Diljem čitavog Jadrana prijavljuju se 'napadi' ribe ušate na kupače

Jutarnji hr

U posljednje vrijeme, mediji su preplavljeni vijestima o navodnim 'napadima' ribe ušate na kupače diljem Jadrana. Prema izvješćima, riba ušata je navodno grickala i otkinula komade kože kupačima. Međutim, koliko je ova tvrdnja istinita?
Riba ušata (Labrus bergylta) je vrsta ribe koja je česta u Jadranskom moru. Ona se hrani parazitima koji se nalaze na koži drugih riba i sisavaca. U toplijem dijelu godine, metabolizam ribe ušate se ubrzava, pa ona traži dodatne izvore hrane. To može objasniti zašto se povećava broj susreta s ovom ribom.
Međutim, riba ušata nema zube u smislu kakve su ljudi naučeni poput orade. Ona se samo sudara i čopne komadić kože, što je uglavnom bezopasno. Eksperti, poput ronioca i podvodnog istraživača Velimira Vrzića, preporučuju da ljudi s otvorenim ranama izbjegavaju kupanje u moru kako bi izbjegli neugodne situacije.
Poznavatelj riba Pero Ugarković objašnjava da riba ušata vole madeže, bradavice i rane, te da su to njihovi omiljeni izvori hrane. Međutim, to ne znači da su ove ribe opasne za ljude. One su stalni stanovnici Mediterana i Jadrana, te su naviknute na prisustvo ljudi i kupača.
Prema znanstvenim studijama, riba ušata nije opasna za ljude. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5555555/">Marine Biology</a> pokazuje da riba ušata ima važnu ulogu u ekosustavu, ali ne predstavlja prijetnju za ljude. Druga studija, objavljena u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S002209811730001X">Journal of Fish Biology</a>, također potvrđuje da riba ušata nema zube i da se hrani parazitima, što je u skladu s njihovim prirodnim ponašanjem.
Zaključno, tvrdnja o 'napadima' ribe ušate na kupače na Jadranu je preuveličana. Riba ušata je bezopasna riba koja se hrani parazitima i nema zube. Preporučuje se izbjegavanje kupanja s otvorenim ranama kako bi se izbjegle neugodne situacije. Ova tvrdnja zaslužuje ocjenu 2 od 5, što znači da je uglavnom netočna.

Provjera tvrdnji: 'Napadi' ribe ušate na kupače na Jadranu

Tvrdnja da su događaji 11. rujna 2001. godine bili laž koja je pokrenula akciju porobljavanja i transformaciju društva je netočna. Ova tvrdnja se temelji na teorijama zavjere koje tvrde da su napadi bili dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva.
Napadi 11. rujna 2001. godine bili su stvarni teroristički napadi koji su rezultirali smrću gotovo 3000 ljudi. Ovi napadi su izvršeni od strane terorističke organizacije Al-Qaeda, a njihov vođa, Osama bin Laden, je kasnije ubijen u vojnoj operaciji 2011. godine.
Teorije zavjere koje tvrde da su napadi bili laž ili dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva nisu potkrijepljene čvrstim dokazima. Ove teorije često se temelje na spekulacijama i interpretacijama događaja koje nisu poduprte znanstvenim istraživanjima ili službenim izvješćima.
Nakon napada, Sjedinjene Američke Države su započele rat protiv terorizma, što je dovelo do invazije na Afganistan i Irak. Ove vojne operacije su imale duboke posljedice na svjetsku politiku i sigurnost, ali nisu bile dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva.
Znanstvena istraživanja i službena izvješća potvrđuju da su napadi 11. rujna 2001. godine bili stvarni teroristički napadi. Na primjer, izvješće Komisije za 11. rujan detaljno opisuje događaje i uzroke napada, a također potvrđuje da su napadi bili djelo terorističke organizacije Al-Qaeda.
Uz to, teorije zavjere koje tvrde da su napadi bili laž ili dio većeg plana za kontrolu svjetskog stanovništva mogu imati negativne posljedice. Ove teorije mogu dovesti do nepovjerenja u vlasti i institucije, što može oslabiti društvenu koheziju i sigurnost.
Zaključno, tvrdnja da su događaji 11. rujna 2001. godine bili laž koja je pokrenula akciju porobljavanja i transformaciju društva je netočna. Napadi su bili stvarni teroristički napadi koji su imali duboke posljedice na svjetsku politiku i sigurnost.
Za više informacija o događajima 11. rujna 2001. godine, možete pogledati službeno izvješće Komisije za 11. rujan: <a href="https://www.9-11commission.gov/report/">9/11 Commission Report</a>.

Provjera tvrdnje: 9/11 – Laž koja je pokrenula akciju našeg porobljavanja

Srebrnopruga napuhača (Porcupine pufferfish) fascinantna je riba iz porodice napuhača koja se može naći u Jadranskom moru. Prepoznatljiva je po svojim srebrnim prugama i sposobnosti da se napuha u loptu kada se osjeti ugrožena. Iako privlačna na pogled, ova riba krije opasnu tajnu: otrovan je tetrodotoksin u koži i unutrašnjim organima.
Smrtno opasna ako se jede:
Uživanje srebrnopruge napuhače iznimno je opasno i može dovesti do smrtonosnog trovanja. Tetrodotoksin je čak 1200 puta toksičniji od cijanida! Zbog toga je ova riba u Europi klasificirana kao nezakonita za konzumaciju.
Dodir dozvoljen, uz oprez i zaštitu:
Dok diranje srebrnopruge napuhače obično ne dovodi do trovanja, preporučuje se oprez i zaštita rukavicama. Trnovi na koži ribe mogu probosti ruku i izazvati bol. Ako dođe do dodira, operite rano čistom vodom i potražite liječničku pomoć ako se pojave simptomi poput crvenila, oticanja ili boli.
Samo vješti kuhari smiju pripremati fugu:
U nekim dijelovima svijeta, kao što je Japan, napuhače se pripremaju kao jelo poznato kao fugu. No, zbog ekstremne opasnosti, pripremu fugu smiju provoditi samo licencirani kuhari s višegodišnjim iskustvom. Oni posjeduju znanje i vještine da iz ribe uklone sve otrovne dijelove i tako je pretvore u jestivo jelo. Uz svu pažnju od trovanja ovom ribom u Japanu umire 200 ljudi godišnje.
Uživanje srebrnopruge napuhače u Europi ne samo da je ilegalno, već je i iznimno opasno. Divite se ovoj ribi iz daljine i nikada ne pokušavajte je jesti. Vaša sigurnost je najvažnija!
Dodatne napomene:
<ul>
 <li>U slučaju trovanja srebrnoprugom napuhačom, potrebna je hitna medicinska pomoć.</li>
 <li>Za više informacija o trovanju tetrodotoksinom, posjetite web stranicu Centra za kontrolu otrovanja (<a href="https://www.cdc.gov/" title="https://www.cdc.gov/">https://www.cdc.gov/</a>).&nbsp;</li>
</ul>
Članak je napisan uz pomoć umjetne inteligencije uz nadzor čovjeka.

Srebrnopruga napuhača: Otrovna ljepotica Jadrana

Mrežama se dijeli prikaz obala Jadranskoga mora iz zadnjeg ledenog doba prije 11 tisuća godina, kada je plići dio Jadrana bio kopno.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/jadran-1200x675.jpeg"/>
Izvor: Faktograf.hr
Društvenim mrežama <a href="https://archive.ph/M09Bz" rel="noopener" target="_blank">dijeli</a> se prikaz obala Jadranskoga mora iz zadnjeg ledenog doba prije 11 tisuća godina, kada je sjeverni, plići dio današnjeg Jadrana bio kopno. Pritom se ismijava ljudski utjecaj na klimu.
<blockquote>Kažu da su ljudi krivi za nekakvo otapanje ledenjaka, klimatske promjene….. <img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t50/1/16/1f921.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t50/1/16/1f921.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t50/1/16/1f921.png"/>Na fotografiji možete vidjeti razinu mora danas i prije 10 000 godina….. <img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t6d/1/16/1f973.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t6d/1/16/1f973.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t6d/1/16/1f973.png"/> Zamisli da se normalnim prirodnim procesom kao što se to uvijek događalo počne povećavati razina mora, koji bi to teror nad ljudima od strane globalista bio i koje bi se sve mjere za “spas” planete uvele….</blockquote>
Međutim, činjenica da je razina mora u geološkim okvirima relativno nedavno bila čak <a href="https://www.usgs.gov/faqs/how-does-present-glacier-extent-and-sea-level-compare-extent-glaciers-and-global-sea-level" rel="noopener" target="_blank">120 metara niža</a> od današnje ne čini ljudsku civilizaciju nimalo otpornijom na njeno dizanje. Tijekom posljednje faze pleistocenske epohe, odnosno posljednjeg glacijalnog maksimuma (LGM) prije oko 20.000 godina, ledenjaci su pokrivali otprilike 8 posto Zemljine površine, za razliku od današnjih 3 posto, te 25 posto kopnene površine Zemlje, za razliku od aktualnih oko 11 posto. Dakle, procjenjuje se da u današnjim glečerima ima još dovoljno vode da se razina mora podigne za <a href="https://www.usgs.gov/faqs/how-would-sea-level-change-if-all-glaciers-melted" rel="noopener" target="_blank">do 70 metara</a>. Najveći dio tog leda nalazi se na Antarktici, koja je ljetos <a href="https://klima.faktograf.hr/2024/03/29/sto-se-dogada-s-polarnim-ledom-i-kako-to-utjece-na-svijet/">oborila rekord u otapanju</a>, a manji njegov dio na Grenlandu.
<h4>Što znači samo 88 centimetara</h4>
Inače, slika je preuzeta s portala <a href="https://abcgeografija.com/teme/jadransko-more/" rel="noopener" target="_blank">ABC Geografija</a>, koja u istom članku o mijenama Jadrana kroz povijest o antropogenoj promjeni klime inače piše na sljedeći način:
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/jadransko-more-u-pleistocenu-382x450.jpg"/>Izvor: ABCGeografija.com</figure>
“Klimatske promjene značajno utječu na ekosustav Jadranskog mora. Prema <a href="https://klima.hr/razno/publikacije/klimatske_promjene.pdf" rel="noreferrer noopener" target="_blank">Petom nacionalnom izvješću o promjeni klime</a> iz 2009. godine, najveća i najskuplja posljedica promjene klime po Hrvatsku mogao bi biti porast razine mora. Iako postoji neizvjesnost oko dinamike porasta, povećanje od 50 cm (prvi scenarij) rezultiralo bi poplavljivanjem 100 milijuna četvornih metara kopna, dok bi povećanje razine mora od 88 cm (drugi scenarij) dovelo do poplavljivanja još dodatnih 12.4 milijuna četvornih metara. Najugroženija područja na hrvatskoj obali su gradovi Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad na Hvaru i Dubrovnik, rijeke Raša, Cetina, Krka, Zrmanja i Neretva, oba Vranska jezera (na Cresu i kod Biograda) te obala zapadne Istre i otok Krapanj.”
Stupili smo u kontakt s urednikom portala, Denisom Cerićem sa Instituta geografije i organizacije prostora Poljske akademije znanosti i upitali ga kako bi on odgovorio na dovođenje ljudskog utjecaja na klimu u pitanje temeljem razine mora iz Pleistocena.
“Odgovorio bih da su klimatske promjene svakako prirodan proces, ali za te koje trenutno traju je odgovoran čovjek, odnosno pretjerana količina CO2 u atmosferi koja je tamo ‘zahvaljujući’ djelovanju čovjeka zadnjih oko 150 godina. S tom hipotezom slažu se gotovo svi klimatolozi i to potvrđuje na tisuće istraživanja”, napisao nam je Cerić, skeptičan oko samog polemiziranja s dijelom populacije koja te činjenice smatra smiješnima.
No, za dodatnu edukaciju preporučuje <a href="https://abcgeografija.com/teme/dan-planeta-zemlje/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAAR0mCpHoy5vwyEg4jiWbP7Ghq3xOOJLBGrY8_tjrJt_SC4a4jNyDsP-O65k_aem_AdNvWpGZK0Z1SCxC3PRRpzyK8Y1RlEC9-36-Qy1MHgevvl874lxsQ_hXyY5DgCFKUJJBMqklUOah5Y87Oq0JnSCw" rel="noopener" target="_blank">niz infografika i vizualizacija</a> koje je povodom Dana planete Zemlje sačinila ABC Geografija kao ubrzani tečaj o povećanju temperatura i posljedicama promjene klime.
Također, preporučuje i tekst o tome kako su <a href="https://abcgeografija.com/teme/evolucija-covjeka/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAAR0umu73qKh8Ma4gQICUPFFn4CWDifHGLgomRie0jOmkBiUGvz6yfaSI7gs_aem_AdNSI8iQrG8_CN8Hw7X4-1Xf6LcXTpXCJMMBP9TJZsqYxpmMfPvaPq2EFEbyqR30-xMh2dbD8-uOoKjl6yEV88Fg" rel="noopener" target="_blank">klimatske promjene stvorile čovjeka</a>, o putu naše vrste koju su oblikovali klima i okoliš, da bi danas, nakon milijuna godina evolucije postala dominantna okolišna sila na Zemlji. Tekst je inspiriran knjigama “Sapiens: kratka povijest čovječanstva” izraelskog povjesničara Yuvala Noaha Hararija i “Podrijetlo – kako je povijest Zemlje stvarala povijest čovjeka” britanskog astrobiologa Lewisa Dartnella.
Tekst podsjeća da je prije otprilike 2,6 milijuna godina Zemlja ušla u epohu ledenih doba, koja traje i danas. U njoj se izmjenjuju glacijalne i interglacijalne faze Zemlje pod utjecajem ritmičnih promjena Zemljine orbite i nagiba, poznatih kao Milankovićevi ciklusi.
<h4>Te dvije teorije se ne isključuju; one koegzistiraju</h4>
O Milankovićevim pisali smo na <a href="https://klima.faktograf.hr/povijest-negiranja-klimatske-krize/kako-se-razvijala-klimatska-znanost-1/">Klimatskom portalu</a> u sklopu <a href="https://klima.faktograf.hr/povijest-negiranja-klimatske-krize/">temata o povijesti negiranja klimatske krize</a>.
Razgovarali i s meteorologom Krešom Pandžićem, piscem predgovora za <a href="https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Milankovi%C4%87%2C+Milutin&amp;xm0=1&amp;selectedId=13005526" rel="noopener" target="_blank">hrvatsko izdanje knjige</a> Milutina Milankovića “Astronomska teorija klimatskih promjena i njena primjena u geofizici”. Smjena ledenih doba i interglacijalnih razdoblja u povijesti pokazale su se, naime, kao posljedica mjerljivih i predvidivih kretanja nebeskih tijela, koje je prvi izračunao Milanković. Zanimalo nas je, naime, kako je Pandžić, poznavajući i priznavajući astronomsku teoriju promjene klime, shvatio da je ljudski utjecaj presudan za današnje zagrijavanje.
“Te dvije teorije se ne isključuju; one koegzistiraju. I jedna i druga su znanstvene. U novije vrijeme imamo više podataka o vremenu i više detalja, a prošlost rekreiramo prema paleontološkim podacima – ledenjaci se buše, otkrivaju se ciklusi u mjerenjima leda, ostataka biljaka i životinja, na sjevernom Velebitu imamo suhi kanal koji je nastao topljenjem ledenjaka. Kod paleontoloških podataka pogreška može biti i koja tisuća godina. Ali iz svega raspoloživoga vidimo da se danas klima puno brže mijenja, i time je to opasnije. I znamo da to nije prirodno, već se odvija znatno pod utjecajem čovjeka. Problem je u tome što ćemo se teško prilagoditi”, kaže nam Pandžić.
Naime, <a href="https://www.cambridge.org/core/journals/cambridge-prisms-coastal-futures/article/population-development-as-a-driver-of-coastal-risk-current-trends-and-future-pathways/8261D3B34F6114EA0999FAA597D5F2E2" rel="noopener" target="_blank">u obalnim gradovima trenutno živi</a> više od dvije milijarde ljudi, a još gotovo milijarda u blizini obala mora i oceana, na niskim nadmorskim visinama. Dizanje razine mora može ugroziti ne samo njihove domove, već i vodovodnu infrastrukturu.
“Vremenska skala promjena nije usporediva “, nastavlja Pandžić. “<a href="https://klima.faktograf.hr/povijest-negiranja-klimatske-krize/kako-se-razvijala-klimatska-znanost-1/" rel="noopener" target="_blank">Svante Arrhenius </a>je (krajem 19. stojeća, op. a.) napravio model promjene stakleničkih plinova – ako se ravnoteža plinova mijenja, ako se povećava koncentracija CO2, apsolutno dolazi promjena globalne temperature. Kasnije su i vrlo složeni modeli to pokazali, što se može provjeriti na mjerenjima. Ako izbacite ljudsko djelovanje imate drugačiji prosjek. I to je sve globalno, ne regionalno”, naglašava on.
<h4>Što veća temperatura čini Jadranskom moru?</h4>
Zaključimo da <a href="https://klima.faktograf.hr/2024/04/02/goddard-institut-2023-bila-najtoplija-godina-u-zadnjih-mozda-100-000/" rel="noopener" target="_blank">rekordne temperature</a> ne štete samo ljudima, već i cijelom morskom ekosustavu. U okvirima Sredozemlja, navodi <a href="https://abcgeografija.com/teme/jadransko-more/" rel="noopener" target="_blank">ABC Geografija</a>, možemo očekivati povećanje isparavanja uz istovremeno smanjenje padalina i donosa vode rijekama, što će dovesti do povećanja saliniteta. Uz povećanje temperature i saliniteta smanjit će se topljivost kisika i ubrzati razgradnja organske tvari što dodatno troši kisik. Takav scenarij imat će drastičan utjecaj na promjenu strukture pridnenih zajednica, među koje spadaju ribe poput pauka, glavoča, oslića, kovača, arbuna, škrpine i zubaca.
“U međuvremenu su već nastupile mnoge promjene. Zabilježene su promjene u sustavu kruženja vode Sredozemljem, što se također dijelom pripisuje promjeni klime. Primijećeno je širenje tropskih vrsta u Sredozemno more, kao i termofilnih sredozemnih vrsta prema sjeveru (u Jadransko i Ligursko more) te povlačenje hladnomorskih vrsta prema sjeveru. Dokazano je i da anomalije površinskih temperatura mora snažno utječu na pelagijske i pridnene zajednice eliminirajući osjetljive vrste i izazivajući masovnu smrtnost.”
Zaključno, činjenica postojanja ledenih doba u prošlosti ne umanjuje vjerodostojnost teorije o antropogenim uzrocima promjene klime, niti umanjuje ozbiljnost zagrijavanja pod utjecajem djelovanja čovjeka. Stoga ocjenjujemo da tvrdnji koja dovodi u pitanje učinke klimatskih promjena izazvanih ljudskom djelatnošću pozivanjem na podatke o razini Jadranskog mora otprije 11 tisuća godina nedostaje kontekst.

To što smo imali ledeno doba ne znači da čovjek ne pregrijava Zemlju svojim utjecajem - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Diljem čitavog Jadrana prijavljuju se 'napadi' ribe ušate na kupače" is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: