Covid potvrde doprinose širenju pandemije

Gordan Lauc

Nenad Bakić

Više rubnih portala objavilo je zadnjih dana tvrdnje prema kojima Covid potvrde doprinose širenju epidemije. U iznošenju takvih tvrdnji pozivaju se na Facebook objave poduzetnika Nenada Bakića i znanstvenika Gordana Lauca, samoprozvanih “pandemijskih realista” (<a href="https://faktograf.hr/site/2021/03/08/tvrdnje-da-se-epidemija-priblizava-kraju-su-preuranjene-i-neutemeljene/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/07/05/marin-miletic-covid-cijepljenje-antivakseri/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/11/08/gordan-lauc-netocno-tvrdi-da-new-york-times-zaziva-cijepljenje-jelena/">3</a>).
Rubni portal Paraf.hr objavio je tako članak u kojem se tvrdi da Covid potvrde doprinose širenju epidemije (arhiviran <a href="https://archive.li/SEKOM">ovdje</a>). Članak je objavljen 18. studenog, a od objave je na Facebooku prikupio skoro šest tisuća interakcija, pokazuju podaci servisa CrowdTangle; skupio je skoro pet tisuća lajkova, a podijeljen je više od osamsto puta.
Članak sa sličnim tvrdnjama objavljen je i na rubnom portalu Crodex (arhivirano <a href="https://archive.li/6RLX7">ovdje</a>).
“Da je netko htio smisliti bolji alat za širenje epidemije, teško da je mogao bolji od propusnica”, Bakićeva je tvrdnja koja se nalazi i u naslovu članka portala Paraf. Bakić je to <a href="https://archive.li/VlwYS">na Facebooku napisao 18. studenog</a>; njegov post podijelilo je oko 60, a lajkalo oko 500 ljudi.
<blockquote>“Cijepljeni par mjeseci od cijepljenja šire zarazu skoro kao necijepljeni, a propusnice im daju ‘licence to spread’, plus mnogi se stoga ne pridržavaju mjera. Stoga mogu zaraziti druge, biti zaraženi i umrijeti. Istina je da cijepljeni može zaraziti cijepljenog koji onda može umrijeti. Stoga je važna treća doza / booster”, napisao je Bakić te objavio grafikon sa stranice <a href="https://ourworldindata.org/">Our World in Data</a> koji prikazuje širenje epidemije u Austriji, Nizozemskoj i Njemačkoj.</blockquote>
Najprije treba ponoviti nešto što često ističemo: korelacija nije isto što i uzročno-posljedična veza. Sama činjenica da je broj zaraženih Covidom-19 u porastu unutar neke države koja koristi Covid potvrde kao mjeru suzbijanja epidemije, ne znači da Covid potvrde uzrokuju širenje epidemije.
Drugim riječima, nepoznato je kako bi u državama koje Bakić spominje tijek epidemije izgledao da nisu počeli koristiti Covid potvrde kao epidemiološku mjeru. Moguće je da bi se zaraza u tom slučaju širila još brže.
<h4>Debata oko Covid potvrda</h4>
Točne efekte korištenja Covid potvrda kao epidemiološke mjere teško je izmjeriti. S obzirom da se Covid-19 prenosi s čovjeka na čovjeka, svaka mjera koja smanjuje broj kontakata među ljudima ograničava prostor za širenje virusa. Međutim, nejasno je u kojoj mjeri Covid potvrde doista smanjuju širenje virusa SARS-CoV-2.
Nepostojanje jasnih analiza o učinkovitosti Covid potvrda znači da je i stručna javnost podijeljena oko njihovog korištenja. Ugledni medicinski časopis <a href="https://www.bmj.com/content/375/bmj.n2571">The BMJ</a> nedavno je objavio članak pod naslovom “Jesu li vakcinacijske putovnice i Covid propusnice valjana alternativa lockdownu?”, u kojem su suočili dvije strane ove debate. Osvrt protiv korištenja Covid potvrda napisala je Imogen Parker, direktorica Instituta “Ada Lovelace”, dok su njihovo korištenje zagovarali Kirsty Innes i Daniel Sleat s Instituta za globalnu promjenu “Tony Blair”.
Parker u svom osvrtu tako naglašava da Covid potvrde stavljaju naglasak na osobnu umjesto na kolektivnu odgovornost, što može predstavljati ugrozu javnog zdravlja ako osobe koje posjeduju Covid potvrde zbog toga počnu ignorirati ostale epidemiološke mjere (poput nošenja maski i držanja distance u zatvorenim prostorima). Najviše je, međutim, zabrinjava mogućnost da će se korištenjem Covid potvrda produbiti postojeće društvene nejednakosti i normalizirati metode masovnog društvenog nadzora.
Zagovaratelji korištenja Covid potvrda, s druge strane, smatraju da se radi o jedinoj stvarnoj alternativi lockdownu, mjeri koja učinkovito zaustavlja širenje zaraze jer međuljudske kontakte svodi na minimum, ali istovremeno nanosi veliku gospodarsku i društvenu štetu. Naglašavaju kako je <a href="https://institute.global/policy/pass-time-quantifying-public-health-benefits-covid-pass">analiza Instituta “Tony Blair”</a> pokazala da korištenje Covid potvrda za pristup zatvorenim prostorima u kojima se okuplja puno ljudi može smanjiti broj slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva za do 30 posto.
Međutim, kako je ova analiza utemeljena na epidemiološkim modelima koji pokušavaju predviđati budući tijek epidemije, tako dijeli i njihove boljke. Pouzdanost epidemioloških modela ovisi ne samo o kvaliteti dostupnih podataka, već i sposobnosti predviđanja budućih obrazaca ljudskog ponašanja, što je iznimno teško. Stvarni ishodi stoga mogu znatno odstupati od modeliranih projekcija (<a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMp2016822">1</a>, <a href="https://www.nature.com/articles/s41599-020-00553-4">2</a>).
<h4>Cilj Covid potvrda</h4>
Da bi se moglo evaluirati učinke Covid potvrda, potrebno je najprije utvrditi s kojim se ciljem koriste.
Odgovor na to pitanje prilično je jasan; sve epidemiološke mjere koje se u Hrvatskoj donose od početka pandemije za cilj imaju “sravniti krivulju”, tj. smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava kako bi se izbjegla situacija u kojoj medicinsko osoblje ne može pružiti skrb svima kojima je potrebna.
Da bi se to postiglo, nužno je povećati broj cijepljenih osoba, kao i smanjiti širenje zaraze među osobama koje nisu primile cjepivo.
Covid potvrde bi tom cilju trebale doprinijeti na dva načina: 1) smanjenjem broja slučajeva prijenosa zaraze u zatvorenim prostorima u koje se ulazi s Covid potvrdama; 2) motiviranjem što većeg broja ljudi da se cijepe.
Smanjuju li, dakle, Covid potvrde transmisiju virusa u prostorima u kojima se koriste?
<h4>Svrha Covid potvrda</h4>
Covid potvrdu trenutno mogu dobiti osobe koje su preboljele Covid, cijepile se protiv Covida ili posjeduju recentni negativan test.
Problem je što imunitet stečen cijepljenjem s vremenom opada. Dostupna istraživanja (<a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2114228">1</a>, <a href="https://www.nature.com/articles/d41586-021-02261-8">2</a>) pokazuju da kvaliteta zaštite koju pruža cjepivo ovisi o duljini protoka vremena, vrsti primljenog cjepiva, ali i općem stanju imunološkog sustava, što je faktor koji je potpuno individualan za svaku osobu. Stopostotnu zaštitu od virusa ne pruža ni imunitet stečen preboljenjem; slučajevi reinfekcije su <a href="https://hr.n1info.com/vijesti/objavljeno-koliko-se-ljudi-ponovno-zarazilo-od-pocetka-pandemije/">rijetki, ali ipak postoje</a>.
Drugim riječima, osobe koje su cijepljene ili preboljele Covid-19 također se mogu zaraziti i proširiti virus na druge osobe. Njihove šanse za zarazu i oboljenje su manje nego kod osoba čiji se imunološki sustav nikad nije susreo s virusom, <a href="https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(21)00648-4/fulltext">ali nisu zanemarive</a>. Covid potvrda, stoga, nije garancija da osoba koja ju posjeduje ne može širiti virus.
Međutim, važno je istaknuti i da ukupan broj slučajeva nije ključan faktor u ovom stadiju širenja epidemije. Stvarni indikator ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo su hospitalizacije i smrtni slučajevi, jer većini cijepljenih osoba u slučaju zaraze novim koronavirusom neće biti potrebna liječnička pomoć.
Širenje zaraze među osobama koje su cijepljene ili su preboljele virus, dakle, ne predstavlja toliki problem iz aspekta opterećenja zdravstvenog sustava. Problem je širenje virusa među osobama koje nisu cijepljene, a koje prema <a href="https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854">izvještajima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo</a> čine oko tri četvrtine hospitaliziranih. Covid potvrde moći će se stoga smatrati učinkovitima ako se pokaže da ova mjera smanjuje broj kontakata između zdravih necijepljenih osoba i potencijalnih prenosioca virusa.
Pritom je, naravno, nemoguće osporiti da Covid potvrde mogu imati i neželjene posljedice. Primjer je slučaj koji je ovih dana zabilježen u Varaždinu. Ravnatelj varaždinske bolnice je za proboj virusa u tu zdravstvenu ustanovu okrivio pacijente s Covid potvrdama (<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kakva-je-situacija-u-varazdinskoj-bolnici---684746.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica">Nova TV</a>). Takvi proboji mogli bi se izbjeći testiranjem svih osoba koje ulaze u zdravstvene ustanove, ali upitno je ima li Republika Hrvatska financijske i ljudske kapacitete da implementira takvu mjeru.
Drugi važan faktor koji treba promatrati je utjecaj uvođenja Covid potvrda na broj cijepljenih osoba. Ako zbog korištenja Covid potvrda dođe do značajnog porasta interesa za cijepljenjem, također će se moći reći da ova epidemiološka mjera ispunjava svoj cilj.
Čelni ljudi hrvatskog javnozdravstvenog sustava otvoreno govore kako je upravo to glavna svrha Covid potvrda (<a href="https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/roncevic-veliko-opterecenje-kbc-a-rijeka-za-sada-ne-razmisljamo-o-online-nastavi-3289348">1</a>, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/capak-nakon-znanstvenog-savjeta-uvodenje-covid-potvrda-u-zdravstvo-je-uspjelo-uskoro-pocinjemo-razgovor-o-njihovom-prosirenju/">2</a>).
Evidentno se radi o pokušaju kopiranja francuskog pristupa borbi protiv epidemije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je, podsjećamo, sredinom srpnja najavio da će se ograničiti kretanje osobama bez Covid potvrda, što je <a href="https://www.france24.com/en/europe/20211014-macron-s-covid-health-pass-a-success-in-overcoming-france-s-vaccine-scepticism">rezultiralo znatnim povećanjem udjela cijepljene populacije</a> u toj državi.
Macron je uvođenje Covid potvrda najavio 12. srpnja, kada je u Francuskoj barem jednom dozom bilo cijepljeno manje od 54 posto populacije. Udio cijepljenih osoba u Francuskoj u međuvremenu je prebacio 76 posto pa je broj hospitaliziranih i mrtvih ove jeseni daleko manji nego u ranijim “valovima” epidemije (<a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/france">1</a>, <a href="https://ourworldindata.org/grapher/current-covid-patients-hospital?country=~FRA">2</a>).
Svakako je zanimljivo istaknuti i da je uvođenje Covid potvrda u Francuskoj imalo sličan društveni učinak kao i u Hrvatskoj, tj. <a href="https://www.france24.com/en/france/20210829-seventh-consecutive-weekly-protest-against-france-s-covid-19-health-pass">isprovociralo je masovne prosvjede</a>. Međutim, usprkos nezadovoljstvu velikog broja ljudi, pokazalo se da je Macronova odluka polučila rezultate. Epidemija se zbog Covid potvrda nije dodatno razbuktala, a povećani interes za cijepljenje omogućio je smanjenje opterećenja francuskog zdravstvenog sustava u ovogodišnjem jesensko-zimskom “valu” korone.
<h4>Utjecaj cijepljenja</h4>
U istom članku u kojem su prenijeli Bakićev post o Covid potvrdama, portali Paraf i Crodex objavili su i <a href="https://archive.li/rvdY4">status Gordana Lauca od 18. studenog</a>. Taj je Laucov status lajkalo skoro pet tisuća, a podijelilo skoro 800 korisnika Facebooka.
U tom statusu Lauc tvrdi da “cijepljenje ima vrlo mali učinak na dinamiku epidemije”. Kaže da je cijepljenje “osobni čin kojim pojedinac umanjuje vlastiti rizik [od] teškog oblika bolesti”, ali “na druge ljude nema nikakvog učinka”.
Ovu svoju tvrdnju Lauc je također ilustrirao grafom sa stranice Our World in Data. Lauc je objavio graf koji prikazuje broj dnevno zabilježenih slučajeva na milijun stanovnika u sljedećim državama: Slovenija, Austrija, Hrvatska, Nizozemska, Belgija, Irska, Bugarska, Rumunjska i Švedska.
<blockquote>“Zemlje koje imaju najmanje cijepljenih poput Bugarske i Rumunjske imaju puno manje (i sve manje i manje) zaraženih od zemalja u kojima je jako puno cijepljenih i široko primjenjuju covid-propusnice poput Irske, Belgije, Nizozemske. To ne znači da cjepivo širi epidemiju. To je pogrešna interpretacija trenutne dinamike. To samo znači da cjepivo ne spriječava širenje epidemije”, napisao je Lauc priloživši svom statusu sljedeću sliku:</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/11/clipboard01-12-800x436.jpg"/>
Poznata je stvar da cjepivo ne sprječava širenje zaraze, tj. da cijepljene osobe mogu oboljeti od Covida-19 i prenijeti bolest na druge osobe. Netočno je, međutim, tvrditi da cjepivo ne utječe na dinamiku epidemije.
Kao što smo već istaknuli, broj novozaraženih u ovom stadiju epidemije nije relevantna mjera za praćenje njene dinamike. Većina cijepljenih osoba će preboljeti Covid-19 samo s blagim simptomima. Njihovo zdravlje neće biti dugoročno narušeno, niti će njihovo oboljenje opterećivati zdravstveni sustav. Necijepljene su osobe, pak, u znatno većem riziku od hospitalizacije i smrti.
To je vrlo lako dokazati na primjeru baš onih zemalja koje je Lauc istaknuo u svom statusu. Evo kako graf za iste te zemlje izgleda kad se u njima uspoređuje broj smrtnih slučajeva, umjesto broja novozaraženih. 
 Priloženi grafikon prilično je jasan: države koje imaju veći udio cijepljenih osoba u populaciji bilježe znatno manji broj smrtnih slučajeva. Covid-19 u tim je državama još uvijek prisutan, ali predstavlja puno manju ugrozu po njihove građane nego u onim državama koje su procijepile manji udio stanovnika.
Drugim riječima, broj novozaraženih ne znači apsolutno ništa ako ogromnoj većini nije uopće potrebna liječnička pomoć. Ako znamo da glavni cilj mjera suzbijanja epidemije nije iskorijeniti samu bolest, već učiniti stanovništvo i zdravstveni sustav otpornijim na udare epidemijskih “valova”, onda je tvrdnja da cijepljenje ne utječe na dinamiku epidemije evidentno netočna. Jednom kad dođemo do stadija u kojem ljudi zbog Covida-19 ne završavaju u bolnicama i mrtvačnicama, epidemija će biti gotova, bez obzira na to hoće li virus još uvijek cirkulirati među nama (<a href="https://theconversation.com/is-covid-19-here-to-stay-a-team-of-biologists-explains-what-it-means-for-a-virus-to-become-endemic-168462">a pretpostavlja se da hoće</a>).
Spašavanje života cijepljenih pritom nije jedini utjecaj cijepljenja na dinamiku epidemije. Cijepljene osobe, prema dosadašnjim istraživanjima (<a href="https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.07.28.21261295v1">1</a>, <a href="https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.02.16.21251535v3">2</a>, <a href="https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.08.30.21262701v1.full">3</a>), imaju manje šanse da će se i same zaraziti u kontaktu s oboljelom osobom. Ako se ipak zaraze, kraće ostaju zarazni, što opet umanjuje statističke šanse da će virus prenijeti na drugu osobu.
NADOPUNA: Nakon objave ovog članka pojavile su se tvrdnje prema kojima je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila da Covid potvrde doprinose širenju epidemije (arhivirano <a href="https://archive.li/qxhC6">ovdje</a> i <a href="https://archive.li/orXBI">ovdje</a>). Ni to nije točno. Predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus tek je potvrdio ono što je otprije poznato: da učinkovitost zaštite od zaraze koju pruža cjepivo s protokom vremena slabi, zbog čega i cijepljene osobe mogu širiti virus. Predsjednik WHO-a zbog toga je izrazio zabrinutost da kod nekih ljudi nakon cijepljenja postoji “lažni osjećaj sigurnosti” te naglasio kako je važno da se i cijepljene osobe pridržavaju epidemioloških mjera poput nošenja maski u zatvorenim prostorima i izbjegavanja gužvi i održavanja osobne higijene (<a href="https://www.reuters.com/world/europe/false-sense-security-around-vaccines-europe-again-covid-epicentre-who-2021-11-24/">Reuters</a>). Međutim, kao što smo već objasnili u ovom članku, činjenica da i cijepljene osobe mogu širiti virus, ne znači da da ga šire podjednako kao i necijepljene osobe. Također, predsjednik WHO-a se u svom obraćanju uopće nije referirao na korištenje Covid potvrda u s svrhu suzbijanja epidemije.

Nema dokaza da Covid potvrde doprinose širenju epidemije - Faktograf.hr

Prof. dr. sc. Valerije Vrček, redoviti profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, iznio je tvrdnju da je COVID-19 bezopasan i da su mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne. Ova tvrdnja je izazvala veliku pažnju i kontroverze u javnosti.COVID-19 je bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2, koji pripada obitelji koronavirusa. Iako su neki koronavirusi manje opasni, SARS-CoV-2 je pokazao visoku zaraznost i potencijal za ozbiljne zdravstvene komplikacije, uključujući upalu pluća i smrt. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), COVID-19 je do sada uzrokovao milijune smrtnih slučajeva širom svijeta.Mjere za suzbijanje pandemije, kao što su karantena, socijalno distanciranje i nošenje maski, uvedene su kako bi se smanjio broj zaraženih i spriječilo preopterećenje zdravstvenog sustava. Ove mjere su temeljene na znanstvenim dokazima i preporukama stručnjaka. Studije su pokazale da su ove mjere efikasne u smanjenju širenja virusa i zaštiti najranjivijih skupina stanovništva.Tvrdnja da su mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. Naime, mjere su uvedene kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i spriječilo kolaps zdravstvenog sustava. Studije su pokazale da su zemlje koje su brzo i odlučno reagirale na pandemiju imale manje smrtnih slučajeva i manje gospodarske posljedice u dugom roku.Zaključno, tvrdnja da je COVID-19 bezopasan i da su mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. COVID-19 je ozbiljna bolest koja je uzrokovala značajne gospodarske i društvene posljedice. Mjere za suzbijanje pandemije su temeljene na znanstvenim dokazima i preporukama stručnjaka i imaju za cilj zaštitu zdravlja ljudi i spriječavanje kolapsa zdravstvenog sustava.

Provjera tvrdnji: Je li COVID-19 bezopasan i su li mjere za suzbijanje pandemije neproporcionalne?

Tvrdnja da nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19 je netočna. Analiza službene statistike pokazuje da je sustav bio pod značajnim pritiskom.
Prema izvješćima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj hospitaliziranih bolesnika i iskorištenost postelja su bili značajno povećani tijekom pandemije. Na primjer, u 2020. godini, broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 je bio značajno veći nego u prethodnim godinama.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32007-9/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su bolnice širom svijeta bile pod velikim pritiskom tijekom pandemije, uključujući i Hrvatsku. Ova studija navodi da je broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 bio značajno veći nego u prethodnim godinama, što je dovelo do preopterećenosti bolničkog sustava.
Dodatno, izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da su mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, imale probleme s kapacitetom bolničkog sustava tijekom pandemije. Ovo izvješće navodi da je broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 bio značajno veći nego u prethodnim godinama, što je dovelo do preopterećenosti bolničkog sustava.
Zaključno, tvrdnja da nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19 je netočna. Analiza službene statistike i studija pokazuje da je sustav bio pod značajnim pritiskom.

Provjera tvrdnje: Nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19

Tijekom COVID-19 pandemije, mnoge su se tvrdnje pojavile o tome kako su vlade, društvene mreže i mediji surađivali u kontroli i cenzuri informacija. Ovaj članak će istražiti te tvrdnje i pružiti uvid u stvarnost iza njih.
<h2>Cenzura na društvenim mrežama</h2>
Jedna od glavnih tvrdnji je da su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea cenzurirale sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. Na primjer, Facebook je priznao da je cenzurirao objave o COVID-19 u ime vlade. Ove mjere cenzure utjecale su na sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. To je navodno učinjeno kako bi se spriječilo širenje dezinformacija, ali postavlja ozbiljna pitanja o granicama slobode izražavanja i ulozi društvenih mreža u javnoj raspravi.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-020-0893-1">Nature Human Behaviour</a> pokazuje da su društvene mreže imale ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija tijekom pandemije. Međutim, istraživanje također ukazuje na to da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.
<h2>Uloga vlada u cenzuri</h2>
Tvrdnje o tome da su vlade izvršile utjecaj na društvene mreže kako bi cenzurirale određeni sadržaj također su izazvale kontroverze. Na Twitteru su otkrivene tzv. 'Twitter datoteke' koje potvrđuju da su vladina tijela bila aktivno uključena u zataškavanje informacija koje nisu odgovarale službenom narativu. Ova otkrića potvrđuju da su vlade imale značajan utjecaj na kontrolu informacija tijekom pandemije.
Istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0261379420301577">Journal of Public Health</a> pokazuje da su vlade imale ključnu ulogu u komunikaciji o pandemiji, ali da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.
<h2>Cijepljenje i nuspojave</h2>
Dok su cjepiva u početku hvaljena kao izlaz iz pandemije, brojne studije sada pokazuju da nisu bila tako učinkovita kao što je prvobitno obećano. Nuspojave i štete od cjepiva koje su značajne često se prikrivaju ili umanjuju. Ovakav razvoj događaja baca uznemirujuće svjetlo na način na koji se postupalo s zdravstvenim informacijama tijekom pandemije.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00947-8/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su cjepiva imala značajnu ulogu u smanjenju težine bolesti, ali da su neke nuspojave bile značajne i da su mogle biti prikrivane.
<h2>Zaključak</h2>
Sve u svemu, pojavljuje se zabrinjavajuća slika: vlade, društveni mediji i tradicionalne medijske tvrtke blisko su surađivale tijekom pandemije kako bi zadržale kontrolu nad javnim mnijenjem. Ovaj savez nije služio samo za kontrolu informacija, već i za suzbijanje neslaganja i provođenje jedinstvene poruke. Sve je jasnije da se ovim mjerama nije radilo samo o zaštiti stanovništva, već o dugoročnoj provedbi sveobuhvatne kontrole i praćenja u sklopu Agende 2030.

Cenzura i kontrola informacija tijekom COVID pandemije: Mit ili stvarnost?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Covid potvrde doprinose širenju pandemije" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: