Iznenada - Novonormalno

Portal Epoha - com hr

Mrežama se dijeli prikaz obala Jadranskoga mora iz zadnjeg ledenog doba prije 11 tisuća godina, kada je plići dio Jadrana bio kopno.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/jadran-1200x675.jpeg"/>
Izvor: Faktograf.hr
Društvenim mrežama <a href="https://archive.ph/M09Bz" rel="noopener" target="_blank">dijeli</a> se prikaz obala Jadranskoga mora iz zadnjeg ledenog doba prije 11 tisuća godina, kada je sjeverni, plići dio današnjeg Jadrana bio kopno. Pritom se ismijava ljudski utjecaj na klimu.
<blockquote>Kažu da su ljudi krivi za nekakvo otapanje ledenjaka, klimatske promjene….. <img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t50/1/16/1f921.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t50/1/16/1f921.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t50/1/16/1f921.png"/>Na fotografiji možete vidjeti razinu mora danas i prije 10 000 godina….. <img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t6d/1/16/1f973.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t6d/1/16/1f973.png"/><img src="https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t6d/1/16/1f973.png"/> Zamisli da se normalnim prirodnim procesom kao što se to uvijek događalo počne povećavati razina mora, koji bi to teror nad ljudima od strane globalista bio i koje bi se sve mjere za “spas” planete uvele….</blockquote>
Međutim, činjenica da je razina mora u geološkim okvirima relativno nedavno bila čak <a href="https://www.usgs.gov/faqs/how-does-present-glacier-extent-and-sea-level-compare-extent-glaciers-and-global-sea-level" rel="noopener" target="_blank">120 metara niža</a> od današnje ne čini ljudsku civilizaciju nimalo otpornijom na njeno dizanje. Tijekom posljednje faze pleistocenske epohe, odnosno posljednjeg glacijalnog maksimuma (LGM) prije oko 20.000 godina, ledenjaci su pokrivali otprilike 8 posto Zemljine površine, za razliku od današnjih 3 posto, te 25 posto kopnene površine Zemlje, za razliku od aktualnih oko 11 posto. Dakle, procjenjuje se da u današnjim glečerima ima još dovoljno vode da se razina mora podigne za <a href="https://www.usgs.gov/faqs/how-would-sea-level-change-if-all-glaciers-melted" rel="noopener" target="_blank">do 70 metara</a>. Najveći dio tog leda nalazi se na Antarktici, koja je ljetos <a href="https://klima.faktograf.hr/2024/03/29/sto-se-dogada-s-polarnim-ledom-i-kako-to-utjece-na-svijet/">oborila rekord u otapanju</a>, a manji njegov dio na Grenlandu.
<h4>Što znači samo 88 centimetara</h4>
Inače, slika je preuzeta s portala <a href="https://abcgeografija.com/teme/jadransko-more/" rel="noopener" target="_blank">ABC Geografija</a>, koja u istom članku o mijenama Jadrana kroz povijest o antropogenoj promjeni klime inače piše na sljedeći način:
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/jadransko-more-u-pleistocenu-382x450.jpg"/>Izvor: ABCGeografija.com</figure>
“Klimatske promjene značajno utječu na ekosustav Jadranskog mora. Prema <a href="https://klima.hr/razno/publikacije/klimatske_promjene.pdf" rel="noreferrer noopener" target="_blank">Petom nacionalnom izvješću o promjeni klime</a> iz 2009. godine, najveća i najskuplja posljedica promjene klime po Hrvatsku mogao bi biti porast razine mora. Iako postoji neizvjesnost oko dinamike porasta, povećanje od 50 cm (prvi scenarij) rezultiralo bi poplavljivanjem 100 milijuna četvornih metara kopna, dok bi povećanje razine mora od 88 cm (drugi scenarij) dovelo do poplavljivanja još dodatnih 12.4 milijuna četvornih metara. Najugroženija područja na hrvatskoj obali su gradovi Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad na Hvaru i Dubrovnik, rijeke Raša, Cetina, Krka, Zrmanja i Neretva, oba Vranska jezera (na Cresu i kod Biograda) te obala zapadne Istre i otok Krapanj.”
Stupili smo u kontakt s urednikom portala, Denisom Cerićem sa Instituta geografije i organizacije prostora Poljske akademije znanosti i upitali ga kako bi on odgovorio na dovođenje ljudskog utjecaja na klimu u pitanje temeljem razine mora iz Pleistocena.
“Odgovorio bih da su klimatske promjene svakako prirodan proces, ali za te koje trenutno traju je odgovoran čovjek, odnosno pretjerana količina CO2 u atmosferi koja je tamo ‘zahvaljujući’ djelovanju čovjeka zadnjih oko 150 godina. S tom hipotezom slažu se gotovo svi klimatolozi i to potvrđuje na tisuće istraživanja”, napisao nam je Cerić, skeptičan oko samog polemiziranja s dijelom populacije koja te činjenice smatra smiješnima.
No, za dodatnu edukaciju preporučuje <a href="https://abcgeografija.com/teme/dan-planeta-zemlje/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAAR0mCpHoy5vwyEg4jiWbP7Ghq3xOOJLBGrY8_tjrJt_SC4a4jNyDsP-O65k_aem_AdNvWpGZK0Z1SCxC3PRRpzyK8Y1RlEC9-36-Qy1MHgevvl874lxsQ_hXyY5DgCFKUJJBMqklUOah5Y87Oq0JnSCw" rel="noopener" target="_blank">niz infografika i vizualizacija</a> koje je povodom Dana planete Zemlje sačinila ABC Geografija kao ubrzani tečaj o povećanju temperatura i posljedicama promjene klime.
Također, preporučuje i tekst o tome kako su <a href="https://abcgeografija.com/teme/evolucija-covjeka/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTAAAR0umu73qKh8Ma4gQICUPFFn4CWDifHGLgomRie0jOmkBiUGvz6yfaSI7gs_aem_AdNSI8iQrG8_CN8Hw7X4-1Xf6LcXTpXCJMMBP9TJZsqYxpmMfPvaPq2EFEbyqR30-xMh2dbD8-uOoKjl6yEV88Fg" rel="noopener" target="_blank">klimatske promjene stvorile čovjeka</a>, o putu naše vrste koju su oblikovali klima i okoliš, da bi danas, nakon milijuna godina evolucije postala dominantna okolišna sila na Zemlji. Tekst je inspiriran knjigama “Sapiens: kratka povijest čovječanstva” izraelskog povjesničara Yuvala Noaha Hararija i “Podrijetlo – kako je povijest Zemlje stvarala povijest čovjeka” britanskog astrobiologa Lewisa Dartnella.
Tekst podsjeća da je prije otprilike 2,6 milijuna godina Zemlja ušla u epohu ledenih doba, koja traje i danas. U njoj se izmjenjuju glacijalne i interglacijalne faze Zemlje pod utjecajem ritmičnih promjena Zemljine orbite i nagiba, poznatih kao Milankovićevi ciklusi.
<h4>Te dvije teorije se ne isključuju; one koegzistiraju</h4>
O Milankovićevim pisali smo na <a href="https://klima.faktograf.hr/povijest-negiranja-klimatske-krize/kako-se-razvijala-klimatska-znanost-1/">Klimatskom portalu</a> u sklopu <a href="https://klima.faktograf.hr/povijest-negiranja-klimatske-krize/">temata o povijesti negiranja klimatske krize</a>.
Razgovarali i s meteorologom Krešom Pandžićem, piscem predgovora za <a href="https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Milankovi%C4%87%2C+Milutin&amp;xm0=1&amp;selectedId=13005526" rel="noopener" target="_blank">hrvatsko izdanje knjige</a> Milutina Milankovića “Astronomska teorija klimatskih promjena i njena primjena u geofizici”. Smjena ledenih doba i interglacijalnih razdoblja u povijesti pokazale su se, naime, kao posljedica mjerljivih i predvidivih kretanja nebeskih tijela, koje je prvi izračunao Milanković. Zanimalo nas je, naime, kako je Pandžić, poznavajući i priznavajući astronomsku teoriju promjene klime, shvatio da je ljudski utjecaj presudan za današnje zagrijavanje.
“Te dvije teorije se ne isključuju; one koegzistiraju. I jedna i druga su znanstvene. U novije vrijeme imamo više podataka o vremenu i više detalja, a prošlost rekreiramo prema paleontološkim podacima – ledenjaci se buše, otkrivaju se ciklusi u mjerenjima leda, ostataka biljaka i životinja, na sjevernom Velebitu imamo suhi kanal koji je nastao topljenjem ledenjaka. Kod paleontoloških podataka pogreška može biti i koja tisuća godina. Ali iz svega raspoloživoga vidimo da se danas klima puno brže mijenja, i time je to opasnije. I znamo da to nije prirodno, već se odvija znatno pod utjecajem čovjeka. Problem je u tome što ćemo se teško prilagoditi”, kaže nam Pandžić.
Naime, <a href="https://www.cambridge.org/core/journals/cambridge-prisms-coastal-futures/article/population-development-as-a-driver-of-coastal-risk-current-trends-and-future-pathways/8261D3B34F6114EA0999FAA597D5F2E2" rel="noopener" target="_blank">u obalnim gradovima trenutno živi</a> više od dvije milijarde ljudi, a još gotovo milijarda u blizini obala mora i oceana, na niskim nadmorskim visinama. Dizanje razine mora može ugroziti ne samo njihove domove, već i vodovodnu infrastrukturu.
“Vremenska skala promjena nije usporediva “, nastavlja Pandžić. “<a href="https://klima.faktograf.hr/povijest-negiranja-klimatske-krize/kako-se-razvijala-klimatska-znanost-1/" rel="noopener" target="_blank">Svante Arrhenius </a>je (krajem 19. stojeća, op. a.) napravio model promjene stakleničkih plinova – ako se ravnoteža plinova mijenja, ako se povećava koncentracija CO2, apsolutno dolazi promjena globalne temperature. Kasnije su i vrlo složeni modeli to pokazali, što se može provjeriti na mjerenjima. Ako izbacite ljudsko djelovanje imate drugačiji prosjek. I to je sve globalno, ne regionalno”, naglašava on.
<h4>Što veća temperatura čini Jadranskom moru?</h4>
Zaključimo da <a href="https://klima.faktograf.hr/2024/04/02/goddard-institut-2023-bila-najtoplija-godina-u-zadnjih-mozda-100-000/" rel="noopener" target="_blank">rekordne temperature</a> ne štete samo ljudima, već i cijelom morskom ekosustavu. U okvirima Sredozemlja, navodi <a href="https://abcgeografija.com/teme/jadransko-more/" rel="noopener" target="_blank">ABC Geografija</a>, možemo očekivati povećanje isparavanja uz istovremeno smanjenje padalina i donosa vode rijekama, što će dovesti do povećanja saliniteta. Uz povećanje temperature i saliniteta smanjit će se topljivost kisika i ubrzati razgradnja organske tvari što dodatno troši kisik. Takav scenarij imat će drastičan utjecaj na promjenu strukture pridnenih zajednica, među koje spadaju ribe poput pauka, glavoča, oslića, kovača, arbuna, škrpine i zubaca.
“U međuvremenu su već nastupile mnoge promjene. Zabilježene su promjene u sustavu kruženja vode Sredozemljem, što se također dijelom pripisuje promjeni klime. Primijećeno je širenje tropskih vrsta u Sredozemno more, kao i termofilnih sredozemnih vrsta prema sjeveru (u Jadransko i Ligursko more) te povlačenje hladnomorskih vrsta prema sjeveru. Dokazano je i da anomalije površinskih temperatura mora snažno utječu na pelagijske i pridnene zajednice eliminirajući osjetljive vrste i izazivajući masovnu smrtnost.”
Zaključno, činjenica postojanja ledenih doba u prošlosti ne umanjuje vjerodostojnost teorije o antropogenim uzrocima promjene klime, niti umanjuje ozbiljnost zagrijavanja pod utjecajem djelovanja čovjeka. Stoga ocjenjujemo da tvrdnji koja dovodi u pitanje učinke klimatskih promjena izazvanih ljudskom djelatnošću pozivanjem na podatke o razini Jadranskog mora otprije 11 tisuća godina nedostaje kontekst.

To što smo imali ledeno doba ne znači da čovjek ne pregrijava Zemlju svojim utjecajem - Faktograf.hr

Prevarantska međunarodna organizacija koja negira da ljudska aktivnost utječe na klimu prevela je svoje stranice i na hrvatski. Njihove dezinformacije prenosi portal Epoha.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/power-plant-gf8d9f2a49-1280-1013x675.jpg"/>
Foto:Pixabay
Portal Epoha, adresa s koje se učestalo šire dezinformacije, nastavlja širiti neutemeljene tvrdnje, ovog puta na temu klimatskih promjena.
U <a href="https://archive.ph/NJblK">tekstu</a> koji je na portalu objavljen sredinom veljače navodi se niz netočnih tvrdnji o utjecaju ugljikovog dioksida (CO2) na klimatske promjene, odnosno ljudskom utjecaju na porast globalne temperature.
S nekim od dezinformacijama, koje već desetljećima plasira fosilna industrija, susreli smo se i ranije, a one se uglavnom odnose na tvrdnje <a href="https://faktograf.hr/tag/co2/">da emisije C02 nisu povezane s globalnim klimatskim promjenama</a>. U ovom tekstu fokusirat ćemo se na tvrdnje da je tržište jedinicama emisija C02, koje je uspostavljeno nakon potpisivanja Protokola u Kyotu, osmišljeno samo radi zarade.
Naime, autor teksta na Epohi navodi kako porez na CO2 i kvote povećavaju cijenu bilo koje robe proizvedene ugljičnom energijom, kao i povećanje cijene energije na tržištu.
“Tako je u Europi tijekom 2020. godine cijena kvote emisije CO2 porasla 2 puta, a kao rezultat toga, u listopadu 2021. godine cijene na energetskim tržištima porasle su 6-8 puta u odnosu na 2020. godinu”, navodi se u tekstu, koji je <a href="https://www.facebook.com/epohaportal/posts/pfbid0u42KXBGdAFYL6Nq6aLDQGLJpJrrUuH7F83PtrG5kQGsBYLeL4oVqv1iQW7E25hbsl">podijeljen</a> i na Facebooku.
Izvor na koji se portal Epoha pritom poziva je hrvatski prijevod stranice međunarodne organizacije <a href="https://archive.li/uhhaC">Creative Society</a>, koja netočno tvrdi da klimatske promjene nisu uzrokovane ljudskim aktivnostima. U pitanju je kontroverzna organizacija, poznata po lažnom predstavljanju, o čemu je 2022. izvještavao <a href="https://www.bbc.com/news/blogs-trending-61166339">BBC</a>. Na njihovoj stranici može se doznati da su u ovoj organizaciji aktivni i članovi <a href="https://www.sourcewatch.org/index.php/Heartland_Institute">instituta Heartland</a>, američkog think-tanka poznatog po promoviranju klimatskih dezinformacija i financiranog od strane industrije fosilnih goriva. Od travnja 2021. Kreativno društvo ima i Facebook stranicu na hrvatskom, koju administriraju korisnici Facebooka iz Hrvatske i Bjelorusije.
Prije nego provjerimo točnost tvrdnji vezanih za sustav trgovanja kvotama CO2, valja se podsjetiti što je zapravo spomenuti Protokol iz Kyota, sporazum koji je uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime usvojen 11. prosinca 1997. godine, a na snagu je stupio 16. veljače 2005. godine.
<h4>Protokol iz Kyota</h4>
Njegovim potpisivanjem, industrijalizirane zemlje i gospodarstva u tranziciji obvezali su se smanjiti emisije stakleničkih plinova u skladu s dogovorenim pojedinačnim ciljevima.
Protokol iz Kyota tražio je smanjenje od 5 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na 1990. godinu za 37 zemalja i zemlje Europske uniju. Zemlje su trebale ispuniti svoje ciljeve prvenstveno kroz nacionalne mjere, međutim, Protokol je ostavio prostora da to učine i na druge načine.
Trgovanje emisijama, kako je navedeno u članku 17. Protokola iz Kyota, dopušta zemljama koje imaju rezervne jedinice emisija koje nisu iskoristile da prodaju taj višak kapaciteta zemljama koje premašuju svoje ciljeve. Tako je stvorena nova roba u obliku smanjenja ili uklanjanja emisija, a dopuštene emisije podijeljene su u jedinice dodijeljene količine.
Jedna emisijska jedinica ekvivalentna je jednoj ispuštenoj toni CO2 (<a href="https://unfccc.int/kyoto_protocol">1</a>, <a href="https://unfccc.int/process/the-kyoto-protocol/mechanisms/emissions-trading">2</a>).
<h4>Manjkav, ali važan dogovor</h4>
Više je kritika na račun dogovora iz Kyota, ali nijedna od njih ne može poslužiti kao dokaz da je cijeli sistem osmišljen radi prevare i zarade.
Naime, značajan iznos smanjenja došao je iz država bivšeg Sovjetskog Saveza koje su koristile referentne vrijednosti emisija iz SSSR-a. Emisije koje su im dodijeljene bile su veće od njihovih realnih emisija, što im je omogućilo da prodaju dodatne dodijeljene količine, a da zapravo nisu morali izvršiti nikakvo smanjenje razine emisija. Osim toga, dvije nacije koje nisu ratificirale Protokol iz Kyota, SAD i Kina, najveći proizvođači stakleničkih plinova, proizvodile su tako visoku razinu emisija ugljika da je to potpuno onemogućilo bilo kakav napredak drugih zemalja koje su uspješno sudjelovale u Protokolu iz Kyota.
Drugi kritičari tvrdili su da su smanjenja emisija koja su se tražila od država bila preskromna da bi se mogla uočiti razlika u globalnim temperaturama u sljedećih nekoliko desetljeća.
U konačnici, globalne emisije porasle su 44 posto u odnosu na razine iz 1997. godine, uglavnom potaknute rastom emisija u zemljama u razvoju (<a href="https://www.climateforesight.eu/articles/success-or-failure-the-kyoto-protocols-troubled-legacy/">Foresight</a>).
<h4>Diplomatski uspjeh</h4>
Luka Tomac iz Zelene akcije kaže kako je protokol iz Kyota više bio diplomatski uspjeh nego što je dao uspjeha u smanjenju emisija stakleničkih plinova.
“Može se reći da je njegova važnost u tome što su se zemlje okupile i uspjele se dogovoriti oko pitanja koje se tiče klime. Protokol je prepoznao odgovornost razvijenijih zemalja u pogledu emisija te na njih prebacio i zadatak da nešto po tom pitanju naprave. Međutim, sustav trgovine emisijskim jedinicama koji je nastao nakon Kyota potaknuo je i financiranje sumnjivih projekata na jugu, više nego stvarno rješavanje problema”, kaže Tomac.
Naime, zemlje koje su se obvezale na smanjenje mogle su po modelu north-south financirati realizaciju nekog zelenog projekta u zemljama globalnog juga na račun čega bi smanjile svoje emisije.
“Dakle, države su mogle ispuniti svoje ciljeve bez da su zapravo imalo smanjile svoje emisije. &nbsp;Problem je što je upitno koliko su ti projekti bili čisti, uostalom clean development kriteriji, odnosno kriteriji čistog razvoja, nikad nisu napravljeni”, kaže Tomac.
Na konferenciji koja je održana 2012. godine, UN-ovi delegati su odlučili produžiti Protokol iz Kyota do 2020. Međutim, unatoč toj odluci, također su potvrdili da će stvoriti novi sporazum o klimi do 2015.
Tako je Pariški sporazum o klimi zamijenio Protokol iz Kyota, iako on, za razliku od potonjeg, nije bio pravno obvezujući.
“Ono što nevladine organizacije koje se bave pitanjem klimatskih promjena zamjeraju i Pariškom sporazumu i Protokolu iz Kyota jest odgađanje rješavanja problema. Prva faza protokola koji je uspostavljen 1997. godine u Kyotu odnosila se na period 2008. – 2012., dok je Pariški sporazum, iako usvojen 2015. godine, počeo važiti tek od 2020. To je pet godina za vrijeme kojih je, uzevši &nbsp;u obzir klimatsku krizu, trebalo hitnije djelovati”, kaže Tomac.
<h4>Uspješnost</h4>
U konačnici, cilj Protokola nije bio smanjiti globalne emisije nego smanjiti ih u industrijaliziranim zemljama i postaviti temelje za neke buduće pregovore o klimatskim pitanjima.
Dio stručnjaka ističe kako je uspješnost protokola teško mjeriti te da bi za tako nešto trebalo usporediti emisije stakleničkih plinova u industrijaliziranim zemljama s očekivanim emisijama koje bi se dogodile u nedostatku protokola (<a href="https://www.climateforesight.eu/articles/success-or-failure-the-kyoto-protocols-troubled-legacy/">Foresight</a>).
<h4>Tržište emisijskim jedinicama</h4>
Tržište emisijskim jedinicama funkcionira tako da se tvrtkama razdijeli ili proda određen broj emisijskih jedinica koje predstavljaju kvotu koje su moraju držati kada je riječ o emisiji štetnih tvari u atmosferu. Ujedno se dozvoljava trgovina jedinicama među kompanijama pa ih tako tvrtke koje imaju premalo dozvola za svoje emisije mogu kupiti od onih koje imaju viška.
Točno je da je takav sustav ostavio prostor za malverzacije, na što je prije desetak godina upozorio i Interpol u posebnom <a href="https://www.google.com/url?sa=t&amp;rct=j&amp;q=&amp;esrc=s&amp;source=web&amp;cd=&amp;cad=rja&amp;uact=8&amp;ved=2ahUKEwikwOHIi5D-AhXh57sIHZ3gDEEQFnoECA0QAQ&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.interpol.int%2Fcontent%2Fdownload%2F5172%2Ffile%2FGuide%2520to%2520Carbon%2520Trading%2520Crime.pdf&amp;usg=AOvVaw3cJRvBhdrlaG5dz_9RyTA1">vodiču</a> o tržištu emisijskim jedinicama koje je zbog svoje nematerijalne prirode, budući da nema fizičke robe, posebno ranjivo na kriminal.
Vodič uključuje nekoliko studija slučaja iz cijeloga svijeta u kojima su računovodstvene tvrtke za stakleničke plinove, nacionalna tijela koja djeluju u nedovoljno reguliranim državama te pojedinci koji su krivotvorili informacije zapravo primali mito dok su tvrdili da ulaganjima kompenziraju emisije.
U vrijeme kad je izdan Interpolov priručnik, 2013. godine, tržište ugljikom postalo je jedno od najbrže rastućih tržišta na svijetu, čija je vrijednost onda bila procijenjena na 176 milijardi dolara.
U 2022. godini ono je vrijedilo rekordnih 909 milijardi dolara.
<h4>Rast cijena jedinica</h4>
Tako su u veljači ove godine izvijestili analitičari britanske tvrtke Refinitiva, čije je istraživanje pokazalo da je oko 12,5 milijardi tona dozvola za ugljik promijenilo vlasnike na svjetskim tržištima emisija. Brojka je to za 20 posto manja u odnosu na 2021. godinu. Vrijednost tržišta je porasla jer su cijene dozvola bile puno više (<a href="https://www.reuters.com/business/sustainable-business/global-carbon-markets-value-hit-record-909-bln-last-year-2023-02-07/#:~:text=LONDON%2C%20Feb%207%20(Reuters),at%20Refinitiv%20said%20on%20Tuesday.">Reuters</a>).
Najveće svjetsko tržište ugljikom, EU-ov sustav trgovanja emisijama (EU ETS) pokrenut 2005., protekle je godine predstavljalo 87 posto globalne vrijednosti tržišta emisijskim jedinicama. Cijena dozvola za ugljik na tom tržištu iznosila je u prosjeku preko 80 eura po toni prošle godine, što je za 50 posto više u odnosu na godinu prije. Uzrok tome jest što su cijene energije porasle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
I godinu dana ranije, 2021. godine, vrijednost globalnog tržišta ugljika također je porasla, za čak 164 posto u odnosu na prethodnu, 2020. godinu. Taj je rast uglavnom bio posljedica povećane potražnje za energijom pa posredno i dozvolama za ugljik, što je kulminiralo skokom cijena (<a href="https://www.statista.com/statistics/1334848/global-carbon-market-size-value/">Statista</a>).
Zbog velikog rasta cijena dozvola, postojale su i sumnje da je došlo do zlouporabe na tržištu emisija ugljika Europske unije. Stoga je Europska komisija zatražila od Europske agencije za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) da prouči Sustav trgovanja emisijama (ETS) nakon optužbi da investicijski fondovi špekuliraju na tržištu.
Preliminarna istraga ipak nije pronašla dokaze da je tržite zlouporabljeno. Zaključeno je da je naglo povećanje cijena emisijskih jedinica uzrokovala kombinacija smanjenja ponude emisijskih jedinica i povećane potražnje za njima.
Kako navodi ESMA, porast cijena bio je usporediv s rastom cijena ugljena i sirove nafte (<a href="https://www.reuters.com/business/environment/eu-watchdog-sees-no-proof-abusive-behaviour-blocs-carbon-market-2021-11-18/">Reuters</a>).
<h4>Predviđanja</h4>
Predviđanja su da će cijene emisijskih jedinica i dalje rasti, i ne, to i dalje nije dokaz da je to tržište osmišljeno radi prevare.
Kako je na klimatskoj konferenciji COP27 održanoj u studenom prošle godine u egipatskom Sharm el-Sheikhu rekla predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva, globalna cijena ugljika trebala bi iznositi minimalno 75 dolara po toni kako bi ostvarili klimatske ciljeve, odnosno kako bi zadržali globalno zagrijavanje ispod 2°C.
Iako je cijena po toni ugljika u nekim regijama viša od one koju MMF navodi kao nužni minimum (kao npr. na europskom tržištu), globalno je ona i dalje preniska te u prosjeku iznosi oko 3 dolara po toni.
MMF stoga preporučuje međunarodnu donju cijenu ugljika kao neku vrstu dopune i jačanja Pariškog sporazuma. Donja cijena bi se, naime, trebala usredotočiti na mali broj zemalja odgovornih za većinu globalnih emisija. Na primjer, sporazum između Kine, Europske unije, Indije i SAD-a pokrivao bi 64 posto budućih globalnih emisija CO₂, a sporazum između grupe dvadeset velikih gospodarstava (G20) pokrivao bi čak 85 posto emisija (<a href="https://www.imf.org/en/Publications/fandd/issues/2021/09/five-things-to-know-about-carbon-pricing-parry">MMF</a>).
<h4>Dezinformacije o CO2</h4>
Za kraj, autor teksta na Epohi iznosi tezu da ukupne količine emisija CO2 cijelog čovječanstva iznose od 20 do 30 milijardi tona godišnje te da taj staklenički plin ne utječe na globalno zagrijavanje.
Prema <a href="https://www.statista.com/statistics/276629/global-co2-emissions/">podacima</a> koji se odnose na 2021. godinu, ljudske emisije CO2 iznosile su 37.12 milijardi tona te one kontinuirano rastu. Ono što autor ne spominje jest da Zemlja istovremeno proizvodi i apsorbira CO2, ali povećane ljudske emisije unose neravnotežu u tu računicu. Iako se ljudske godišnje emisije čine malima naspram onih prirodnih (776 milijardi tona), činjenica je da su prirodne emisije otprilike u skladu s prirodnom apsorpcijom (788 milijardi tona).
Dio ljudskih emisija CO2 apsorbira se u oceanima i kopnenim biljkama, ali oko polovica tih emisija ipak ostaje u atmosferi i tako zadržava toplinsko zračenje.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/co2-716x450.png"/>Izvor:Statista</figure>
O utjecaju CO2 na globalne temperature te ostalim dezinformacijama koje prate ovaj staklenički plin, a koje se spominju u tekstu na Epohi, Faktograf je pisao u više navrata te o njima možete čitati <a href="https://faktograf.hr/2022/08/11/da-co2-uzrokuje-globalno-zagrijavanje-i-oko-toga-ne-postoje-nikakve-dvojbe/">ovdje</a> i <a href="https://faktograf.hr/2023/01/09/da-udio-co2-u-atmosferi-je-03-posto-ali-to-ne-dokazuje-da-covjek-nema-utjecaj-na-klimu/">ovdje</a>.
Budući da se u navedenom tekstu netočno povezuju strukturne manjkavosti Protokola iz Kyota s negiranjem znanstveno dokazanog utjecaja CO2 na globalno zatopljenje te da se referira na izrazito nepouzdani izvor, ocjenjujemo da je članak na portalu Epoha činjenično neutemeljen.

Ne, Protokol iz Kyota nije smišljen radi prevare - Faktograf.hr

U posljednjem članku na portalu slobodnadalmacija.hr, liječnica internist-kardiologinja dr.sc. Duška Glavaš tvrdi da je povećana smrtnost u Hrvatskoj u srpnju ove godine posljedica klimatskih promjena. Međutim, ova tvrdnja izaziva skepticizam i potrebu za detaljnijom analizom.
Prema dr. Glavaš, vrućina i dugotrajni ekstremi utječu na psihičko i fizičko zdravlje ljudi, što dovodi do povećanog broja pacijenata s teškim bolestima. No, postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na smrtnost, a koji nisu spomenuti u članku.
Prvo, treba uzeti u obzir da su klimatske promjene dugoročni procesi koji utječu na zdravlje ljudi, ali njihov utjecaj nije jednostavan i direktan. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41558-020-0797-9">Nature Climate Change</a> pokazuje da klimatske promjene mogu pogoršati postojeće zdravstvene probleme, ali da njihov utjecaj varira ovisno o regiji i populaciji.
Drugo, treba razmotriti i druge moguće uzroke povećane smrtnosti, kao što su socioekonomski faktori, pristup zdravstvenoj zaštiti i druge zdravstvene krize. Na primjer, pandemija COVID-19 je imala značajan utjecaj na zdravstveni sustav i smrtnost u mnogim zemljama.
Treće, važno je napomenuti da su komentari na članku uglavnom skeptični prema tvrdnji o klimatskim promjenama kao glavnom uzroku povećane smrtnosti. Mnogi komentari sugeriraju da bi trebalo razmotriti i druge faktore, kao što su posljedice cijepljenja protiv COVID-19.
Zaključno, tvrdnja da je povećana smrtnost u Hrvatskoj u srpnju ove godine posljedica klimatskih promjena nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. Postoji više faktora koji mogu utjecati na smrtnost, a potrebno je daljnje istraživanje kako bi se utvrdili stvarni uzroci.

Provjera tvrdnje: Povećana smrtnost zbog klimatskih promjena?

Financial Times je nedavno objavio članak u kojem se tvrdi da chemtrails nisu teorija zavjere, već dio borbe protiv klimatskih promjena. Ova tvrdnja je izazvala veliko zanimanje i kontroverze. U ovom članku ćemo detaljno analizirati tvrdnju i utvrditi je li ona istinita.
Chemtrails su pojam koji se koristi za opisivanje tragova kondenzacije koji se vide iza aviona. Teorija zavjere tvrdi da ovi tragovi sadrže kemikalije koje se namjerno raspršuju u atmosferu s različitim ciljevima, uključujući kontrolu vremena, biološko ratovanje ili manipulaciju klimom.
U članku Financial Timesa se govori o geoinženjeringu, posebno o modifikaciji sunčevog zračenja (SRM), kao metodi za smanjenje globalnog zatopljenja. SRM uključuje tehnike kao što su ubrizgavanje aerosola u stratosferu ili posvjetljivanje morskih oblaka. Međutim, članak ne spominje chemtrails kao dio ovih tehnika.
Naučna zajednica je istraživala geoinženjering kao moguću metodu za borbu protiv klimatskih promjena, ali s velikom opreznošću. Studije pokazuju da SRM može imati ozbiljne štetne posljedice, uključujući poremećaje regionalnih vremenskih prilika, oštećenje ozonskog omotača i kisele kiše. Također, SRM ne rješava temeljni problem emisije stakleničkih plinova i može dovesti do „prekidnog šoka“ ako se iznenada prekine.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41558-019-0594-0">Nature Climate Change</a>, geoinženjering može imati nepredvidive posljedice i treba ga pažljivo istraživati i regulirati. Članak također naglašava potrebu za globalnim upravljanjem i moratorijem na implementaciju SRM-a dok se ne uspostavi dovoljno znanstvenog razumijevanja.
Zaključno, tvrdnja da chemtrails nisu teorija zavjere već dio borbe protiv klimatskih promjena je netočna. Članak Financial Timesa govori o geoinženjeringu, ali ne povezuje ga direktno s chemtrailsima. Naučna zajednica je oprezna prema geoinženjeringu i naglašava potrebu za daljnjim istraživanjima i regulacijama.

Provjera tvrdnje: Chemtrails i borba protiv klimatskih promjena

Tvrdnja da je Covid bio samo test za ograničenja koja će se uvesti zbog klimatskih promjena je netočna. Nema dokaza da je Svjetski ekonomski forum (WEF) izjavio da je pandemija Covid-19 bila test za buduća ograničenja.
Svjetski ekonomski forum je organizacija koja se bavi pitanjima globalne ekonomije i društvenih promjena. Međutim, tvrdnja da je WEF izjavio da je pandemija Covid-19 bila test za ograničenja zbog klimatskih promjena nije potvrđena. Nema službenih izjava ili dokumenata koji bi potvrdili ovu tvrdnju.
U članku se navodi da je WEF hvalio spremnost ljudi da se pridržavaju ograničenja tijekom pandemije i da bi se ista taktika mogla koristiti za nametanje daljnjih ograničenja. Međutim, ovo je interpretacija i ne postoji konkretna izjava WEF-a koja bi potvrdila da je pandemija bila test za buduća ograničenja.
Dodatno, članak spominje da bi se tehnologija mogla koristiti za praćenje i nadzor, što bi pomoglo u prevladavanju političkog otpora takvim programima. Ovo je također interpretacija i ne postoji konkretna izjava WEF-a koja bi potvrdila da se tehnologija koristi za nametanje ograničenja zbog klimatskih promjena.
U kontekstu klimatskih promjena, WEF je promovirao ideju održivog razvoja i smanjenja emisija ugljika. Međutim, ovo ne znači da je pandemija Covid-19 bila test za buduća ograničenja. WEF je, na primjer, promovirao inicijative poput 'Velikog resetiranja' koje se fokusiraju na održivost i ekonomsku obnovu nakon pandemije.
Zaključno, tvrdnja da je Covid bio samo test za ograničenja zbog klimatskih promjena je netočna. Nema dokaza da je WEF izjavio da je pandemija bila test za buduća ograničenja. Važno je kritički razmišljati o informacijama i provjeravati izvore prije nego što se prihvate tvrdnje.

Provjera tvrdnje: Da li je Covid bio samo test za ograničenja zbog klimatskih promjena?

Unatoč znanstvenom konsenzusu da su klimatske promjene rezultat ljudskog djelovanja, društvenim mrežama ne prestaju se širiti suprotne tvrdnje. Dio klimatskih skeptika i širitelja dezinformacija, doduše, pripisuje čovjeku utjecaj na klimu, ali iz pogrešne pretpostavke: da su klimatske promjene izazvane namjerno i to manipulacijom vremenskim prilikama.
<blockquote>“Procurilo u mainstream: Klimatske promjene kroz vremensko oružje ⛈ 🔥🌪 
Toplinski valovi, suše, dugotrajni požari, potresi, tornada, tsunamiji i mnoge druge vremenske nepogode sve više muče čovječanstvo. Imamo li posla s klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek? Dok se mediji ne umaraju optuživati obične građane, sve više i više dokaza o namjernoj manipulaciji vremenskim prilikama curi. Govorimo o tehnologijama koje mijenjaju vremenske uvjete kojima upravljaju ljudi i koje hitno treba podići svijest javnosti. 
U nastavku Kla.TV preuzima informacije iz vodećih medija koji jasno dokazuju da je istraživanje i korištenje klimatskog oružja stvarno i ima dugu povijest”, stoji u statusu Facebook korisnika objavljenom 17. travnja 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/VmS2H" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-18-at-12-19-56-zivcana-zirafa-procurilo-u-mainstream-klimatske-promjene-kroz-facebook-435x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Uz status je podijeljen i titlovani video sadržaj koji proizvodi i emitira švicarski portal Klagemauer.tv (<a href="https://archive.ph/m5NH6" rel="noopener" target="_blank">kla.tv</a>), od ranije poznat po širenju različitih teorija zavjere (<a href="https://faktograf.hr/2020/12/07/svicarska-televizija-i-lazi-o-cjepivima/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://correctiv.org/faktencheck/2021/04/16/angebliches-kla-tv-enthuellungsvideo-ueber-lothar-wieler-verbreitet-desinformation-zur-corona-pandemie/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://www.srf.ch/play/tv/srf-news-videos/video/fakenews-fabrik-kla-tv?urn=urn:srf:video:b2272ecb-8a89-4d57-966c-11422bd01712" rel="noopener" target="_blank">3</a>, <a href="https://www.belltower.news/klagemauer-tv-conspiracy-news-from-a-far-right-cult-in-switzerland-137703/" rel="noopener" target="_blank">4</a>). Taj portal objavljuje sadržaje na više od 80 jezika, doduše, uz pomoć strojnog prevođenja. Video o klimatskim promjenama na toj je <a href="https://archive.ph/wip/0hR3j" rel="noopener" target="_blank">internetskoj stranici</a> od 2020. godine.
Od svibnja 2022. godine na Facebooku je aktivna i stranica <a href="https://archive.ph/wip/mb6PJ" rel="noopener" target="_blank">Bosanskisrbskihrvatski Klatv</a>, a ovaj video objavljen je na njoj 17. travnja 2024. godine (post arhiviran <a href="https://archive.ph/kKHvR" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>). U desnom kutu videa stoji natpis: “Tekst ovog emitiranja je strojno preveden. Bili bismo oduševljeni kada biste nam mogli pomoći u prijevodu emitiranih tekstova”.
U video je umetnuto nekoliko snimki, odnosno nabrojeno je nekoliko slučajeva javnog iznošenja “dokaza” o “manje poznatim” uzrocima klimatskih promjena, a to su, kako se tvrdi, tehnologije koje utječu na vremenske prilike. Set snimki koje su namontirane u prilog kla.tv-a ne može se nazvati “procurjelim” jer je svaka od njih ranije javno emitirana.
<h4>Krivo protumačene izjave</h4>
U prilogu su snimke u kojima su isječci govora ili intervjua nekoliko ljudi: bivše švicarske ministrice okoliša Simonette Sommaruge, njemačkog meteorologa Gunthera Tierscha, njemačkog fizičara i televizijskog voditelja Joachima Bublatha te navodne španjolske okolišne aktivistice Josefine Fraile. Međutim, te izjave nisu dokazi. Također, neke od njih izvučene su iz konteksta.
Neki su govornici, primjerice Fraile, upitnog kredibiliteta. Ona je, prema nekim <a href="https://www.lasexta.com/programas/equipo-investigacion/pasado-como-alcaldesa-pionera-negacionismo-cambio-climatico-espana-trajo-factura-gastos-cojonuda_2024011965aaf7bb014c8a0001d66e8e.html" rel="noopener" target="_blank">izvorima</a>, “pionirka poricanja klimatskih promjena u Španjolskoj”. Ona je i autorica tvrdnje da su vlade i organizacije za zaštitu okoliša počele koristiti pojam “klimatske promjene” nakon što nisu uspjeli dokazati da postoji globalno zatopljenje, a da taj pojam ne znači “apsolutno ništa” jer se “klima mijenja otkad znamo za nju”.
Portal <a href="https://www.verificat.cat/en/climate-change-is-not-the-same-thing-as-global-warming/" rel="noopener" target="_blank">Verificat</a> taj je narativ ocijenio kao obmanjujući jer se ne radi o tome da je jedan pojam zamijenio drugi, već da svaki od dva pojma opisuje različitu pojavu. Globalno zagrijavanje odnosi se samo na temperature, dok se klimatske promjene odnose na učinke koje to zagrijavanje ima na klimu, posebno porast ekstremnih vremenskih prilika, objašnjava Verificat.
Neki govornici nisu među poricateljima klimatskih promjena, ali se njihove izjave u ovom videu mogu tako protumačiti.
<blockquote>“14. ožujka 2019. švicarska ministrica okoliša Simonetta Sommaruga izjavila je sljedeće u intervjuu na marginama 4. Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš: Da, Švicarska je pokušala iznijeti temu geoinženjeringa, tj. raspodjele čestica u atmosferu, na stol, prikupiti informacije, sagledati prilike i rizike. To su eksperimenti koji se rade, a da se i ne znaju posljedice. Ali nastavit ćemo se boriti za to. Ponekad moramo samo dva puta pokušati i to će se sigurno nastaviti. Tema je previše važna i u najboljem slučaju problematična da bismo na nju jednostavno zatvarali oči”, stoji u titlovima, odnosno dijelu videa koji se poziva na izjavu švicarske dužnosnice.</blockquote>
Prije svega, treba spomenuti da je Sommaruga itekako <a href="https://www.swissinfo.ch/eng/politics/climate-change_environment-minister-calls-for-national-solidarity-on-climate-change/44797290" rel="noopener" target="_blank">svjesna</a> klimatskih promjena i zalaže se za njihovo rješavanje. Upravo je na spomenutoj Skupštini UN-a izjavila kako je prirodni okoliš pod pritiskom u cijelom svijetu te kako su “hitno potrebne opsežne i međunarodne mjere u važnim sektorima kao što su hrana, energija i promet”. O tome je izvijestio njen kabinet službenim <a href="https://www.admin.ch/gov/de/start/dokumentation/medienmitteilungen.msg-id-74333.html" rel="noopener" target="_blank">priopćenjem</a>. U priopćenju stoji i da se kao nova tema na političkoj agendi pojavio geoinženjering. Sommaruga, međutim, nije o tome govorila tek tako, nego je izrazila skepsu prema geoinženjeringu kao rješenju klimatske krize.
<a href="https://www.metoffice.gov.uk/research/climate/earth-system-science/met-office-position-on-geoengineering-research" rel="noopener" target="_blank">Geoinženjering</a> je pojam koji se koristi za intervencije i tehnologije koje mogu neutralizirti neke učinke klimatskih promjena. Postoje dvije ključne kategorije koje spadaju u geoinženjering: uklanjanje emisija stakleničkih plinova i modifikacija Sunčevog zračenja. Tehnologije geoinženjeringa sve su više dio razgovora o primjerenom globalnom odgovoru na klimatske promjene i planovima za ispunjavanje Pariškog sporazuma o klimi, uz smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ipak, <a href="https://faktograf.hr/tag/geoinzenjering/">trenutna istraživanja sugeriraju</a> da bi takva tehnologija, iako bi možda i mogla biti učinkovita u ograničavanju zagrijavanja Zemlje, istodobno mogla imati i značajne nedostatke.
Sommaruga je, imajući to u vidu, na UN-ovoj Skupštini izrazila žaljenje što istraživanje mogućnosti i rizika umjetnog utjecaja na klimu nije dobilo dovoljno podrške. Teoretičare zavjere je ta izjava privukla jer su ju uspjeli povezati s <a href="https://faktograf.hr/tag/chemtrails/">chemtrailsima</a>.
Međutim, kako je utvrdio njemački <a href="https://dpa-factchecking.com/switzerland/230828-99-986989/" rel="noopener" target="_blank">dpa fact-checking</a>, Sommaruga je govorila o mogućnostima i rizicima geoinženjeringa, a chemtrailse nije spomenula. Postojanje tzv. chemtrailsa “dokazuje” se bijelim tragovima koji ostaju iza zrakoplova. Prema narativu koji šire pobornici teorije, a koji nije činjenično utemeljen, time se potvrđuje tajna zavjera moćne skupine ljudi za kontrolu vremenskih prilika ili, u opasnijoj formi, kemijsko “zaprašivanje” okoliša i stanovništva.
Pobornici te teorije proteklih su se godina naslonili i Bublatha, voditelja znanstvenih emisija na ZDF televiziji, čiji se isječci nalaze i u videu s društvenih mreža. Kako je pisao poljski portal za provjeru činjenica <a href="https://demagog.org.pl/fake_news/dowody-na-szkodliwosc-chemtrails-i-haarp-w-telewizji-falsz/" rel="noopener" target="_blank">Demagog</a>, fragmenti njegove <a href="https://www.youtube.com/watch?v=TM0lbKLwdGk&amp;t=303s" rel="noopener" target="_blank">emisije</a> iz 2007. godine bili su iskorišteni za širenje netočnih tvrdnji o chemtrailsima i <a href="https://faktograf.hr/tag/haarp/">HAARP-u</a> (stara teorija zavjere prema kojoj HAARP, sustav antena za istraživanje ionosfere, utječe na vremenske prilike).
Kako je pojasnio Demagog, Bublath je izvještavao o različitim idejama za borbu protiv klimatskih promjena koje su se pojavljivale u medijskom prostoru, a zatim ih je kritizirao riječima: “Atmosfera nije klima uređaj, gdje vrtenje regulatora u jednom ili drugom smjeru stvara željeni ugođaj”. Uostalom, sam novinar je priznao njemačkom <a href="https://www.kurier.de/inhalt.chemtrails-quot-hochgradig-laecherlich-quot.e8de875a-a4a1-4e57-a988-da59d1a60786.html" rel="noopener" target="_blank">Kurieru</a> da nije bio svjestan da je postao zvijezda u zavjeraškim krugovima: “Nisam to znao. Mora da sam bio potpuno krivo shvaćen”.
<h4>Modifikacije vremena nemaju ni približno širok domet kao klimatske promjene</h4>
Klimatske promjene odnose se na dugoročne promjene u temperaturama i vremenskim prilikama. Točno je da neke takve promjene mogu biti prirodne, primjerice zbog promjena u sunčevoj aktivnosti ili velikih vulkanskih erupcija. Ali, naglašava <a href="https://www.ipcc.ch/report/ar6/syr/resources/spm-headline-statements/" rel="noopener" target="_blank">Međuvladin panel o klimatskim promjenama</a> (IPCC), od početka 19. stoljeća ljudske su aktivnosti bile glavni pokretač klimatskih promjena, prvenstveno zbog izgaranja fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina.
Utjecaj klimatskih promjena itekako je <a href="https://climate.nasa.gov/effects/" rel="noopener" target="_blank">opipljiv</a> širom svijeta sve učestalije pogođenog sušama, šumskima požarima i ekstremnim količinama padalina. U Europi je također prisutan – u različitim oblicima i u različitim regijama. <a href="https://www.eea.europa.eu/publications/climate-change-impacts-and-vulnerability-2016/key-findings" rel="noopener" target="_blank">Europska agencija za okoliš</a> izvještava kako temperature kopna i mora rastu, mijenjaju se obrasci padalina (čineći vlažna područja u Europi vlažnijima, osobito zimi, a suha područja sušnijima, osobito ljeti), opseg morskog leda, volumen ledenjaka i snježni pokrivač se smanjuju, a razina mora raste. Također, ekstremi povezani s klimom kao što su toplinski valovi, obilne oborine i suše postaju sve učestaliji i jači u mnogim europskim regijama.
Brojne neovisne studije u proteklih 19 godina otkrile su da se između 90 i 100 posto znanstvenika slaže da su ljudi odgovorni za klimatske promjene, a većina studija nalazi konsenzus od 97 posto, stoji na internetskim stranicama <a href="https://www.un.org/en/climatechange/science/mythbusters" rel="noopener" target="_blank">Ujedinjenih naroda</a> (UN). Studija koja je objavljena u znanstvenom časopisu <a href="https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/ac2966" rel="noopener" target="_blank">Environmental Research Letters</a> 2021. godine pokazala je kako u recenziranoj znanstvenoj literaturi (objavljenoj od 2012. godine nadalje) postoji konsenzus da klimatske promjene uzrokuje čovjek. Taj konsenzus, prema navedenoj studiji, premašuje 99 posto.
Kako su se tvrdnje sličnima koje u ovom tekstu analiziramo (da na klimu utječe modifikacija i kontrola vremenskih prilika) pojavile i ranije, stručnjaci su još u listopadu 2021. godine pojasnili za <a href="https://www.reuters.com/article/idUSL1N2RF1U8/" rel="noopener" target="_blank">Reuters</a> da namjerna promjena vremena ima ograničene i lokalizirane učinke, dok su klimatske promjene općenito neizravne i nenamjerne – te imaju golem utjecaj na cijeli planet.
“Nije ni izdaleka moguće da su naši današnji napori u namjernoj modifikaciji vremena odgovorni za naše nenamjerne promjene klime kroz emisije stakleničkih plinova”, rekao je Reutersu Steven Siems iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Glasnogovornik američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) rekao je za isti medij kako je najčešća, “zapravo i jedina tehnika modificiranja vremena u širokoj upotrebi” <a href="https://faktograf.hr/tag/zasijavanje-oblaka/">zasijavanje oblaka</a>, što je “prilično rudimentarna” tehnologija, a rezultati su “vrlo lokalizirani”. Kako smo već ranije pisali, <a href="https://faktograf.hr/2024/03/25/pokusaj-stvaranja-umjetne-kise-zasijavanjem-oblaka-nije-dokaz-da-chemtrailsi-postoje/" rel="noopener" target="_blank">zasijavanje oblaka</a> odnosi se na unošenje raznih tvari u oblake u pokušaju induciranja padalina. Nije poznato koliko je ova metoda zapravo učinkovita.
<h4>Relativiziranje ljudskog utjecaja na klimu česta je dezinformacija</h4>
Gotovo svaka ljudska aktivnost uključuje određene emisije stakleničkih plinova, pa nije neobično da dio medija (<a href="https://www.npr.org/2023/10/08/1202152408/climate-change-action" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.bbc.com/future/article/20181102-what-can-i-do-about-climate-change" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://www.index.hr/magazin/clanak/recikliranje-kako-mozemo-spasiti-planet-jedan-otpadak-po-put/2533497.aspx" rel="noopener" target="_blank">3</a>), direktno ili indirektno, ističe odgovornost “običnih građana” za klimatske promjene i saniranje njihove štete, što se sugerira i u sadržaju koji u ovom tekstu analiziramo. Međutim, velik dio medija, ali i donositelja odluka, ipak ističe kako nemaju svi stanovnici planeta, a time i sve države, iste odgovornosti za onečišćenje (<a href="https://apnews.com/article/science-china-united-states-climate-and-environment-0ad4b8b987d74e15f7489c29371cbc83" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://edition.cnn.com/interactive/2023/12/us/countries-climate-change-emissions-cop28/" rel="noopener" target="_blank">2</a>).
Da klimatske promjene, kao i ublažavanje njihove štete, nisu odgovornost čovjeka, ne bi se na globalnoj razini pokretalo toliko inicijativa i dogovora za rješavanje te krize. Kako je nedavno pisao Faktografov <a href="https://klima.faktograf.hr/2024/04/10/je-li-kina-dovoljno-bogata-da-pocne-placati-cijenu-tranzicije-siromasnijih-zemalja/" rel="noopener" target="_blank">Klimatski portal</a>, bogatije svjetske države preuzele su obvezu financiranja projekata za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu na posljedice klimatskih promjena u državama koje nisu u stanju same snositi taj trošak. Ta obveza preuzeta je Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja je potpisana još 1992. godine, a na tom su temelju kasnije nastali Protokol iz Kyota (1997.) i Pariški sporazum (2015.).
Narativ prema kojemu ljudsko djelovanje ne uzrokuje klimatske promjene, prema analizi koju je <a href="https://klima.faktograf.hr/2024/04/16/kako-siritelji-klimatskih-dezinformacija-narusavaju-povjerenje-u-znanost/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> objavio prošlog tjedna, neizostavan je dio klimatskih dezinformacija. Taj se narativ sastoji od niza tvrdnji koje, iako priznaju činjenicu da se klimatske promjene događaju, odbacuju da su one uzrokovane ljudskim djelovanjem.
“S jedne strane ti dezinformacijski narativi tvrde da je riječ o prirodnim ciklusima za koje postoje i povijesni podaci, tj. da na klimu utječe npr. Sunčevo i/ili geološko djelovanje, a s druge strane iznose niz netočnih tvrdnji o tome da ne postoji efekt staklenika, kao i netočnih tvrdnji o ugljičnom dioksidu (CO2)”, stoji u analizi “<a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/faktograf-analiza-dezinformacija.pdf" rel="noopener" target="_blank">Proizvodnja sumnje i hajka na znanost</a>“.
Toj skupini pripada i gore navedena tvrdnja. Njeni autori neutemeljeno ističu jedan aspekt ljudskog djelovanja, geoinženjering, kao ključan uzrok klimatskih promjena, dok negiraju više puta potvrđenu činjenicu da je izgaranje ugljičnog dioksida glavni pokretač klimatskih promjena.

Na klimatske promjene utječe čovjek, ali ne kontroliranjem vremena - Faktograf.hr

Tvrdnja da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i velike farmaceutske tvrtke (BigPharma) financiraju velika sveučilišta kako bi progurali tezu o opasnosti od nove 'pošasti' klimatskih promjena je netočna. Ova tvrdnja je temeljena na pogrešnom razumijevanju inicijative Europske mreže za obrazovanje o klimi i zdravlju (ENCHE).
ENCHE je inicijativa koja je pokrenuta s ciljem da više od 10 000 studenata medicine opremi vještinama za rješavanje zdravstvenih utjecaja klimatskih promjena i pružanje održive zdravstvene skrbi. Inicijativom predsjeda Sveučilište u Glasgowu, uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Radne skupine za zdravstvene sustave Inicijative za održiva tržišta, koja uključuje velike zdravstvene organizacije kao što su AstraZeneca, GSK i Novartis.
Glavni direktor WHO-a, dr. Tedros Ghebreyesus, izjavio je da utjecaji klimatskih promjena na zdravlje nisu hipotetske buduće prijetnje, već da su upravo ovdje i upravo sada. Ova izjava potvrđuje znanstvene spoznaje da klimatske promjene imaju značajan utjecaj na zdravlje ljudi, što uključuje porast zaraznih i nezaraznih bolesti, poput raka, kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava i stanja mentalnog zdravlja.
ENCHE će ugraditi teme o klimi i zdravlju u kurikulume medicinskih škola diljem Europe, pomažući budućim liječnicima da bolje razumiju i upravljaju rastućim zdravstvenim teretom uzrokovanim klimatskim promjenama. U prve tri godine, ENCHE ima za cilj osposobiti više od 10 000 studenata s najnovijim znanstvenim spoznajama i vještinama za borbu protiv ovih novih zdravstvenih prijetnji.
Znanstvene studije potvrđuju da klimatske promjene imaju značajan utjecaj na zdravlje ljudi. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)32596-6/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da klimatske promjene povećavaju rizik od raznih bolesti, uključujući i one koje su spomenute u inicijativi ENCHE.
Stoga, tvrdnja da SZO i velike farmaceutske tvrtke financiraju sveučilišta kako bi progurali tezu o opasnosti klimatskih promjena je netočna. Inicijativa ENCHE ima za cilj obrazovanje studenata medicine o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje, što je važan korak u borbi protiv ovih novih zdravstvenih prijetnji.

Provjera tvrdnje: SZO i BigPharma financiraju sveučilišta za promicanje teze o klimatskim promjenama

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Čovjek nije uzrok klimatskih promjena" is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: