Brigitte Macron, supruga francuskog predsjednika, je zapravo muškarac po imenu Jean-Michel Trogno.

Portal Epoha - com hr

Je li Brigitte Macron zapravo muškarac? Provjera tvrdnji

Nakon što je nedavno procurila sporna fotografija, javnost se pita je li Brigitte Macron, supruga francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, zapravo muškarac. Ova tvrdnja se provlači kroz društvene mreže i alternativne medije, ali koliko je ona istinita?
Novinarka Candace Owens je objavila video u kojem tvrdi da je Brigitte Macron rođena kao Jean-Michel Trogno i da je 8 godina starija nego što tvrdi. Ona tvrdi da je Jean-Michel Trogno, nakon što je kao muškarac dobio troje djece, 1984. uzeo ime svoje nestale sestre i postao Brigitte, majka, a ne otac njegove male djece.
Međutim, ove tvrdnje nisu potkrijepljene konkretnim dokazima. Mainstream mediji opovrgavaju tu tvrdnju, a Brigitte Macron je čak prijetila tužbama protiv onih koji šire ovu dezinformaciju. Novinari u Francuskoj su privođeni na informativni razgovor zbog širenja ovih tvrdnji, ali nigdje nema dokaza da je Brigitte Macron rođena kao muškarac.
Candace Owens tvrdi da je Brigitte Macron ne može priložiti niti jednu fotografiju do svoje tridesete godine. Međutim, ovo je također nepotkrijepljeno. Nema jasnih dokaza koji bi potvrdili da Brigitte Macron nema fotografije iz mlađih dana.
Owens također tvrdi da su vodeći političari u svijetu prvo dobro odabrani, a zatim ucijenjeni. Stavljaju takve ljude na položaje moći jer znaju njihove tajne. Ova tvrdnja je dio šire teorije zavjere koja tvrdi da su političari i moćnici ucijenjeni kako bi mogli biti kontrolirani.
Nema konkretnih dokaza koji bi potkrepili ovu teoriju. Teorije zavjere često se temelje na spekulacijama i nedokazanim tvrdnjama. Važno je kritički razmišljati i tražiti dokaze prije nego što prihvatimo takve tvrdnje.
U slučaju Brigitte Macron, nema konkretnih dokaza koji bi potkrepili tvrdnju da je ona zapravo muškarac. Mainstream mediji i službene izjave opovrgavaju ovu tvrdnju. Važno je biti oprezan i kritički razmišljati prije nego što prihvatimo takve tvrdnje.
Za više informacija o teorijama zavjere i kako ih prepoznati, možete pogledati ovaj članak: <a href="https://www.nature.com/articles/d41586-020-00470-8">Nature: The psychology of conspiracy theories</a>.
Zaključak: Tvrdnja da je Brigitte Macron muškarac je neosnovana i temelji se na nedokazanim spekulacijama. Nema konkretnih dokaza koji bi potkrepili ovu tvrdnju. Važno je biti kritički razmišljati i tražiti dokaze prije nego što prihvatimo takve tvrdnje.

Procedura smjene predsjednika predviđa da inicijativu pokreće Sabor, a odluku donosi Ustavni sud.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/fotoizbori-1021x675.jpg"/>
Foto: HINA/Velimir ILIĆ/ ik
Nakon što je predsjednik Zoran Milanović pokrenuo buru reakcija <a href="https://faktograf.hr/2024/03/16/ustavni-sud-u-ponedjeljak-odlucuje-moze-li-predsjednik-zoran-milanovic-na-parlamentarne-izbore/" rel="noopener" target="_blank">najavom</a> kandidature na parlamentarnim izborima, odnosno potencijalnim preuzimanjem uloge mandatara ukoliko koalicija predvođena njegovom bivšom strankom, SDP-om, odnese pobjedu na izborima, rasprava se rasplamsala i u digitalnom okruženju.
Politički šok koji je Milanović priredio prouzročio je niz pogrešnih tumačenja hrvatskog Ustava i zakona, a na njih nisu imuni ni korisnici društvenih mreža.
Jedan od njih je i Hrvoje Prpić, poduzetnik, jedan od osnivača HG Spota i mreže investitora CRANE, koji je na Facebooku, između ostalog, napisao kako je siguran da bi “većina stanovništva stala na stranu destrukcije i ne bi na referendumu glasala za opoziv predsjednika čak niti kada bi on odbio raspisivanje novih izbora”. Pri tome Prpić polazi od pretpostavke da proceduru opoziva Predsjednika pokreće Hrvatski sabor, a da je dio procedure i referendum.
<blockquote>“Imamo predsjednika koji otvoreno kaze da nece poštivati odluke Ustavnog suda, imamo raspušten Sabor, jedini koji moze raspisati referendum za smjenu predsjednika i imamo 60-70% stanovništva koja ne prati politiku i kojima je jedino zanimljivo da unište ono sto smo stekli, jer… zašto ne?“Situacija je trenutno ovakva: samo Sabor može pokrenuti opoziv predsjednika nakon čega se raspisuje referendum o tome. S obzirom da je Sabor raspušten ne postoji mogućnost opoziva predsjednika. Predsjednik mora raspisati izbore u određenom roku nakon raspuštanja Sabora, ali ako to ne napravi imamo ustavnu krizu. Međutim, on može nastaviti sa svojom destruktivnom politikom i inatiti se zauvijek. Tada bismo imali Hrvatsku bez Sabora i ne bismo mogli donositi nove zakone. To bi nas koštalo ne samo ugleda već i financijski”, dio je statusa koji je Prpić objavio 23. ožujka 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/nsuAE" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/screenshot-2024-03-25-at-10-52-20-hrvoje-prpic-jesmo-li-na-rubu-ustavne-krize-znam-da-vecina-facebook-474x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
<h4>Nakon Sabora, o odgovornosti Predsjednika ne odlučuju građani na referendumu</h4>
Odmah nakon što je Milanović obznanio svoju nakanu, pojavila se sumnja i bojazan da je njegovo kandidiranje na parlamentarnim izborima s pozicije predsjednika neustavno. Ustavni je sud promptno, sljedeći radni dan nakon najave, donio <a href="https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Upozorenje_u_predmetu_broj_U-VII-1263-2024.pdf" rel="noopener" target="_blank">upozorenje</a> po kojem predsjednik Milanović ne smije sudjelovati u izbornoj kampanji jer Ustav nalaže da predsjednik Republike mora nastupati kao nestranačka osoba i voditi računa o funkcioniranju državnih vlasti. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tom je prilikom pozvao Milanovića da odmah podnese ostavku na dužnost predsjednika Republike ili da, u suprotnom, ostane na mjestu predsjednika države, ali da odustane od kampanje za parlamentarne izbore i ne nastupa javno kao kandidat.
Kako je Faktograf tada <a href="https://faktograf.hr/2024/03/18/zoran-milanovic-je-pred-medijima-svaki-dan-izlazuci-se-riziku-da-ga-ustavni-sud-smijeni-ili-ponisti-izbore/" rel="noopener" target="_blank">pisao</a>, Milanović je pred medijima svaki dan, izlažući se riziku da ga Ustavni sud smijeni ili poništi izbore. Pitanje koje se time nameće je na koji način ga se može sankcionirati nastavi li se ponašati protivno upozorenju Ustavnog suda.
Te ovlasti nemaju, odnosno ne bi imali, hrvatski građani izlaskom na referendum nakon što “Sabor pokrene opoziv predsjednika”.
Prema <a href="https://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-%28regionalne%29-samouprave" rel="noopener" target="_blank">Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave</a>, državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i Predsjednik. Sabor “može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga”, ako to zatraži deset posto ukupnog broja birača, stoji u trećem članku Zakona.
Kod nas su se održala svega <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/samo-tri-nisu-propala-prisjetite-se-sto-se-sve-htjelo-mijenjati-referendumima-otkad-je-demokratske-hrvatske-foto-20181011" rel="noopener" target="_blank">tri državna referenduma</a>: 1991. godine kada se glasalo o hrvatskoj samostalnosti, 2012. godine o pristupanju Europskoj uniji te 2013. godine o ustavnoj definiciji braka. Potonji je bio jedini koji se raspisao na temelju prikupljenih potpisa građana. Nakon što je konzervativna građanska inicijativa “U ime obitelji” provela referendumsku inicijativu i skupila potpise, Sabor je 8. studenoga 2013. godine proveo <a href="https://sabor.hr/hr/prijedlog-odluke-o-raspisivanju-drzavnog-referenduma-predlagatelj-odbor-za-ustav-poslovnik-i" rel="noopener" target="_blank">glasovanje</a>. Odluka je donesena sa 104 glasa “za”, 13 “protiv” i pet “suzdržanih” te je raspisan referendum na kojem su građani odlučivali jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sabor je o raspisivanju državnog referenduma mogao odlučivati jer je to tijelo normalno radilo. Trenutno ne može raspisati nikakav referendum jer je 14. ožujka 2024. godine donio odluku o svome raspuštanju.
Također, na istom tragu, Sabor trenutno ne može odlučivati o opozivu predsjednika jer je raspušten. Međutim, i kad bi se dogodila situacija u kojoj Sabor pokreće tu proceduru unutar svog redovitog rada, referendum ne bi bio dio te procedure. Prema članku 105. Ustava (<a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/outdex-documents/2020-11/100_pitanja_i_odgovora_hrvatski-sabor-srednje_skole.pdf" rel="noopener" target="_blank">2</a>), postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike (za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti) može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a konačnu odluku donosi Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova svih sudaca. Ako Ustavni sud utvrdi odgovornost, Predsjedniku “prestaje dužnost po sili Ustava”. Dakle, ova opcija ne uključuje referendum na kojem bi građani odlučivali o smjeni predsjednika.
<h4>Ustavni sud i ovlasti odlučivanja o Predsjedniku</h4>
U trenutnim političkim okolnostima, počelo se diskutirati o još jednoj opciji u pogledu smjene Milanovića, a <a href="https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/seks-uvjeren-da-ce-ustavni-sud-odluciti-da-je-ponasanje-milanovica-protuustavno/" rel="noopener" target="_blank">iznio</a> ju je Vladimir Šeks, bivši HDZ-ov predsjednik Hrvatskog sabora. Implicirajući da je predsjednik Milanović nesposoban obavljati svoju dužnost zaštite Ustava, spomenuo se članka 97. <a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">Ustava</a> koji navodi kako “u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda”. Ustavni sud &nbsp;o tome odlučuje na prijedlog Vlade.
Međutim, postavlja se pitanje je li tu odredbu moguće koristiti u ovom kontekstu. Kako je za <a href="https://faktograf.hr/2024/03/22/u-hrvatskoj-se-nije-dogodio-drzavni-udar-niti-smo-u-ustavnoj-krizi/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> pojasnila ustavna stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ana Horvat Vuković, “potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog”. No, niti u ovom scenariju se ne bi raspisivao referendum na kojem bi građani odlučivali o nesposobnosti predsjednika.
Iako je Milanovićeva najava kandidature unijela dodatan nemir na političkoj sceni i zbunila brojne promatrače, posebice kad se govori o ustavnosti i zakonitosti određenih radnji, njihovom tumačenju treba prilaziti s oprezom. Tako je i sa statusom koji smo u ovom tekstu analizirali. Točno je da Sabor, budući da je raspušten, ne može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava. Međutim, netočno je da sam taj postupak, i kad Sabor normalno radi, uključuje referendum.
Faktograf će narednih tjedana pratiti predizbornu kampanju i ocjenjivati točnost tvrdnji vezanih uz nadolazeće parlamentarne izbore, a sve što smo dosad objavili možete pronaći na ovom <a href="https://faktograf.hr/tag/parlamentarni-izbori-2024/" rel="noopener" target="_blank">linku</a>.

Referendum se u hrvatskom Ustavu i zakonima ne navodi kao dio procedure za opoziv predsjednika - Faktograf.hr

Osnivač Bellingcata korištenjem AI programa Midjourney kreirao je set fotografija ruskog predsjednika u narančastom zatvorskom kombinezonu.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/hn20230404992070-1007x675.jpg"/>
Foto: Hina/EPA/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT
Na Facebook profilu privatnog korisnika objavljena je fotografija (arhivirano <a href="https://archive.li/KhSqU" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) navodnog uhićenja ruskog predsjednika Vladimira Putina na kojoj je Putin u narančastom kombinezonu okružen policajcima uz koju stoji opis: “Uhapšen PUTIN VLADIMIR!!”.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/putin-745x450.jpg"/>Screenshot/Facebook</figure>
Fotografija je objavljena 18. ožujka, a prikupila je 10 komentara i 5 ostalih reakcija.
<h4>Fotografija kreirana pomoću AI alata Midjourney</h4>
Ruski predsjednik Vladimir Putin, međutim, ne nalazi se na ovoj fotografiji. Riječ je o fotomontaži. Serija fotografija uhićenja Putina kreiranih umjetnom inteligencijom krenula se širiti društvenim mrežama nakon što je Međunarodni kazneni sud u Haagu objavio nalog za njegovo uhićenje, a pod optužbom da je umiješan u nezakonitu deportaciju ukrajinske djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.
Osnivač Bellingcata Eliot Higgins korištenjem AI programa Midjourney kreirao je jedan takav set fotografija ruskog predsjednika u narančastom zatvorskom kombinezonu, o čemu je <a href="https://twitter.com/EliotHiggins/status/1636400860883296257" rel="noopener" target="_blank">pisao na Twitteru</a>.
<blockquote>Here’s photos from Vladimir Putin’s entirely made up war crimes trial, via <a href="https://twitter.com/hashtag/midjourneyv5?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#midjourneyv5</a> <a href="https://t.co/J0ThQQv5Q1">pic.twitter.com/J0ThQQv5Q1</a>— Eliot Higgins (@EliotHiggins) <a href="https://twitter.com/EliotHiggins/status/1636400860883296257?ref_src=twsrc%5Etfw">March 16, 2023</a></blockquote>
O lažnim fotografijama Putina kreiranih umjetnom inteligencijom pisao je i portal <a href="https://www.istinomer.rs/facebook-provere/ai-fotografije-hapsenja-politicara-produbljivanje-sumnje-u-sopstvenu-percepciju/" rel="noopener" target="_blank">Istinomer</a>. Fektčekerski portal na engleskom jeziku <a href="https://www.politifact.com/factchecks/2023/mar/28/facebook-posts/these-are-not-real-photos-vladimir-putin-arrest/?fbclid=IwAR3Z_WWc36TArwzWw0mXyiYfcdVdOD7acBLvuIAYsuXoiKdbBNgWCAQCrlc" rel="noopener" target="_blank">Politifact</a> također je pisao o brojnim lažnim fotografijama uhićenja Vladimira Putina. Kako navode, puno je razloga koji navode na zaključak da su fotografije uhićenja lažne.
<h4>Međunarodni kazneni sud nema tijelo koje bi samostalno izvršilo uhićenje Putina</h4>
Putinovo uhićenje detaljno bi pratili svi relevantni svjetski mediji, a nigdje nije bilo vijesti da se to dogodilo. Također, prema <a href="http://en.kremlin.ru/events/president/news/70795" rel="noopener" target="_blank">internetskoj stranici ruske vlade</a>, Putin nastavlja uobičajeno raditi.
Međunarodni kazneni sud osnovan je 2002. godine za istraživanje ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti, a njime se upravlja sukladno ugovoru Ujedinjenih naroda iz 1998. poznatom kao Rimski statut. Sjedište mu je u Haagu, gradu u Nizozemskoj.
Međunarodni kazneni sud nema svoje vlastite policijske snage ili tijelo za provedbu zakona koje bi samostalno izvršilo uhićenje i oslanja se na suradnju država članica, koje ne uključuju Rusiju. Jedini način na koji bi mogli dovesti Putina pred sud jest da se sam preda, da ga druga država uhiti unutar svojih granica ili da Putina svrgnu u Rusiji i novi ga lideri predaju sudu.
Jedino Putinovo putovanje u inozemstvo otkad je izdana tjeralica bilo je 19. ožujka, kada je posjetio Mariupolj, ukrajinski grad koji je Rusija nezakonito anektirala u rujnu prošle godine.
Također, Putin na svakoj objavljenoj fotografiji nosi drugačiju odjeću. “Policajci” koji uhićuju Putina i odvode ga s lisicama na rukama također nose različite uniforme na svakoj fotografiji. Na jednoj od njih Putin nosi narančasti kombinezon, a dijeli ćeliju s još dvojicom muškaraca koji ne nose zatvorsku odjeću.
Zaključno, fotografije koje prikazuju uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina su lažne. Konkretnu fotografiju u objavi kreirao je koristeći umjetnu inteligenciju osnivač Bellingcata Eliot Higgins, a da se uhićenje uistinu dogodilo, o tome bi pisali brojni svjetski mediji. Stoga ovu objavu ocjenjujemo netočnom.

Fotografija uhićenja Vladimira Putina proizvod je umjetne inteligencije - Faktograf.hr

Dr. Nada Jurinčić je u svojem članku iznijela tvrdnju da je kampanja za sistematske preglede zapravo baza podataka o osobama koje nisu koristile zdravstvene usluge od početka vakcinacije 2021. i 2022. Ova tvrdnja izaziva mnoge pitanja i potrebu za detaljnom analizom.
Prvo, treba razumjeti kontekst u kojem se ova kampanja provodi. Sistematski pregledi su rutinski dio zdravstvenog sustava i služe za praćenje zdravlja stanovništva. Kampanja koja se spominje u članku ima za cilj obuhvatiti one koji nisu bili kod doktora u posljednje dvije godine. Ovo može biti razumljivo s obzirom na to da su mnogi ljudi izbjegavali zdravstvene usluge zbog pandemije COVID-19.
Dr. Jurinčić tvrdi da je ova kampanja zapravo baza podataka o necijepljenima. Međutim, nema konkretnih dokaza koji bi potvrdili ovu tvrdnju. Kampanja za sistematske preglede je financirana od strane Europske unije, što je u skladu s njihovim ciljevima za poboljšanje zdravstvene zaštite u članicama EU. Financiranje od strane EU ne mora nužno značiti da postoji skrivena agenda.
Druga stvar koja se spominje je da je kampanja počela u siječnju, a sistematski pregledi su predviđeni za period od listopada do prosinca. Ovo može biti objašnjeno logističkim razlozima i potrebom za pripremom. Kampanja može biti pokrenuta ranije kako bi se osiguralo da svi zainteresirani mogu biti obaviješteni i pripremljeni za preglede.
Dr. Jurinčić također spominje da je imenovan stožer koji vodi kampanju, što je uobičajena praksa za organizaciju velikih zdravstvenih kampanja. Imenovanje specijalista javnog zdravstva za vođenje kampanje je logičan korak, jer takvi stručnjaci imaju iskustvo i znanje potrebno za uspješno provođenje takvih inicijativa.
Što se tiče brojčanih podataka, Dr. Jurinčić tvrdi da je broj nepotrebno zdravih osoba 170.000. Ovaj broj može biti rezultat analize zdravstvenih kartona i podataka o posjetama doktorima. Međutim, nema dokaza da je ova analiza provedena s ciljem stvaranja baze podataka o necijepljenima.
Ukratko, tvrdnja Dr. Nade Jurinčić da je kampanja za sistematske preglede zapravo baza podataka o necijepljenima nema dovoljno dokaza za potvrdu. Kampanja je u skladu s ciljevima za poboljšanje zdravstvene zaštite i financirana od strane EU. Nema konkretnih dokaza koji bi potvrdili postojanje skrivene agende.
Za više informacija o zdravstvenim kampanjama i njihovim ciljevima, možete pogledati sljedeće studije:
<ul>
 <li><a href="https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/health-systems">WHO: Health Systems</a></li>
 <li><a href="https://ec.europa.eu/health/policies/strategies-and-programmes/public-health-programme_en">EU Public Health Programme</a></li>
</ul>
Na temelju ovih informacija, možemo zaključiti da tvrdnja Dr. Nade Jurinčić nema dovoljno dokaza za potvrdu i da je kampanja za sistematske preglede u skladu s ciljevima za poboljšanje zdravstvene zaštite.

Dr. Nada Jurinčić: Kampanja za sistematske preglede - Zapravo baza podataka o necijepljenima?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Brigitte Macron, supruga francuskog predsjednika, je zapravo muškarac po imenu Jean-Michel Trogno." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: