Atentat na Trumpa je lažan i služi kao priprema za nešto u skoroj budućnosti

provjeri.hr

U ovom tekstu ćemo analizirati nedavni članak objavljen na portalu Provjeri.hr, naslovljen "Najveće žrtve atentata na Trumpa opet smo mi, obični ljudi".&nbsp;
Članak tvrdi da je pokušaj atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa bio isceniran i da je to još jedan primjer manipulacije javnošću. Međutim, nakon pažljivog pregleda činjenica i argumentacije u tekstu, možemo zaključiti da se radi o misinformacijama i teoriji zavjere.&nbsp;
Prvo, autor članka navodi da je reakcija Trumpovih osobnih zaštitara bila neshvatljiva i da su oni reagirali kao da su znali da atentat neće biti uspješan. Ovo je spekulativna tvrdnja koja nije potkrijepljena čvrstim dokazima. Osobna zaštita je profesionalno tijelo koje je obučeno za reagiranje u kriznim situacijama, i njihova reakcija se ne može jednostavno protumačiti kao dokaz da je atentat bio isceniran.&nbsp;
Drugo, autor članka uspoređuje Trumpov atentat s pokušajem atentata na slovačkog predsjednika Fica, navodeći da je Ficova osobna zaštita reagirala drugačije. Ovo je nepoštena i neodgovorna usporedba, jer se radi o dva potpuno različita slučaja, s različitim okolnostima i različitim razinama sigurnosti.&nbsp;
Treće, autor članka tvrdi da je fotografija metka u letu prije nego što je pogodio Trumpa bila manipulirana. Ovo je još jedna spekulativna tvrdnja koja nije potkrijepljena čvrstim dokazima. U doba modernih tehnologija, lako je manipulirati fotografijama, ali to ne znači da je svaka fotografija manipulirana ili da se radi o lažnoj priči.&nbsp;
Četvrto, autor članka tvrdi da je Trumpov atentat bio "false flag" operacija, što znači da je bio isceniran kako bi se opravdala neka buduća akcija ili politika. Ovo je opasna i neodgovorna tvrdnja koja ne temelji na činjenicama i koja može dovesti do širenja panike i nepovjerenja u institucije.&nbsp;
Da bi se izbjegle misinformacije i teorije zavjere, važno je da se čitanje i dijeljenje informacija temelji na provjerenim izvorima i činjenicama. Ne vjerujte svakoj priči koja vam se čini senzacionalnom ili koja potvrđuje vaše predrasude. Uvijek provjerite izvore i tražite više informacija prije nego što donesete zaključak. Zaključno, članak "Najveće žrtve atentata na Trumpa opet smo mi, obični ljudi" sadrži brojne spekulativne tvrdnje i misinformacije koje nisu potkrijepljene čvrstim dokazima. Važno je da se javnost drži provjerenih izvora i činjenica, kako bi se izbjeglo širenje dezinformacija i teorija zavjere.&nbsp;

Trenutno nema odkaza da je atentat na Trumpa isceniran/lažan

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavila tvrdnja da se djeca u Gazi cijepe kako bi bila zdrava za vrijeme izraelskih napada. Ova tvrdnja je izazvala mnogo kontroverzi i pitanja. U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti čitateljima jasnu sliku o tome što je istina.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u suradnji s palestinskim zdravstvenim vlastima, nastavlja se kampanja cijepljenja protiv dječje paralize u pojasu Gaze. Cilj ove kampanje je zaštititi djecu od bolesti koja može uzrokovati trajnu paralizu. Kampanja je započela nakon što je potvrđen jedan slučaj dječje paralize u novorođenčeta.
Tvrdnja da se djeca cijepe kako bi bila zdrava za vrijeme izraelskih napada je netočna i manipulativna. Cijepljenje je dio zdravstvene kampanje koja ima za cilj zaštitu djece od bolesti, a ne priprema za rat. Svjetska zdravstvena organizacija i palestinske zdravstvene vlasti rade na tome da osiguraju zdravlje djece u teškim uvjetima koji vladaju u pojasu Gaze.
Dodatno, tvrdnja da je cijepljenje povezano s izraelskim napadima je neosnovana. Izrael i Hamas su se dogovorili o humanitarnoj stanici kako bi se omogućilo provedba cijepljenja. Ova stanka je potrebna da bi se osiguralo da djeca mogu biti cijepljena u sigurnim uvjetima.
Važno je napomenuti da je cijepljenje protiv dječje paralize važan dio globalnih zdravstvenih napora. Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/poliomyelitis">The Lancet</a>, cijepljenje protiv dječje paralize je spasilo milijune života i smanjilo broj slučajeva bolesti na globalnoj razini.
Zaključno, tvrdnja da se djeca u Gazi cijepe kako bi bila zdrava za vrijeme izraelskih napada je netočna. Cijepljenje je dio zdravstvene kampanje koja ima za cilj zaštitu djece od bolesti. Važno je da se čitatelji informiraju iz pouzdanih izvora i da ne vjeruju svim tvrdnjama koje se pojavljuju na internetu.

Provjera tvrdnje: Cijepljenje djece u Gazi za vrijeme sukoba

<h2>Introduction</h2>
La revue Néosanté se présente comme une source d'information indépendante et sans publicité, offrant des articles sur le décodage biologique des maladies et les moyens naturels de les prévenir ou d’en guérir. Mais qu'en est-il réellement de ces affirmations ?
<h2>Le Décodage Biologique des Maladies</h2>
La revue Néosanté met en avant le concept de décodage biologique des maladies, une théorie qui prétend que les maladies ont un sens biologique et peuvent être décodées pour comprendre leur origine et les traiter de manière naturelle. Cette théorie est souvent associée à des figures controversées comme Ryke Geerd Hamer, dont les travaux ont été largement critiqués par la communauté scientifique.
Une étude publiée dans le <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4315890/">Journal of Clinical Oncology</a> a montré que les théories de Hamer n'ont aucune base scientifique et peuvent même être dangereuses pour les patients.
<h2>Les Moyens Naturels de Prévention et de Guérison</h2>
Néosanté promeut également l'utilisation de moyens naturels pour prévenir et guérir les maladies. Bien que certaines pratiques naturelles puissent avoir des effets bénéfiques, il est important de noter que de nombreuses affirmations sur les bienfaits des traitements naturels ne sont pas soutenues par des preuves scientifiques solides.
Par exemple, une revue systématique publiée dans le <a href="https://www.cochranelibrary.com/cdsr/doi/10.1002/14651858.CD004396.pub2/full">Cochrane Library</a> a conclu que les preuves sur l'efficacité des traitements naturels pour certaines maladies sont limitées et souvent de faible qualité.
<h2>L'Indépendance et la Qualité de l'Information</h2>
Néosanté se vante d'être une revue indépendante sans publicité, ce qui pourrait laisser penser que l'information qu'elle fournit est impartiale et de haute qualité. Cependant, l'indépendance ne garantit pas nécessairement la fiabilité de l'information.
Il est crucial de vérifier les sources et les preuves scientifiques derrière les affirmations faites dans la revue. Une analyse critique des articles de Néosanté révèle souvent des affirmations non prouvées et des théories controversées.
<h2>Conclusion</h2>
En conclusion, bien que la revue Néosanté prétende offrir une vision alternative et indépendante de la santé, il est important de faire preuve de prudence et de scepticisme. Les théories de décodage biologique des maladies et les moyens naturels de prévention et de guérison doivent être évalués à la lumière des preuves scientifiques disponibles. Les lecteurs doivent être vigilants et vérifier les sources avant de prendre des décisions basées sur les informations fournies par Néosanté.

Analyse de la Revue Néosanté : Une Nouvelle Vision de la Santé ?

Procedura smjene predsjednika predviđa da inicijativu pokreće Sabor, a odluku donosi Ustavni sud.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/fotoizbori-1021x675.jpg"/>
Foto: HINA/Velimir ILIĆ/ ik
Nakon što je predsjednik Zoran Milanović pokrenuo buru reakcija <a href="https://faktograf.hr/2024/03/16/ustavni-sud-u-ponedjeljak-odlucuje-moze-li-predsjednik-zoran-milanovic-na-parlamentarne-izbore/" rel="noopener" target="_blank">najavom</a> kandidature na parlamentarnim izborima, odnosno potencijalnim preuzimanjem uloge mandatara ukoliko koalicija predvođena njegovom bivšom strankom, SDP-om, odnese pobjedu na izborima, rasprava se rasplamsala i u digitalnom okruženju.
Politički šok koji je Milanović priredio prouzročio je niz pogrešnih tumačenja hrvatskog Ustava i zakona, a na njih nisu imuni ni korisnici društvenih mreža.
Jedan od njih je i Hrvoje Prpić, poduzetnik, jedan od osnivača HG Spota i mreže investitora CRANE, koji je na Facebooku, između ostalog, napisao kako je siguran da bi “većina stanovništva stala na stranu destrukcije i ne bi na referendumu glasala za opoziv predsjednika čak niti kada bi on odbio raspisivanje novih izbora”. Pri tome Prpić polazi od pretpostavke da proceduru opoziva Predsjednika pokreće Hrvatski sabor, a da je dio procedure i referendum.
<blockquote>“Imamo predsjednika koji otvoreno kaze da nece poštivati odluke Ustavnog suda, imamo raspušten Sabor, jedini koji moze raspisati referendum za smjenu predsjednika i imamo 60-70% stanovništva koja ne prati politiku i kojima je jedino zanimljivo da unište ono sto smo stekli, jer… zašto ne?“Situacija je trenutno ovakva: samo Sabor može pokrenuti opoziv predsjednika nakon čega se raspisuje referendum o tome. S obzirom da je Sabor raspušten ne postoji mogućnost opoziva predsjednika. Predsjednik mora raspisati izbore u određenom roku nakon raspuštanja Sabora, ali ako to ne napravi imamo ustavnu krizu. Međutim, on može nastaviti sa svojom destruktivnom politikom i inatiti se zauvijek. Tada bismo imali Hrvatsku bez Sabora i ne bismo mogli donositi nove zakone. To bi nas koštalo ne samo ugleda već i financijski”, dio je statusa koji je Prpić objavio 23. ožujka 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/nsuAE" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/screenshot-2024-03-25-at-10-52-20-hrvoje-prpic-jesmo-li-na-rubu-ustavne-krize-znam-da-vecina-facebook-474x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
<h4>Nakon Sabora, o odgovornosti Predsjednika ne odlučuju građani na referendumu</h4>
Odmah nakon što je Milanović obznanio svoju nakanu, pojavila se sumnja i bojazan da je njegovo kandidiranje na parlamentarnim izborima s pozicije predsjednika neustavno. Ustavni je sud promptno, sljedeći radni dan nakon najave, donio <a href="https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Upozorenje_u_predmetu_broj_U-VII-1263-2024.pdf" rel="noopener" target="_blank">upozorenje</a> po kojem predsjednik Milanović ne smije sudjelovati u izbornoj kampanji jer Ustav nalaže da predsjednik Republike mora nastupati kao nestranačka osoba i voditi računa o funkcioniranju državnih vlasti. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tom je prilikom pozvao Milanovića da odmah podnese ostavku na dužnost predsjednika Republike ili da, u suprotnom, ostane na mjestu predsjednika države, ali da odustane od kampanje za parlamentarne izbore i ne nastupa javno kao kandidat.
Kako je Faktograf tada <a href="https://faktograf.hr/2024/03/18/zoran-milanovic-je-pred-medijima-svaki-dan-izlazuci-se-riziku-da-ga-ustavni-sud-smijeni-ili-ponisti-izbore/" rel="noopener" target="_blank">pisao</a>, Milanović je pred medijima svaki dan, izlažući se riziku da ga Ustavni sud smijeni ili poništi izbore. Pitanje koje se time nameće je na koji način ga se može sankcionirati nastavi li se ponašati protivno upozorenju Ustavnog suda.
Te ovlasti nemaju, odnosno ne bi imali, hrvatski građani izlaskom na referendum nakon što “Sabor pokrene opoziv predsjednika”.
Prema <a href="https://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-%28regionalne%29-samouprave" rel="noopener" target="_blank">Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave</a>, državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i Predsjednik. Sabor “može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga”, ako to zatraži deset posto ukupnog broja birača, stoji u trećem članku Zakona.
Kod nas su se održala svega <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/samo-tri-nisu-propala-prisjetite-se-sto-se-sve-htjelo-mijenjati-referendumima-otkad-je-demokratske-hrvatske-foto-20181011" rel="noopener" target="_blank">tri državna referenduma</a>: 1991. godine kada se glasalo o hrvatskoj samostalnosti, 2012. godine o pristupanju Europskoj uniji te 2013. godine o ustavnoj definiciji braka. Potonji je bio jedini koji se raspisao na temelju prikupljenih potpisa građana. Nakon što je konzervativna građanska inicijativa “U ime obitelji” provela referendumsku inicijativu i skupila potpise, Sabor je 8. studenoga 2013. godine proveo <a href="https://sabor.hr/hr/prijedlog-odluke-o-raspisivanju-drzavnog-referenduma-predlagatelj-odbor-za-ustav-poslovnik-i" rel="noopener" target="_blank">glasovanje</a>. Odluka je donesena sa 104 glasa “za”, 13 “protiv” i pet “suzdržanih” te je raspisan referendum na kojem su građani odlučivali jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sabor je o raspisivanju državnog referenduma mogao odlučivati jer je to tijelo normalno radilo. Trenutno ne može raspisati nikakav referendum jer je 14. ožujka 2024. godine donio odluku o svome raspuštanju.
Također, na istom tragu, Sabor trenutno ne može odlučivati o opozivu predsjednika jer je raspušten. Međutim, i kad bi se dogodila situacija u kojoj Sabor pokreće tu proceduru unutar svog redovitog rada, referendum ne bi bio dio te procedure. Prema članku 105. Ustava (<a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/outdex-documents/2020-11/100_pitanja_i_odgovora_hrvatski-sabor-srednje_skole.pdf" rel="noopener" target="_blank">2</a>), postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike (za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti) može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a konačnu odluku donosi Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova svih sudaca. Ako Ustavni sud utvrdi odgovornost, Predsjedniku “prestaje dužnost po sili Ustava”. Dakle, ova opcija ne uključuje referendum na kojem bi građani odlučivali o smjeni predsjednika.
<h4>Ustavni sud i ovlasti odlučivanja o Predsjedniku</h4>
U trenutnim političkim okolnostima, počelo se diskutirati o još jednoj opciji u pogledu smjene Milanovića, a <a href="https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/seks-uvjeren-da-ce-ustavni-sud-odluciti-da-je-ponasanje-milanovica-protuustavno/" rel="noopener" target="_blank">iznio</a> ju je Vladimir Šeks, bivši HDZ-ov predsjednik Hrvatskog sabora. Implicirajući da je predsjednik Milanović nesposoban obavljati svoju dužnost zaštite Ustava, spomenuo se članka 97. <a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">Ustava</a> koji navodi kako “u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda”. Ustavni sud &nbsp;o tome odlučuje na prijedlog Vlade.
Međutim, postavlja se pitanje je li tu odredbu moguće koristiti u ovom kontekstu. Kako je za <a href="https://faktograf.hr/2024/03/22/u-hrvatskoj-se-nije-dogodio-drzavni-udar-niti-smo-u-ustavnoj-krizi/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> pojasnila ustavna stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ana Horvat Vuković, “potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog”. No, niti u ovom scenariju se ne bi raspisivao referendum na kojem bi građani odlučivali o nesposobnosti predsjednika.
Iako je Milanovićeva najava kandidature unijela dodatan nemir na političkoj sceni i zbunila brojne promatrače, posebice kad se govori o ustavnosti i zakonitosti određenih radnji, njihovom tumačenju treba prilaziti s oprezom. Tako je i sa statusom koji smo u ovom tekstu analizirali. Točno je da Sabor, budući da je raspušten, ne može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava. Međutim, netočno je da sam taj postupak, i kad Sabor normalno radi, uključuje referendum.
Faktograf će narednih tjedana pratiti predizbornu kampanju i ocjenjivati točnost tvrdnji vezanih uz nadolazeće parlamentarne izbore, a sve što smo dosad objavili možete pronaći na ovom <a href="https://faktograf.hr/tag/parlamentarni-izbori-2024/" rel="noopener" target="_blank">linku</a>.

Referendum se u hrvatskom Ustavu i zakonima ne navodi kao dio procedure za opoziv predsjednika - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Atentat na Trumpa je lažan i služi kao priprema za nešto u skoroj budućnosti" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: