Cijepljene osobe su se mogle puno lakše zaraziti nekoliko mjeseci nakon cijepljenja

Nenad Bakić

Gordan Lauc

Gordan Lauc i Nenad Bakić tvrde da je danska studija pokazala da omikron više napada cijepljene. Demantira ih autor studije.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/omikron-sveucilistehongkong-1013x675.jpg"/>
Ilustracija prikazuje omikron soj novog koronavirusa pod elektronskim mikroskopom; Foto: Sveučilište u Hong Kongu
Znanstvenik Gordan Lauc i poduzetnik Nenad Bakić na svojim su Facebook profilima objavili netočnu tvrdnju da osobe koje su cijepljene imaju veću šansu da se zaraze Covidom-19 nego oni koji nisu cijepljeni.
Obojica tvrde da je to pokazalo istraživanje provedeno u Danskoj. Faktograf je kontaktirao autore istraživanja, koji tvrde da interpretacija Lauca i Bakića nema utemeljenje u činjenicama.
Gordan Lauc u svom je postu (arhiviranom <a href="https://archive.li/SlK1e">ovdje</a>) napisao:
<blockquote>“Istraživači u Danskoj su koristeći nacionalnu bazu zaraženih analizirali učinkovitost cjepiva protiv SARS-CoV-2. Rezultati su iznenadili mnoge. Već tri mjeseca nakon druge doze zaštita protiv Delta varijante pala je na 50%, a protiv Omicrona je bila -76%. Dakle cijepljeni su imali puno veću šansu da se zaraze Omicronom nego necijepljeni”.</blockquote>
Istu tvrdnju na svom Facebook profilu iznosi i Nenad Bakić (arhivirano <a href="https://archive.li/KpdeR">ovdje</a>):
<blockquote>“Jučer je izašlo veliko istraživanje iz Danske, koje pokazuje vrlo NEGATIVNU efektivnost cjepiva na omikron. Drugim riječima, cijepljene osobe su se mogle puno lakše zaraziti nekoliko mjeseci nakon cijepljenja”, napisao je Bakić.</blockquote>
<a href="https://faktograf.hr/site/2022/01/26/nenad-bakic-nisam-rekao-da-cijepljeni-imaju-vecu-sansu-da-se-zaraze-covidom-19/">&gt; Nenad Bakić: Nisam rekao da cijepljeni imaju veću šansu da se zaraze Covidom-19</a>
Obojica svoje pratitelje upućuju na istraživanje <a href="https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2021.12.20.21267966v3.full.pdf">objavljeno na servisu medRxiv</a>, putem kojeg se objavljuju znanstvena istraživanja koja nisu još prošla proces recenziranja.
U samoj studiji na koju se Lauc i Bakić pozivaju nigdje ne stoji da su zarazi omikronom podložnije cijepljene nego necijepljene osobe. Štoviše, u sažetku se jasno tvrdi kako je ustanovljeno da su postojeća cjepiva djelomično učinkovita i protiv omikrona (Pfizerovo cjepivo imalo je 55,2 posto učinkovitosti, a Modernino 36,7 posto učinkovitosti), ali uz napomenu da učinkovitost opada s protokom vremena.
Sama studija zaključuje se sljedećom rečenicom: “U svjetlu eksponencijalnog rasta slučajeva zaraze omikronom, ovi nalazi naglašavaju potrebu za masovnim cijepljenjem i docjepljivanjem booster dozom”.
Faktograf se putem e-maila obratio svim potpisanim autorima studije. Vrlo brzo nam je odgovorio danski epidemiolog dr. Christian Holm Hansen iz zavoda za epidemilogiju i prevenciju zaraznih bolesti <a href="https://www.ssi.dk/">Statens Serum Instituta</a> u Kopenhagenu.
“Slažem se da ove tvrdnje predstavljaju pogrešno tumačenje rezultata istraživanja; svaka interpretacija prema kojoj naše istraživanje dokazuje bilo što osim zaštitnog učinka cjepiva zaslužuje da bude označena kao lažna”, napisao je dr. Hansen u odgovoru na naš upit.
Evo što nam je još kazao dr. Hansen:
“Istraživanje pokazuje rane rezultate prvih 20 dana Omicrona u Danskoj. Činjenica da je procijenjena učinkovitost cjepiva negativna tijekom posljednjeg razdoblja sugerira da postoji pristranost u usporedbi između cijepljene i necijepljene populacije. Ovo također ističemo u raspravi. Takve su pristranosti prilično česte u procjeni učinkovitosti cjepiva iz opservacijskih studija baziranim na podacima o populaciji (za razliku od randomiziranog ispitivanja u trećoj fazi kliničkih testiranja, što je zlatni standard) i nastaju između ostalog jer se cijepljeni ljudi češće testiraju od necijepljenih.
Zaštitni učinak cjepiva može biti nizak u odnosu na infekciju omikronom nakon četiri mjeseca, ali je malo vjerojatno da će biti negativan! Jako sam ožalošćen što se naše istraživanje na ovaj način pogrešno tumači i koristi za propagiranje antivakcinacijskih mitova”.
Drugim riječima, tvrdnja Gordana Lauca i Nenada Bakića kako danska studija dokazuje da su cijepljeni podložniji zarazi omikron sojem novog koronavirusa nego necijepljeni nema nikakvo utemeljene u činjenicama. Studija je zapravo pokazala da postojeća cjepiva ipak pružaju određenu razinu zaštite i protiv omikrona, iako štite slabije nego protiv delta soja virusa SARS-CoV-2.

Nije točno da omikron više napada cijepljene, nego necijepljene osobe - Faktograf.hr

Tvrdnja da je 93% ljudi koji su umrli nakon cijepljenja ubijeno cjepivom potječe od istraživanja koje su provedili patolozi dr Sucharit Bhakdi i dr Arne Burkhardt.
Međutim, ovo istraživanje ima nekoliko značajnih nedostataka koji čine ovu tvrdnju netočnom.
Prvo, istraživanje spominje samo 15 slučajeva, što je premalo da bi se došlo do zaključka o postotku smrti uzrokovanih cjepivom.
Drugo, istraživanje nije recenzirano, što znači da nije prošlo kroz standardni proces provjere i potvrde znanstvene zajednice.
Treće, tvrdnja se temelji na podacima iz Njemačke i možda nije primjenjiva na druge zemlje ili populacije. &nbsp;Prema Centrim za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), smrti nakon cijepljenja su rijetki i obično su uzrokovani drugim čimbenicima, a ne cjepivom. CDC i druge zdravstvene organizacije nastavljaju praćenje sigurnosti i učinkovitosti cjepiva kako bi se osiguralo da su sigurni i učinkoviti.
Zbog ovih razloga, tvrdnja da je 93% ljudi koji su umrli nakon cijepljenja ubijeno cjepivom je netočna.

Provjera tvrdnje: Da li je 93% ljudi koji su umrli nakon cijepljenja ubijeno cjepivom?

Švedska patologinja Ute Krüger tvrdi da je pronašla užasne promjene u tijelima umrlih nakon cijepljenja protiv COVID-19, koje nikada prije nije vidjela. Ove tvrdnje su izazvale veliku pažnju i zabrinutost među javnošću. Međutim, treba ih kritički razmotriti i usporediti s dostupnim znanstvenim dokazima.
Ute Krüger tvrdi da je u tijelima umrlih nakon cijepljenja pronašla neobične promjene, poput upale srčanog mišića i crnih točkica u krvnim žilama. Ove tvrdnje su izazvale skepticizam među znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravlje. Važno je napomenuti da su mnogi od ovih slučajeva anegdotski i nisu potvrđeni kontroliranim znanstvenim istraživanjima.
Studije koje su provedene o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva protiv COVID-19 pokazuju da su ova cjepiva generalno sigurna i učinkovita. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2034577">The New England Journal of Medicine</a> pokazuje da su cjepiva protiv COVID-19 visoko učinkovita u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.
Što se tiče upale srčanog mišića (miokarditisa), studije pokazuju da je rizik od ovog stanja vrlo nizak i da se najčešće javlja kod mladih muškaraca. Međutim, rizik od miokarditisa je znatno niži od rizika od teških komplikacija COVID-19 bolesti. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/70/wr/mm7035e5.htm">Morbidity and Mortality Weekly Report</a> pokazuje da je rizik od miokarditisa nakon cijepljenja mnogo niži nego što se često prikazuje u medijima.
Tvrdnje o crnim točkicama u krvnim žilama i drugim neobičnim promjenama nisu potvrđene znanstvenim istraživanjima. Ove tvrdnje često se temelje na anegdotskim izvješćima i nisu podržane sistematskim i kontroliranim studijama. Važno je da se oslanjamo na znanstvene dokaze i stručne preporuke kada razmatramo sigurnost i učinkovitost cjepiva.
Ute Krüger je pokušala objaviti svoje nalaze u medicinskom časopisu The BMJ, ali nakon šest mjeseci rečeno joj je da nisu zainteresirani. Ovo može ukazivati na to da su njezini nalazi bili nepotvrđeni ili nedovoljno dokumentirani da bi bili prihvaćeni za objavu u uglednom časopisu.
Zaključak: Tvrdnje Ute Krüger o neobičnim promjenama u tijelima umrlih nakon cijepljenja protiv COVID-19 nisu potvrđene znanstvenim istraživanjima i često se temelje na anegdotskim izvješćima. Važno je da se oslanjamo na znanstvene dokaze i stručne preporuke kada razmatramo sigurnost i učinkovitost cjepiva. Ocjena tvrdnje: 2/5.

Provjera tvrdnji: Švedska patologinja Ute Krüger o promjenama u tijelima umrlih nakon cijepljenja

Astma je kronična bolest koja pogađa milijune ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. U posljednje vrijeme, pojavile su se tvrdnje da je astma češća kod cijepljene djece. Ova tvrdnja potječe iz studije koja je pokazala više slučajeva astme u skupini cijepljene djece u odnosu na necijepljenu skupinu. Međutim, potrebno je detaljnije istražiti ovu tvrdnju kako bi se utvrdila njezina istinitost.
Prema procjenama za 2019. godinu, u svijetu je od astme bolovalo 262 milijuna ljudi, a iste godine je od astme umrlo 461 000 osoba. U Hrvatskoj, prevalencija astme iznosi 5.048,1/100.000 stanovnika, odnosno 5,0% ukupnog broja stanovništva ili otprilike 200.000 osoba. Ovi podaci pokazuju da je astma značajan zdravstveni problem i da je važno razumjeti sve faktore koji mogu utjecati na njezinu pojavu.
Studija koja je spomenuta u članku pokazala je više slučajeva astme u skupini cijepljene djece. Međutim, važno je napomenuti da je ova studija omogućila samo izračun neprilagođenih promatračkih asocijacija. To znači da nisu uzeti u obzir svi mogući faktori koji mogu utjecati na rezultate. Na primjer, genetski faktori, okolišni faktori i drugi zdravstveni čimbenici mogu također utjecati na pojavu astme.
Dodatno, postoje brojne studije koje pokazuju da cijepljenje ima pozitivan učinak na zdravlje djece. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6121565/">The Lancet</a> pokazala je da cijepljenje može smanjiti rizik od raznih bolesti, uključujući i astmu. Također, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5867895/">Pediatrics</a> pokazala je da cijepljenje može imati zaštitni učinak na respiratorni sustav djece.
Zaključno, nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je astma češća kod cijepljene djece. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumio cijeli spektar zdravstvenih učinaka povezanih s cijepljenjem. Važno je da se nastavi s istraživanjima i da se koriste svi dostupni podaci kako bi se donijele točne i pouzdane zaključci.

Je li astma češća kod cijepljene djece?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Cijepljene osobe su se mogle puno lakše zaraziti nekoliko mjeseci nakon cijepljenja" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: