Dijete izuzeto iz obitelji, jer su ga učili da homoseksualnost nije dio Islama

Misija Spasenja

John Smith

Dijete nije izuzeto iz obitelji jer su ga roditelji učili da homoseksualnost nije dio Islama - Faktograf.hr

Njemačka policija demantirala je glasine da su djeca izuzeta iz obitelji zbog odnosa te obitelji prema pitanjima seksualnosti.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/police-ga4fec5dc3-1280-1200x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
Potresan video koji prikazuje njemačku socijalnu službu – točnije djelatnike Jugendamta, Ureda za skrb o mladima – kako uz asistenciju policije izuzima maloljetnog dječaka iz obitelji viralno se širi društvenim mrežama i izaziva ogorčene komentare korisnika, naročito pripadnika i pripadnica muslimanskih zajednica diljem svijeta.
Naime, iz videa se jasno može zaključiti da se mučna drama odvija u stanu muslimanske obitelji. Dvije žene nose tradicionalnu odjeću hidžabe, a muškarac koji snima govori arapskim jezikom. Dok dječaka uniformirana žena i još jedna žena u civilu žele iznijeti iz sobe, prisutne žene u hidžabima viču, a dijete vrišti i pokušava se otrgnuti.
Korisnici i korisnice Facebooka video snimku dijele uz ovaj opis: “Njemačke vlasti nasilno otimaju dijete jednoj arapskoj obitelji, kako bi ga dale službi za zaštitu djece. Dijete se može vidjeti kako histerično plače. Njegova škola je izvijestila da roditelji uče dijete da homoseksualnost nije dio Islama. Ovo je bolesno.” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/rICRi">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/35RXj">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/35RXj">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/a2sii">ovdje</a>)
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/statusdijete-800x321.jpg"/>
<h4>Dijete nije izuzeto jer su ga roditelji učili da homoseksualnost nije dio Islama</h4>
Opisana snimka prikazuje policijski postupak u Bremerhavnu, gradu na sjeverozapadu Njemačke, točnije policijsku asistenciju djelatnicima Ureda za skrb o mladima, koji su po nalogu suda intervenirali u jednoj obitelji. Stigli su po mučnom poslu: iz obitelji privremeno izuzeti dvojicu dječaka. Kad su srodnici izuzetih dječaka objavili video na društvenim mrežama, korisnici su ga viralno širili uz opise koji ne odgovaraju činjenicama. (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/CsCQt">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/TUQI3">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/rxuc2">ovdje</a>)
Dijete nije izuzeto jer je njegova škola, kako se u opisu tvrdi, upozorila socijalne službe da roditelji uče dijete da homoseksualnost nije dio Islama. O tome su već pisali njemački mediji. (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/d4mxP">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/86Gzl">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/Ov4ei">ovdje</a>)
<h4>Policija demantirala navode iz statusa s društvenih mreža</h4>
Faktografi njemačke novinske agencije DPA objavili su dio policijskog priopćenja za medije od 29. travnja ove godine: “Privremeni smještaj djece je uvijek posljednja opcija i provodi se samo iz ozbiljnih razloga. Policija je podržala službu za zaštitu mladeži u privremenom smještaju koji je bio sudski naložen.” Iz policije su demantirali navode koji se šire društvenim mrežama, ali niti policija niti Ured za skrb o mladima nisu pružili informacije o stvarnim razlozima privremenog smještaja, navodeći da je to u interesu zaštite obitelji i djece.
Agencija DPA o slučaju je konzultirala pravnika specijaliziranog za dječja prava Jörga Maywalda, koji je rekao da “privremeni smještaj djeteta zbog političko-vjerskih stavova roditelja ne bi bio pravno održiv”.
Faktčekerski <a href="https://ghostarchive.org/archive/d4mxP">portal Corectiv</a> objavio je izjavu Marka Schrödera iz press službe gradske uprave Bremerhavena, koji je rekao da video potječe iz privremenog smještaja te da se slučaj dogodio u tjednu od 24. do 30. travnja. Rekao je, također, da nikakve osnove nemaju glasine da su djeca izuzeta iz obitelji zbog odnosa te obitelji prema pitanjima seksualnosti.
Policijsko priopćenje opsežno je citirano i na portalu <a href="https://ghostarchive.org/archive/86Gzl">lokalnog dnevnog lista Cuxhavener Nachrichten</a>: “Na društvenim mrežama kruži video snimak zajedničke akcije Ureda za skrb o mladima i policije Bremerhaven, koji je popraćen lažnim tvrdnjama o razlozima mjere. (…) Molimo za razumijevanje da ne možemo pružiti daljnja objašnjenja o temeljima ove odluke radi zaštite obitelji i djece. Svjesni smo da je spomenuti video emotivno uznemirujući. Molimo vas da ne širite lažne činjenice i tvrdnje.”

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavila tvrdnja da je američki predsjednik Joe Biden priznao da su ga njegovi kolege demokrati prisilili da se povuče iz utrke za Bijelu kuću. Prema ovoj tvrdnji, Biden je rekao da su ga demokrati uvjerili da će ih 'ugroziti' ako ostane u utrci i da je Nancy Pelosi bila ključna osoba koja je utjecala na njegovu odluku.
Međutim, ova tvrdnja je lažna i nema dokaza koji bi je potvrdili. Biden nije objavio nikakvo priznanje o prisilnom povlačenju, a ni jedan vjerodostojan izvor nije potvrdio ovu priču.
Prvo, treba napomenuti da Biden nije objavio nikakvo priznanje o prisilnom povlačenju. Sve tvrdnje o tome temelje se na neprovjerenim izvorima i lažnim člancima koji se šire internetom. Biden je i dalje aktivan predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i nema dokaza da planira odstupiti s te pozicije.
Drugo, tvrdnja da je Nancy Pelosi bila ključna osoba koja je utjecala na Bidenovu odluku također je lažna. Pelosi je negirala da je predvodila bilo kakve napore da se svrgne Biden i nema dokaza da je ikada izravno tražila od Bidena da obustavi svoju kampanju.
Treće, tvrdnja da su demokrati prisilili Bidena na povlačenje zbog njegovog kognitivnog pada također nema temelja u činjenicama. Biden je nastavio obavljati svoje dužnosti kao predsjednik i nema dokaza da su njegovi kolege demokrati tražili njegovo povlačenje zbog zdravstvenih razloga.
Uz to, važno je napomenuti da su lažne vijesti i dezinformacije česta pojava u političkim kampanjama i da je važno provjeravati izvore prije nego što se vjeruje u bilo kakve tvrdnje. Vjerodostojni izvori kao što su <a href="https://www.factcheck.org/">FactCheck.org</a> i <a href="https://www.snopes.com/">Snopes</a> mogu pomoći u provjeri tvrdnji i otkrivanju lažnih vijesti.
Zaključno, tvrdnja da je Biden priznao da su ga demokrati prisilili na povlačenje iz utrke za predsjednika je lažna. Nema dokaza koji bi potvrdili ovu tvrdnju, a svi vjerodostojni izvori negiraju da je Biden ikada objavio takvo priznanje. Važno je ostati kritični prema informacijama koje se šire internetom i provjeravati izvore prije nego što se vjeruje u bilo kakve tvrdnje.

Biden priznao da su ga prisilili da se povuče – Provjera tvrdnje

Kolonijalizam je smjer u vanjskoj politici onih država koje nastoje politički i gospodarski podrediti druge zemlje ili čak cijele kontinente.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/untitled-design-e1681826624103-1200x675.png"/>
Izvor: Canva
<blockquote>“Više je crnih ljudi u Londonu (1,1 milijuna) nego što je bijelih ljudi (700.00) koji žive u 52 afričke države. A opet stalno slušamo kako je Europa kolonizirala Afriku”</blockquote>
Poruka je to Facebook <a href="https://web.facebook.com/konzerva.hr/posts/pfbid0zGemfmWpwszHzrfhAWjVd9VWSiGFYWzPnjiJtqZpikEPch3KRYwxtL3j2fUwd8qPl">objave</a> na stranici Konzerva.hr koju čini &nbsp;screenshot tweet jednog od korisnika Twittera.
Autor objave na engleskom jeziku koja je došla i do hrvatskih korisnika društvenih mreža sugerira da kolonijalizam podrazumijeva naseljavanje stanovništva jedne države u drugu te navodi na zaključak da su doseljenici iz Afrike zapravo kolonizirali europske države.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/screenshot-25-272x450.png"/>
Takva interpretacija je netočna. &nbsp;Naime, prema definiciji koja se može naći na <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32472">Enciklopedija.hr</a>, kolonijalizam označava smjer u vanjskoj politici onih država koje nastoje politički i gospodarski podrediti druge zemlje ili čak cijela kontinentska područja, odnosno, podjela svijeta na osnovu moći, tj. sile.
Najranija takva podjela je ona iz 1494. i 1529. između Španjolske i Portugala kojom je Španjolska stekla Novi svijet (osim dijela Brazila) i Pacifik, a Portugal Afriku, Aziju i dio Dalekog istoka.
<h4>Kolonije u Africi</h4>
Tijekom 19. stoljeća brojni su istraživači i avanturisti otkrili da je afrički kontinent pun sirovina koje se mogu iskoristiti za industrijski razvoj. Krajem stoljeća, točnije, 1884. godine, trinaest europskih zemalja i Sjedinjene Države sastali su se na Berlinskom kongresu na kojem se, među ostalim, dogovorila i kolonijalna podjela Afrike. U periodu do 1914. godine europske su zemlje preuzimale teritorij i vlast od postojećih afričkih država i naroda. Jedine <a href="https://www.joh.cam.ac.uk/library/library_exhibitions/schoolresources/exploration/scramble_for_africa">dvije neovisne afričke države 1914. godine</a> bile su Etiopija i Liberija.
Kolonije su od kraja 19. stoljeća bile izvor sirovina te tržište za proizvode iz europskih zemalja, ali i izraz geopolitičkih interesa. Osvajale su se radi sprječavanja širenja neke suparničke sile te radi ostvarenja geostrateških ciljeva kao što je nadzor pomorskih tjesnaca i putova. &nbsp;Suparništvo među kolonijalnim silama bio je jedan od uzroka I. svjetskog rata i povremenih pa i trajnijih sukoba u svjetskim odnosima sve do danas (<a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32472">Enciklopedija.hr</a>).
Gospodarska eksploatacija, navodi se na Enciklopediji, bila je pljačkaškog karaktera jer je uglavnom onemogućavala gospodarski razvoj u kolonijama.
Osim toga, doseljeni bijelci su u određenim područjima uspostavili i rasnu diskriminaciju. Na primjer, Zakon o Južnoj Africi iz 1909. dao je pravo glasa odraslim bijelim muškarcima, međutim, ni crnci ni žene nisu imali pravo glasa. Rasni zakoni koje su donosili bijelci ukinuti su tek početkom devedesetih godina 20. stoljeća.
Unatoč eksploataciji, brojna su mišljenja kako je kolonijalizam mnoge afričke zemlje uključio u svjetsko tržište, iako mnogi tvrde da bi se to dogodilo i bez stvaranja kolonija (<a href="https://cepr.org/voxeu/columns/colonialism-and-development-africa">1</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32472">2</a>)
<h4>Bijela populacija u Africi i crni Afrikanci u Londonu</h4>
Iako su uspostavili moć u afričkim kolonijama, Europljani i njihovi potomci nikad nisu brojčano nadmašili domorodačko stanovništvo, unatoč tome što su kolonijalne sile poticale naseljavanje pod pretpostavkom da će to dovesti do dugoročnog rasta i razvoja. Taj koncept nikad nije zaživio jer se afrička radna snaga pokazala učinkovitijom i isplativijom. Drugim riječima, jeftinijom.
Broj bijelih Afrikanaca europskog podrijetla teško je, pak, procijeniti jer brojne afričke države ne objavljuju podatke koje se odnose na etničko podrijetlo stanovništva, stoga se mogu naći različiti izvori o broju bijelih ljudi u Africi.
Jedna je procjena iz kraja 80-ih da ukupna afrička bijela populacija europskog podrijetla broji oko 4,6 milijuna ljudi, od kojih najviše njih živi u obalnim regijama Sjeverne Afrike ili u Južnoafričkoj Republici. S druge strane, određeni izvori navode kako ih je samo u Južnoafričkoj Republici početkom 90-ih bilo oko pet milijuna te da se broj narednih desetljeća smanjivao (<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/White_South_Africans">Wikipedia</a>).
Procjena koja se odnosi na 2022. godinu govori da su bijelci činili oko 7,6 posto stanovništva te države, odnosno, da ih je bilo oko 4,6 milijuna.
Autor objave navodi kako u Londonu živi malo više od milijun crnih ljudi, što je navodni dokaz da su ljudi iz Afrike kolonizirali Europu.
Naime, London je jedan od etnički najraznolikijih gradova u Europi.
<a href="https://www.ons.gov.uk/peoplepopulationandcommunity/culturalidentity/ethnicity/bulletins/ethnicgroupenglandandwales/census2021">Prema posljednjim podacima</a>, oni koji su se identificirali kao bijeli Britanci činili su 43,4 posto stanovništva Londona u usporedbi sa 78,4 posto za Englesku i Wales sveukupno. Druga najčešća etnička skupina u Londonu su ostali bijelci (14,6 posto) dok crni Afrikanci čine 7,9 posto. <a href="https://data.london.gov.uk/dataset/londons-population">Prema podacima iz 2021. godine,</a> London broji oko 8,7 milijuna stanovnika, što bi značilo da u Londonu živi nešto manje od 700.000 crnih Afrikanaca, a ne više od milijun.
Za kraj, autor tvrdnje iz tweeta navodi i da afrički kontinent broji 52 zemlje, što je netočno. Naime, <a href="https://ask.un.org/faq/22882">prema Ujedinjenim narodima</a>, na afričkom kontinentu postoje 54 države.
<h4>Neutemeljeni zaključak</h4>
Iako su brojni migranti afričkog podrijetla naselili europske zemlje, netočno je tvrditi da su oni kolonizirali te zemlje.
Prije svega, matične zemlje afričkih doseljenika svakako nisu gospodarski podredile europske zemlje u koje su se oni doselili. Isto tako, crni Afrikanci koji su se doselili u europske zemlje svakako nisu preuzeli državne institucije ili se udružili kako bi, na primjer, eksploatirali resurse europske zemlje.
Budući da autor objave ne navodi širi kontekst osnivanja europskih kolonija na afričkom kontinentu, te da očito ne razumije što taj pojam označava, ocjenjujemo ovu objavu kao neutemeljenu.

Nije točno da su ljudi iz Afrike kolonizirali Europu - Faktograf.hr

<h1>Argument iz lažnih pretpostavki</h1>
Argument iz lažnih pretpostavki, poznat i kao argumentum ad falsum, je <a href="https://remedia.social/articles/remedia-ai-ed9a06b3b2f4/kako-prepoznati-greske-u-razmisljanju-or-logicke-pogreske-f527971ce830">logička pogreška</a> &nbsp;koja se javlja kada se zaključak temelji na pretpostavkama koje su netočne ili neprovjerene. Ovaj koncept je važan za razumijevanje kako se logičke pogreške mogu pojaviti u svakodnevnim argumentima i diskusijama.
<h2>Povijest koncepta</h2>
Koncept logičke pogreške argumenta iz lažnih pretpostavki ima dugu povijest u filozofiji i logici. Aristotel, grčki filozof, je jedan od prvih koji je proučavao logičke pogreške i njihov utjecaj na argumentaciju. Njegovo djelo <a href="https://enciklopedija.hr/clanak/organon">Organon</a> &nbsp;je ključno za razumijevanje formalne logike i njezinih pogrešaka.
U modernim vremenima, proučavanje logičkih pogrešaka je postalo dio kognitivne psihologije i proučavanja ljudskog razmišljanja. Psiholog Daniel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade, je istraživao kako ljudi često dolaze do pogrešnih zaključaka zbog kognitivnih pristranosti.
<h2>Objašnjenje koncepta</h2>
Argument iz lažnih pretpostavki se javlja kada se koristi jedna ili više netočnih pretpostavki kao osnova za zaključak. Na primjer, ako netko tvrdi da je voda najbolji izvor energije zbog toga što je obnovljiva, ali ignorira činjenicu da je voda rijetko dostupna u dovoljnim količinama za masovnu proizvodnju energije, oni koriste argument iz lažnih pretpostavki.
Ovaj tip argumenta može biti namjerno ili nenamjerno korišten. Namjerno korištenje može biti dio manipulativne taktike, dok nenamjerno korištenje može biti rezultat nedostatka informacija ili pogrešnog razumijevanja teme.
<h2>Primjena u svakodnevnom životu</h2>
Argument iz lažnih pretpostavki se često pojavljuje u političkim debatama, reklamama i svakodnevnim razgovorima. Političari mogu koristiti ovaj tip argumenta da bi utjecali na javno mišljenje, dok reklame mogu koristiti lažne pretpostavke kako bi prodale proizvode.
Primjer u svakodnevnom životu može biti tvrdnja da je neki proizvod najbolji zbog toga što ga koristi neka poznata osoba. To je argument iz lažnih pretpostavki, jer korištenje proizvoda od strane poznate osobe ne garantira njegovu kvalitetu ili efikasnost.
<h2>Kako izbjeći ovu logičku pogrešku</h2>
Da biste izbjegli argument iz lažnih pretpostavki, važno je provjeriti točnost svake pretpostavke prije nego što se pravlja zaključak. To može uključivati istraživanje, provjeru izvora i kritičko razmišljanje o informacijama koje se koriste.
Također je važno biti svjestan kognitivnih pristranosti i kako one mogu utjecati na naše razmišljanje i donošenje odluka.
<h2>Zaključak</h2>
Argument iz lažnih pretpostavki je široko rasprostranjena logička pogreška koja može dovesti do pogrešnih zaključaka i odluka. Razumijevanje ovog koncepta i kako ga izbjeći može pomoći u boljem donošenju odluka i kritičkom razmišljanju.
Za više informacija o logičkim pogreškama, pogledajte <a href="https://remedia.social/articles/remedia-ai-ed9a06b3b2f4/kako-prepoznati-greske-u-razmisljanju-or-logicke-pogreske-f527971ce830">ovaj članak</a> o kognitiv nim pristranostima i logičkim pogreškama.

Argument iz lažnih pretpostavki | Logičke Pogreške

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Dijete izuzeto iz obitelji, jer su ga učili da homoseksualnost nije dio Islama" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: