim državama.
Konkretno, navodi se fokus na zemlje Zapadnog Balkana, istočne i južne EU susjede te Afriku. To uključuje i “stvaranje i omogućavanje okruženja za lokalnu proizvodnju u Africi”.
Na stranicama Europske komisije mogu se pronaći i priopćenja o ugovorima koji su potpisani s proizvođačima cjepiva (<a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_1524">1</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_1680">2</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_2548">3</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_2081">4</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_2136">5</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_2200">6</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_21_4061">7,</a> <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_655">8</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_5784">9</a>). U tim priopćenjima se može pronaći informacija da se ugovori o budućoj nabavi ne odnose samo na trenutno dostupna cjepiva protiv Covida-19, već i na još nepostojeća buduća cjepiva protiv mutiranih sojeva virusa. Također, u priopćenjima redovito stoji i napomena kako se cjepiva mogu donirati ili preprodati u druge države.
Drugim riječima, sasvim je jasno kako nitko u Europskoj komisiji nema namjeru cijepiti građane EU s 11 doza istog cjepiva protiv Covida-19 koje je već u uporabi. EU je osim postojećih cjepiva predvidjela nabavku modificiranih cjepiva protiv eventualnih virusnih mutacija, i to ne nužno samo za svoje države članice.
Bogatijem dijelu svijeta u koji pripada i EU nije, naime, u interesu cijepiti samo svoje državljane protiv Covida-19. Dok god virus slobodno kruži <a href="https://www.vox.com/22759707/covid-19-vaccine-gap-covax-rich-poor-countries-boosters">među slabo procijepljenom populacijom u siromašnijim državama</a>, postoji povećan rizik da će SARS-CoV-2 kroz mutacijski proces postati opasniji, tj. da će nastati soj virusa koji zaobilazi imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem Covida-19.
Također, tijekom pandemije Covida-19 postalo je jasno da ovu bolest neće biti moguće iskorijeniti, već se sad očekuje njen prelazak <a href="https://www.nature.com/articles/d41586-021-00396-2">u tzv. endemsku fazu</a>. U endemsku fazu bolest ulazi kad je virus stalno prisutan u populaciji, ali njegovo širenje je predvidivo pa je adekvatnim javnozdravstvenim mjerama moguće izbjeći opterećenje zdravstvenog sustava.
Jedna od takvih javnozdravstvenih mjera može biti i redovito cijepljenje, na isti način kao što se građanima svake godine nudi cjepivo protiv gripe.
<h4>Neutemeljene insinuacije o korupciji</h4>
Osim što je netočno tvrdio da je EK “naručila cca 11 doza po glavi stanovnika u sljedeće dvije godine”, Lauc je sugerirao i da se cjepiva nepotrebno naručuju zbog korupcije unutar same Komisije. Za to nije ponudio nikakve dokaze, samo jednu maglovitu insinuaciju. Evo što je napisao u objavi od 11. prosinca 2021. godine (arhiviranoj <a href="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/clipboard04.jpg">ovdje</a>):
<blockquote>“Prema procjeni koji su objavili u UK, profitna marža za cjepivo je oko 95% prodajne cijene… Ako je trošak i duplo veći od te procjene, onda je oko 90% tog iznosa profit koji većinski ide Pfizeru. Baš me zanima koji dio tog novca će na kraju završiti u tvrtki Orgenesis Inc. koja se bavi razvojem cjepiva za SARS-CoV.2, a u kojoj je suprug predsjednice EK medicinski direktor od prosinca prošle godine…”</blockquote>
Ovu Laucovu objavu prenijelo je više rubnih portala (<a href="https://web.archive.org/web/20211212112415/https://www.paraf.hr/vrh-eu-a-suprug-ursule-von-der-leyen-je-direktor-tvrtke-koja-se-bavi-razvojem-cjepiva-za-covid-19/">Paraf</a>, <a href="https://archive.li/Vut78">Crodex</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20211211213534/https://teleskop.hr/hrvatska/lauc-pise-o-povezanosti-ursule-von-der-leyen-s-farmaceutskim-lobijem-evo-kolika-je-pfizerova-profitna-stopa/">Teleskop</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20211212191532/https://hrvatska-danas.com/2021/12/11/lauc-strah-panika-i-drustveni-kaos-potpuno-su-nesrazmjerni-riziku-koji-za-pojedinca-nosi-ovaj-virus-cjepivo-cemo-sljedece-dvije-godine-placati-dvostruko-vise-od-aviona/">Hrvatska danas</a>)
Lauc, dakle, sugerira da predsjednica EK Ursula von der Leyen namješta posao firmi svog supruga (iako ta firma nije među proizvođačima cjepiva s kojima je EK potpisala ugovore).
Točno je da postoji firma Orgenesis Inc. i da Heiko von der Leyen, suprug predsjednice EK,<a href="https://orgenesis.com/team"> dio menadžmenta te firme</a>. To je predsjednica Europske komisije i navela <a href="https://ec.europa.eu/commission/commissioners/sites/default/files/commissioner_declarations/declaration-of-interests-president-von-der-leyen-april-2021_en.pdf">u svojoj deklaraciji interesa</a>.
Točno je i da je ta firma <a href="https://www.bloomberg.com/press-releases/2020-05-13/orgenesis-announces-cell-based-vaccine-platform-targeting-covid-19-and-other-existing-and-emerging-viral-diseases">u svibnju 2020. priopćila</a> da radi na razvoju stanično baziranog cjepiva protiv Covida, ali i drugih viralnih bolesti. Ranije su istu tehnologiju pokušavali primijeniti u svrhu izrade cjepiva protiv tumora, ali su s početkom pandemije Covida-19 promijenili smjer istraživanja.
Je li Orgenesis zaposlio supruga Ursule von der Leyen u nadi da će im to olakšati prodaju cjepiva Europskoj komisiji? Možda. Ali činjenica je da njihovo cjepivo još nije razvijeno i da EK s tom kompanijom nije sklopila nikakav ugovor. Utemeljenje u činjenicama nema ni Laucova sugestija o eventualnoj povezanosti Pfizera i Orgenesisa.
Radi se o dvije odvojene firme između kojih nema javno poznatih vlasničkih ili poslovnih veza. Štoviše, njihovi poslovni modeli međusobno su sukobljeni.
Orgenesis je, <a href="https://www.biopharma-reporter.com/Article/2020/11/17/Orgenesis-CEO-talks-disruption-We-are-the-Uber-of-the-cell-and-gene-therapy-space">prema riječima njihovog direktora</a> Vereda Caplana, fokusiran na personaliziranu staničnu i gensku terapiju. Njihov je cilj omogućiti izradu terapijskih lijekova personaliziranih za potrebe pacijenta unutar samih bolnica. Takav oblik terapije izravno ugrožava poslovni model velikih farmaceutskih kompanija poput Pfizera.
Direktor Orgenesisa je u razgovoru za <a href="https://www.nature.com/articles/d43747-021-00079-x">Nature</a> kritizirao velike proizvođače cjepiva zbog nespremnosti da se odreknu intelektualnog vlasništva, tj. patenta nad svojim proizvodima. Caplan smatra da to nije pravedno jer je razvoj mRNA cjepiva, poput većine velikih tehnoloških inovacija, subvencioniran javnim novcem. “Te informacije pripadaju svima”, smatra Caplan.
Iz svega navedenog jasne su dvije stvari. Prva je kako ne postoje nikakvi dokazi o korupciji kakvu sugerira Lauc. Druga je će, ako Orgenesis ikad doista bude u poziciji da trguje s Europskom komisijom, taj proces treba posebno promatrati zbog mogućeg sukoba interesa.
Europska komisija i do sada je bila izložena utemeljenim kritikama zbog netransparentnosti u procesu nabavke cjepiva. Takve kritike nisu dolazile samo od aktivista i medija; Europski parlament je <a href="https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20211014IPR14927/covid-19-parliament-wants-more-transparent-eu-vaccine-policies">u listopadu prošle godine priopćio</a> da traži veću transparentnost. Zastupnici u Europskom parlamentu poručili su da sve relevantne informacije o kupovini cjepiva, uključujući i sadržaj ugovora s proizvođačima, moraju biti dostupne javnosti.

Ne, Europska komisija ne namjerava svakog stanovnika EU cijepiti 11 puta - Faktograf.hr

<h2>Introduction</h2>
La revue Néosanté se présente comme une source d'information indépendante et sans publicité, offrant des articles sur le décodage biologique des maladies et les moyens naturels de les prévenir ou d’en guérir. Mais qu'en est-il réellement de ces affirmations ?
<h2>Le Décodage Biologique des Maladies</h2>
La revue Néosanté met en avant le concept de décodage biologique des maladies, une théorie qui prétend que les maladies ont un sens biologique et peuvent être décodées pour comprendre leur origine et les traiter de manière naturelle. Cette théorie est souvent associée à des figures controversées comme Ryke Geerd Hamer, dont les travaux ont été largement critiqués par la communauté scientifique.
Une étude publiée dans le <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4315890/">Journal of Clinical Oncology</a> a montré que les théories de Hamer n'ont aucune base scientifique et peuvent même être dangereuses pour les patients.
<h2>Les Moyens Naturels de Prévention et de Guérison</h2>
Néosanté promeut également l'utilisation de moyens naturels pour prévenir et guérir les maladies. Bien que certaines pratiques naturelles puissent avoir des effets bénéfiques, il est important de noter que de nombreuses affirmations sur les bienfaits des traitements naturels ne sont pas soutenues par des preuves scientifiques solides.
Par exemple, une revue systématique publiée dans le <a href="https://www.cochranelibrary.com/cdsr/doi/10.1002/14651858.CD004396.pub2/full">Cochrane Library</a> a conclu que les preuves sur l'efficacité des traitements naturels pour certaines maladies sont limitées et souvent de faible qualité.
<h2>L'Indépendance et la Qualité de l'Information</h2>
Néosanté se vante d'être une revue indépendante sans publicité, ce qui pourrait laisser penser que l'information qu'elle fournit est impartiale et de haute qualité. Cependant, l'indépendance ne garantit pas nécessairement la fiabilité de l'information.
Il est crucial de vérifier les sources et les preuves scientifiques derrière les affirmations faites dans la revue. Une analyse critique des articles de Néosanté révèle souvent des affirmations non prouvées et des théories controversées.
<h2>Conclusion</h2>
En conclusion, bien que la revue Néosanté prétende offrir une vision alternative et indépendante de la santé, il est important de faire preuve de prudence et de scepticisme. Les théories de décodage biologique des maladies et les moyens naturels de prévention et de guérison doivent être évalués à la lumière des preuves scientifiques disponibles. Les lecteurs doivent être vigilants et vérifier les sources avant de prendre des décisions basées sur les informations fournies par Néosanté.

Analyse de la Revue Néosanté : Une Nouvelle Vision de la Santé ?

Zagrebački hip-hop dvojac Tram 11 objavio je na svojoj Facebook stranici staru foto-montažu s banerom Radničke fronte, pokušavajući ju povezati s pročetničkom propagandom. Toj je fotografiji pridružio još jednu, onu s privatnog Facebook profila liderice te stranke, Katarine Peović. Tom neobičnom kompilacijom nastoje političarki, ali i glazbenici Mireli Priselac (Remi) koja se nalazi na drugoj fotografiji, prišiti etiketu simpatizerki srpskog ekstremnog nacionalizma.
<blockquote>“Bolesno! 
Furaju se na četničko terorističke ‘pevače’ 
Pšk 
( čekamo da Imbex Judex prenese vijest )”, stoji u postu objavljenom 10. ožujka 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/XMOt3" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/screenshot-2024-03-19-at-15-15-41-1-furaju-se-na-cetnicko-teroristicke-pevace-search-results-facebook-431x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Zajednička fotografija glazbenice i političarke, koju je Peović podijelila na vlastitom profilu, objavljena je u svibnju 2022. godine (arhivirana <a href="https://archive.ph/zBeWq" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>), a fotomontaža aktivista Radničke fronte na društvenim mrežama cirkulira barem od studenog 2020. godine (arhivirano <a href="https://archive.ph/0sTyr" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>). Na potonjoj se fotografiji vidi nekoliko muškaraca koji drže veliki crveni transparent na kojemu je logo stranke te natpis “Ne damo ti, Tuđmane, ni metra!” što je stih pjesme “<a href="https://archive.ph/aF4kk" rel="noopener" target="_blank">Ni metra više</a>” Baje Malog Knindže, pjevača srpskih <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/baja-mali-knindza-novi-sad/32135542.html" rel="noopener" target="_blank">ekstremno nacionalističkih</a> pjesama.
<h4>Na transparentu je zapravo pisao puni naziv stranke</h4>
Nekoliko <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/rf-banner-detalji.jpg" rel="noopener" target="_blank">detalja</a> s fotografije otkrivaju da je snimljena u Zagrebu, na sadašnjem <a href="https://www.google.com/local/place/fid/0x4765d6fb532390a7:0x9ee647b20027ba22/photosphere?iu=https://streetviewpixels-pa.googleapis.com/v1/thumbnail?panoid%3DGXY7kdPtVha2vu-mzKRisg%26cb_client%3Dsearch.gws-prod.gps%26yaw%3D192.31927%26pitch%3D0%26thumbfov%3D100%26w%3D0%26h%3D0&amp;ik=CAISFkdYWTdrZFB0VmhhMnZ1LW16S1Jpc2c%3D&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwij2smg1YCFAxUtXvEDHV6FDsIQpx96BAhaEAo" rel="noopener" target="_blank">Trgu Republike Hrvatske</a> gdje se nalazi Hrvatsko narodno kazalište te zgrada Rektorata zagrebačkog sveučilišta. Portal Lupiga, odnosno njegova sekcija za provjeru činjenica <a href="https://lupa.lupiga.com/politika-i-drustvo/tram-11-je-iskoristio-laziranu-fotografiju-za-blacenje-mirele-remi-priselac-i-katarine-peovic" rel="noopener" target="_blank">Lupa</a>, otkrila je da fotografija lažirana. Lupa je ušla u trag originalnoj fotografiji, a na njoj nije bilo transparenta s natpisom “Nedamo ti Tuđmane ni metra”.
Snimljena je na zagrebačkom prosvjedu 22. lipnja 2018. godine, na <a href="https://www.portalnovosti.com/dan-antifasisticke-borbe-u-zagrebu-vratite-nam-titov-trg?fbclid=IwAR2XjTZ9FmaIJkZ4dhchpT91hz-6S7NfCi7AkY4dV-v9KC-mJGxiJOBTgbI" rel="noopener" target="_blank">Dan antifašističke borbe</a> i snimili su je fotoreporteri agencije Cropix. Skup su organizirali Antifašistička liga te Savez antifašističkih boraca i antifašista ispred Hrvatskog narodnog kazališta, a jedan od zahtjeva prosvjeda bio je povratak imena Trg maršala Tita, koji je 2017. godine preimenovan u Trg Republike Hrvatske. Uz aktiviste i nevladine organizacije, na prosvjedu su bili i članovi Radničke fronte, Nove Ljevice, SDP-a i SRP-a.
Kako je pojasnila Lupa, “fotografija koju je Tram 11 iskoristio za difamaciju Mirele Priselac i Katarine Peović, skupa je s nekoliko desetaka drugih fotografija snimljenih na tom prosvjedu, izdvojena u foto galeriju Slobodne Dalmacije koja je dostupna samo pretplatnicima, zbog čega nije raspoloživa Googleovim alatima za pretragu. Lupa ju je ipak uspjela <a href="https://archive.ph/exEqS" rel="noopener" target="_blank">pronaći</a> i na njoj se vidi kako na transparentu Radničke fronte ne piše ‘Ne damo ti Tuđmane ni metra’ već piše ‘Radnička fronta'”.
Faktograf je pronašao još nekoliko fotografija s tog događaja na kojima se nalazi transparent Radničke fronte. Primjerice, na portalima <a href="https://archive.ph/a21qA" rel="noopener" target="_blank">Dnevno.hr</a> i <a href="https://archive.ph/nraQZ" rel="noopener" target="_blank">Direktno.hr</a> objavljene su galerije slika s prosvjeda, a u njima se nalazi fotografija istih članova stranke/aktivista koji su i na montiranoj fotografiji. Čak je i pozicija na kojoj su stajali za vrijeme prosvjeda, pa i ona s koje je snimljena fotografija, ista kao i na montaži. Na toj se fotografiji jasno vidi da je sadržaj banera isključivo logo i puni naziv stranke. Također, i naslovna fotografija ovog teksta agencije Hina je s istog događaja, a i na njoj se jasno vidi što je pisalo na transparentu Radničke fronte.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/screenshot-2024-03-19-at-15-27-17-foto-malobrojni-ljevicari-na-dan-antifasisticke-borbe-porucili-smrt-fasizmu-sloboda-narodu-trg-marsalu-dnevnohr-351x450.png"/>Screenshot/Dnevno.hr</figure>
<h4>Tram 11 citirao i zastupnik Hrvatskih suverenista</h4>
Točno je da je Peović je u svojim saborskim govorima i medijskim istupima žustro kritizirala bivšeg predsjednika Franju Tuđmana (<a href="https://www.youtube.com/watch?v=3Ff4ZjXeZUs" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.portalnovosti.com/katarina-peovic-cinjenica-je-da-je-tudjman-bio-dio-udruzenog-zlocinackog-pothvata" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2021/03/25/franjo-tudjman-rat-bosna-hercegovina/" rel="noopener" target="_blank">3</a>), a podjednako je, kao i njena stranka, kritična prema bilo kojem tipu nacionalizma (<a href="https://www.radnickafronta.hr/hr/t/tekstovi/clanci/186/vukovaru-ne-treba-samilost/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/transparent-radnicke-fronte-o-bleiburgu-ustase-i-cetnici-zajedno-ste-bjezali/2182596.aspx" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/zP4QK" rel="noopener" target="_blank">3</a>, <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/saborski-odbor-podupro-uredenje-groblja-vojnika-ndh-peovic-neprihvatljivo-je-da-ustase-i-domobrane-nazivamo-hrvatskim-vojnicima-20211124" rel="noopener" target="_blank">4</a>). U saborskim je raspravama često upozoravala na nacionalističku i “huškačku” retoriku svojih kolega s desnice pa je primala i verbalne napade (<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/prkacin-u-saboru-katarinu-peovic-nazvao-susom/2464144.aspx" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.novilist.hr/novosti/katarina-peovic/?meta_refresh=true" rel="noopener" target="_blank">2</a>).
Mirela Priselac Remi vokal je grupe Elemental, a u javnosti često <a href="https://www.portalnovosti.com/mirela-priselac-remi-racunajte-na-nas" rel="noopener" target="_blank">progovara</a> o politici i položaju žena. Nastupala je često i po <a href="https://nova.rs/emisije/mirela-priselac-remi-kruna-proslave-25-rodjendana-elementala-bice-na-koncertu-u-beogradu/" rel="noopener" target="_blank">Srbiji</a>, a njene privatne i poslovne veze s <a href="https://story.hr/Celebrity/a139418/Srce-zagrebacke-pjevacice-osvojio-mladi-Beogradjanin.html" rel="noopener" target="_blank">Beogradom</a> zasigurno nisu nešto što konzervativniji dio publike podržava.
Tram 11, s druge strane, miljenik je suprotnog političkog spektra. U Saboru ih je prije dvije godine <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/suverenist-u-saboru-citirao-stihove-tram-11-pa-zakljucio-trebamo-ih-podrzati/2334878.aspx" rel="noopener" target="_blank">citirao</a> i zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre, nakon što je njihov kontroverzni i nacionalistički intonirani <a href="https://www.muzika.hr/tram-11-izbacen-menart/" rel="noopener" target="_blank">album</a> masovno “otkazan”. Ovih dana pokušavaju se ponovno <a href="https://www.muzika.hr/tram-11-zbogom-kuno/" rel="noopener" target="_blank">vratiti</a> na glazbenu scenu, ali i, na neki način, politički angažirati. Svojim su pratiteljima na <a href="https://archive.ph/BLQG7" rel="noopener" target="_blank">Facebooku</a> obećali da će im pomoći odabrati za koga ne bi trebali glasati na nadolazećim parlamentarnim izborima 17. travnja. “Objavit ćemo sve stranke koje sudjeluju u našem otkazivanju, zabranjivanju i proganjanju”, poručio je dvojac.
Koliki će taj angažman imati doseg tek ćemo vidjeti. U međuvremenu zaključujemo da post koji su podijelili ranije ovog mjeseca i koji smo u ovom članku analizirali, bez obzira na to koja mu je namjera, sadrži dezinformaciju. Radi se to staroj fotografiji na kojoj je digitalno obrađen transparent Radničke fronte.

Radnička fronta nije nosila pročetnički stih na svom transparentu - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Događaji 11. rujna 2001. godine bili su laž koja je pokrenula akciju našeg porobljavanja i transformaciju društva." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: