Arktički led najširi u zadnjih 6 godina. Nadamo se da će i volumen leda pratiti taj trend. Nema u medijima. Pitam se zašto.

Nenad Bakić

Kontroverzni poduzetnik <a href="https://faktograf.hr/tag/nenad-bakic/">Nenad Bakić</a> objavio je <a href="https://archive.ph/a6QOQ">na svom Facebook profilu</a> dijagram koji prikazuje kretanje površine leda na Arktiku, prenesen sa stranica američke svemirske agencije NASA. On prikazuje kako je led na Arktiku u prvih nekoliko mjeseci ove godine povećao u odnosu na prošlih šest godina i postavio je pitanje zašto toga nema u medijima:
<blockquote>“Arktički led najširi u zadnjih 6 godina. Nadamo se da će i volumen leda pratiti taj trend. Nema u medijima. Pitam se zašto. (Zašto zadnjih 6: Jer tako prikazuje službeni danski portal, link u komentaru – dakle možda je i duže, lako moguće.)”</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/arkticki-led-614x450.jpg"/>Izvor: <a href="https://osi-saf.eumetsat.int/" rel="noopener" target="_blank">EUMETSAT</a></figure>
Međutim, glaciolozi naglašavaju kako povremeni oporavci leda ne utječu na ukupan trend koji kaže da se arktički led smanjuje i tanji.
<h4>Trend i dalje je negativan</h4>
Obratili smo se glaciologinji Valentini Radić sa Sveučilišta u Vancouveru da nam objasni što bi se trebalo komunicirati prema javnosti temeljem ovakvih podataka o povećanoj površini arktičkog leda. Ona naglašava da mjerenja Arktičkog morskog leda postoje već desetljećima i da je trend i dalje negativan zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
“Varijabilnost leda iz godine u godinu je uzrokovana prirodnom dinamikom klimatskog sistema. Dakle, ako se gledaju kraći periodi, primjerice od pet do šest godina, i samo se na tim kraćim periodima izračunava trend može biti da trenda nema ili da je pozitivan, odnosno da ledena površina raste. No to ne znači da se dugogodišnji trend od dvadeset i više godina promijenio. On je i dalje negativan, odnosno ledena površina se smanjuje. Mediji koji ne znaju ništa o statistici niti kako se računaju trendovi će vjerojatno senzacionalizirati ove kratke trendove porasta površine leda”, navodi Radić (uz ogradu da se ona bavi kopnenim glečerima, a ne morskim ledom).
Ukazala nam je na sljedeći graf koji pokazuje <a href="https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/climate-change-arctic-sea-ice-summer-minimum?fbclid=IwAR1yE9XgTSNZK7FKCvA4W4ZZ44-CH98XHy2v9tQ1qROmEgcb3HDrSadSGD4" rel="noopener" target="_blank">kako se arktički led mijenjao od 1979. godine</a>:
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/79-22-800x392.jpg"/>
“Možete vidjeti da je trend preko čitavog razdoblja negativan, no ako se gleda samo zadnjih pet godina, trenutno je pozitivan ili ga nema”, pojašnjava.
Ono što se također može saznati s poveznice na koju nas upućuje Radić je značenje i razlog razlika u krivuljama maksimuma arktičkog leda u ožujku, te godišnjeg minimuma u rujnu. Od početka 20. stoljeća, ljeta u južnom dijelu vrtloga bila su pretopla da bi morski led preživio.
“Ove promjene u preživljavanju leda znače da iako se opseg morskog leda na zimskom maksimumu u ožujku smanjio sporije od opsega na ljetnom minimumu (2,6 posto po desetljeću u ožujku naspram 13 posto po desetljeću u rujnu), zimski led je bitno drugačiji nego što je nekad bio. Blizu početka satelitske ere, sredinom 1980-ih, čak jedna trećina ledenog pokrivača bila je sastavljena od debelog višegodišnjeg leda. U 2020. godini iznosio je 5 posto“, navodi se na stranicama Climate.gov, uz sljedeću ilustraciju:
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/arc2021-seaiceage-1985-vs-2021-2000px.png"/>Izvor: NOAA Climate.gov</figure>
<h4>I u prošlosti smo viđali oporavak površine i volumena leda, ali trend je ostao isti</h4>
O većem maksimumu ovogodišnjeg arktičkog leda nedavno je pisao i <a href="https://www.isp.cnr.it/index.php/en/about-us/staff/item/402-colucci-renato-r" rel="noopener" target="_blank">Renato Colucci</a>, izvanredni profesor glaciologije na Odjelu za matematiku i geoznanosti Sveučilišta u Trstu i suradnik talijanskog <a href="https://www.isp.cnr.it/index.php/en/about-us/history" rel="noopener" target="_blank">Instituta za polarne znanosti</a>.
On za <a href="https://www.severe-weather.eu/global-weather/arctic-sea-ice-third-highest-rrc/" rel="noopener" target="_blank">SevereWeather.eu</a> piše kako je ovogodišnji arktički led na kraju zime zauzeo visoko treće mjesto po veličini u posljednjih 10 godina i da je to vrijedno pažnje. No, upozorava da je širina zimskoga leda na Arktiku općenito slabiji pokazatelj kako će led izgledati u rujnu, kada ćemo se suočiti s godišnjim minimumom. “Vremenski obrasci i temperatura površine mora mogu igrati ključnu ulogu tijekom sezone otapanja”, dodaje.
U prosincu 2023., navodi Colucci, dogodio se neuobičajeno velik rast leda na Arktiku. Dnevni porast površine morskog leda iznosio je u prosjeku 87.400 četvornih kilometara, nadmašujući prosjek od 1981. do 2010. od 64.100 četvornih kilometara dnevno, navodi Colucci. U prosincu 2023. zabilježen je treći najveći mjesečni porast u 45-godišnjem rekordu. Tako je u prosincu 2023. arktički morski led u prosjeku iznosio 12 milijuna četvornih kilometara, što ga čini devetim najnižim u 45-godišnjem satelitskom zapisu.
“Jasno je da se u posljednjih šest godina, nakon što je dosegao minimum 2017., oporavlja opseg arktičkog morskog leda. Uz to se povećao i volumen morskog leda koji je sada veći nego 2016. Ovaj povećani opseg, koji se čini potvrđenim 2024. godine, sigurno može utjecati na atmosferske obrasce na sjevernoj hemisferi tijekom nadolazećeg proljeća. Međutim, valja napomenuti da je u prošlosti bilo i kratkih trendova oporavka, primjerice od 2011. do 2015. Ipak, dugoročni trend ostaje negativan”, piše Colucci.
Napominje da se “mora spomenuti da je toplina oceana primarni faktor koji pridonosi ranom otapanju arktičkog morskog leda”.
“Točnije, smanjena temperaturna razlika između Arktika i Tropa može dovesti do jakih vjetrova duž Golfske struje. Kombinacija rastuće oceanske topline i ovih jakih vjetrova može uzrokovati naglo kretanje topline prema Arktičkom oceanu, što rezultira smanjenjem površine morskog leda”, navodi on.
Inače, Svjetska meteorološka agencija objavila je da je u zadnjih 12 mjeseci svijet bio za <a href="https://klima.faktograf.hr/2024/03/20/crveno-upozorenje-wmo-a/" rel="noopener" target="_blank">1,56 °C topliji nego u predindustrijskom razdoblju</a>. Oceani bilježe <a href="https://www.reuters.com/business/environment/ocean-temperature-hit-record-high-february-2024-eu-scientists-say-2024-03-07/" rel="noopener" target="_blank">rekordne temperature</a>.
<h4>Što kažu Bakićevi izvori?</h4>
Bakić je u komentare postavio više poveznica. <a href="https://earth.gsfc.nasa.gov/cryo/data/current-state-sea-ice-cover?fbclid=IwAR2xxgQ8_lzzD_N0bceINE1zuASqct4R1PKVZjV5pKLB2JyuHVY3KIrzXeE" rel="noopener" target="_blank">Poveznica na NASA-ine podatke</a> o trenutnom stanju leda na polovima, među ostalim, navodi: “Satelitska evidencija podataka započeta krajem 1978. godine pokazuje da se na Arktiku doista događaju brze promjene, gdje se pokrivenost ledom značajno smanjuje. Nasuprot tome, na Antarktici se pokrivenost morskim ledom povećava, iako manjom stopom od smanjenja na Arktiku.”
Novi podaci, pak, pokazuju obratni slučaj. Led na Arktiku se zaista snažno povećao u prosincu 2023. i ostao na visokoj razini u 2024. godini, dok se onaj na Antarktici u veljači smanjio skoro na najniže razine otkad postoje mjerenja. Manja površina leda na Južnom polu bila je samo samo u veljači 2023., a onda se proširio i zauzeo veću površinu nego par godina unazad. Prošle jeseni je led na Antarktici, prema <a href="https://climate.copernicus.eu/sites/default/files/inline-images/timeseries_osisaf_daily_seaice_extent_daily_antarctic.png" rel="noopener" target="_blank">Copernicusu</a>, postigao i <a href="https://www.youtube.com/watch?v=nPAuEFZ2Rqw" rel="noopener" target="_blank">najmanji maksimum u povijesti mjerenja</a>.
Dakle, zadnja godina je donijela odstupanja ne samo na sjeveru, već i na jugu.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/antarktika-348x450.jpg"/>Izvor: NASA</figure>
<h4>Volumen</h4>
Kao što i sam Bakić navodi, volumen, odnosno debljina leda je jako važna. A isti taj volumen, prema danskom PolarPortal.dr na koji se i Bakić poziva, <a href="https://archive.ph/CvLhu" rel="noopener" target="_blank">ne stoji dobro ni ove godine</a>.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/volumen-leda-533x450.jpg"/>
Na istoj stranici je vidljiva i debljina ledenog pokrivača, koja trenutno izgleda ovako:
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/2024-525x450.jpg"/>Izvor: polarportal.dk</figure>
Prije samo deset godina, crvenih je regija s većom debljinom leda bilo daleko više:
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/2014-532x450.jpg"/>Izvor: polarportal.dk</figure>
A prije dvadeset godina – još više.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/2004-522x450.jpg"/>Izvor: polarportal.dk</figure>
Dakle, kao i u slučaju temperatura, privremene lokalne varijacije ne moraju odražavati smjer niti ukupnu sliku klimatskih procesa. Pa tako i slavljenje porasta morskog leda na sjeveru, s obzirom na povijesno iskustvo s varijacijama unutar opadajućeg trenda, može dovesti do iskrivljavanja ukupne slike. A ona kaže da rast leda na Sjevernom, ne govori puno ni o stanju na Južnome polu, niti o srednjim temperaturama zraka ili oceana.
Zbog svega navedenog zaključujemo da Facebook objavi Nenada Bakića nedostaje kontekst.

Arktički led se malo oporavio, ali trend ostaje negativan - Faktograf.hr

<h2>Provjera tvrdnji: Nema razloga za zabrinutost zbog ospica</h2>
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je da nema razloga za zabrinutost zbog ospica u Hrvatskoj, unatoč padu procijepljenosti djece u zadnjih pet godina. Kujundžić je istaknuo da je procijepljenost još uvijek relativno dobra i da je rizik od širenja bolesti iz susjedne Srbije mali. Međutim, treba li se Hrvatska zabrinuti zbog ospica?
<h3>Pad procijepljenosti</h3>
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je u zadnjih pet godina. Prije šest godina, protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto. Najveći pad procijepljenosti zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
<h3>Rizik od ospica</h3>
Ospice su zarazna bolest koja se širi kapljično i posebno opasna mogu biti za malu djecu koja još nisu cijepljena. U ekstremnim slučajevima mogu izazvati teške zdravstvene posljedice pa i smrt. U Srbiji je nedavno od ospica umrlo dvoje ljudi, što ukazuje na ozbiljnost situacije.
<h3>Znanstveni dokazi</h3>
Studije pokazuju da je cijepljenje najučinkovitiji način zaštite od ospica. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), cijepljenje protiv ospica smanjuje rizik od zaraze za 95-98%. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4163790/">The Lancet</a> pokazuje da je pad procijepljenosti direktno povezan s povećanjem broja slučajeva ospica.
<h3>Zaključak</h3>
Unatoč tvrdnjama ministra Kujundžića, postoji značajan rizik od ospica u Hrvatskoj zbog pada procijepljenosti. Važno je razvijati svijest kod roditelja o neophodnosti cijepljenja djece kako bi se spriječilo širenje bolesti. Cijepljenje je sigurno i učinkovito sredstvo za zaštitu od ospica, a pad procijepljenosti može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

Provjera tvrdnji: Nema razloga za zabrinutost zbog ospica

Već nekoliko godina, pojavljuju se razni oglasi s bocama za ronjenje, koje možete sami puniti i koristiti bez nadzora i polaganja tečaja. Iako je ideja jako zanimljiva i primamljiva, gotovo nigdje se ne navode rizici takvog ronjenja, barem ne u reklamnim materijalima ili stranicama proizvoda. Takve marketinške kampanje vode gotovo isključivo korisnici affiliate programa tj. preprodavači (napomena dolje).
Često možemo naći sljedeće tvrdnje/izjave:
<blockquote>"&lt;ime proizvođača&gt; prijenosni spremnik kisika za podvodno ronjenje s disanjem, koji može opskrbljivati kisikom 1 sat, profesionalna oprema za dugotrajno plivanje na otvorenom i dubinsko ronjenje, sada na sniženju s 50% popusta"</blockquote>
<blockquote>"Proizvode preporučuje instruktor Hrvatskog ronilačkog kluba"</blockquote>
<blockquote>"Prenosiv i siguran za duboko ronjenje"</blockquote>
<blockquote>"Certificiranje uporabnog patenta"</blockquote>
<blockquote>"Visokokvalitetni sustav za pohranjivanje plina osigurava stalan protok kisika koji se može disati, omogućujući vam da istražujete podvodni svijet do mile volje. Pouzdani sigurnosni ventili i indikatori tlaka održavaju vaše iskustvo ronjenja sigurnim i pod kontrolom."</blockquote>
Bilo da se radi o rekreativnom ronjenju ili spašavanju u hitnim slučajevima, &lt;ime proizvođača&gt; boce s kisikom vaši su pouzdani suputnici.
Ronjenje s bocama i na dah, je kompleksna tema preširoka da bi to bilo objašnjeno u jednom članku i zadržalo čitateljevu pažnju. Objasniti ću opasnosti, koje može donijeti ovaj i slični proizvodi. Kako bi sigurno ronili, predlažem vam da pronađete vama najbliži klub i raspitate se oko tečajeva.
Prilikom ronjenja unutar našeg tijela događaju se određene promjene. Najveća promjena koja se događa je promjena volumena zraka unutar našeg tijela, ona je vezana uz dubinu na kojoj se nalazimo.
Tlak zraka na 0 metara nadmorske visine je 1 bar. Pri tom tlaku volumen zraka u našim plućima iznosi oko 6 litara. Za svakih 10 metara dubine tlak zraka naraste za 1 bar a volumen zraka se prepolovi.
<figure><img alt="Tablica promjene volumena zraka u ovisnosti s dubinom" height="auto" src="https://www.scubadivingtips.net/uploads/1/0/5/0/10504422/depth-pressure-air-volume-air-density-table_orig.jpg" width="auto"/></figure>
Gornja slika prikazuje sve što morate znati kako bi shvatili opasnosti koje potencijalno donosi ovaj proizvod.
Prilikom dubljih zarona zrak (prvenstveno gledamo dušik) se toliko stisne da ulazi dublje u tkiva nego bi to inače činio u svakodnevnom životu “na suhom”. Taj dušik, ako se ne poštuju određeni protokoli, može ostati zarobljen na mjestima gdje ne bi smio. Prilikom prestanka ronjenja taj potencijalni zarobljeni mjehurić dušika se može proširiti i izazvati nepredviđene štete poput začepljenja kapilara ili pritiska na neki živac. Ako se takvo nešto dogodi moguće je da će proći samo od sebe, moguće da će vam biti potrebna barokomora a moguća je i smrt. Posljedice mogu biti dugoročne i nepredvidive.
Još jedna od mogućih neželjenih posljedica ronjenja s ovakvom spravom je ta da ronilac mora pravovremeno ispuštati zrak prilikom izrona.
Zrak koji udahnete iz boce je stlačeni zrak, to znači da će vaša pluća na dubini od 10 metara udahnuti stlačeni zrak koji na površini ima dvostruki volumen. Ako ne ispustite pravovremeno taj zrak i zadržite ga u sebi, prilikom izrona vaša pluća će se pokušati raširiti na 12 litara ili više! Možete si zamisliti posljedicu za vaša pluća?
Ovo su samo najslikovitije posljedice koje vam se mogu dogoditi ako odlučite koristiti ovu spravu.
Tvrdnja: “&lt;ime proizvođača&gt; &nbsp;prijenosni spremnik kisika za podvodno ronjenje s disanjem, koji može opskrbljivati kisikom 1 sat”
Dužina ronjenja je direktno povezana s akumulacijom plina (dušika) i stvaranju “neželjenih balončića”.
Tvrdnja: “Proizvode preporučuje instruktor Hrvatskog ronilačkog kluba”
Nije navedeno kojeg ronilačkog kluba niti ime instruktora.
Tvrdnja: “Prenosiv i siguran za duboko ronjenje”
Prenosiv je, ali kao što sam već naveo siguran nije. Što dublje ronite to se zrak više tlači i brže akumulira u tkivima.
Tvrdnja: “Certificiranje uporabnog patenta”
Obzirom da sam pokušao patentirati neke stvari, donekle sam upućen u materiju i nije mi poznato postojanje “Certifikat uporabnog patenta”. Također ne da se iščitati broj tog patenta po kojem bi mogli doći do dokumentacije koja bi objasnila o čemu se radi. Patenti su javno dostupni, što je i njihov cilj, pa nije jasno zašto se broj skriva.
Tvrdnja: “Oslobodite svoju podvodnu strast!”
Ima i drugih načina, poput odlaska na tečaj ronjenja na dah, ali ok.
Tvrdnja: “&lt;ime proizvođača&gt; ronilačka boca s kisikom omogućuje vam uživanje u ljepoti golemog oceana!”
Boca nije s kisikom već sa komprimiranim zrakom. Boce s kisikom su izuzetno opasne.
Tvrdnja: “…omogućujući vam da istražujete podvodni svijet do mile volje”
Ovo je također opasna tvrdnja, jer produženim boravkom na dubinama stlačeni zrak (dušik) se duže akumulira.
Tvrdnja: “Bilo da se radi o rekreativnom ronjenju ili spašavanju u hitnim slučajevima, &lt;ime proizvođača&gt; boce s kisikom vaši su pouzdani suputnici.”
Kao što je već rečeno, ovaj proizvod nije siguran i ne bih ga preporučio za spašavanje.
Ronjenje, bilo ono na dah ili s bocama, može biti jedno od ljepših iskustava na moru. Nemojte se upuštati u kupnju sprava koje vas mogu dovesti u opasnost i ta lijepa iskustva pretvoriti u noćnu moru. Kontaktirajte lokalni ronilački klub i informirajte se o tečajevima.
<h2>Napomena:</h2>
Prilikom pretrage u svrhu pisanja ovog članka, primijetio sam da samo proizvođači ne daju obmanjujuće izjave za svoje proizvode, već to čine preprodavači koji koriste njihove affiliate programe. Bez obzira na ovu činjenicu, sami proizvođači bi trebali u svim svojim materijalima navesti opasnosti koje ovaj proizvod može prouzročiti. To rade tek u priručniku za upotrebu, materijal koji gotovo nitko ne čita. Preprodavačima je jedino u interesu stvoriti čim više prometa na stranice proizvođača, uzeti određeni postotak od zarade i nakon toga mogu obrisati sve tragove (stranice i oglase). Proizvođači na žalost ne mogu voditi računa o svim korisnicima affiliate programa, jer se i oni koriste usluge većih kompanija koje im omogućavaju lakšu prodaju npr. Ali Express.

Spremnici za autonomno ronjenje s ručnom pumpom nisu sigurni za ronjenje prema navedenim tvrdnjama u merketinškim materijalima 

U Hrvatskoj se bilježi blagi porast broja oboljelih od COVID-19, što je u skladu s globalnim trendovima. Epidemiologinja Vesna Višekruna Vučina iz HZJZ-a potvrdila je da se od lipnja bilježi povećan broj prijava oboljelih, s prosjekom od oko 2000 novoprijavljenih tjedno. Očekuje se da će tijekom sezone respiratornih bolesti povećati broj oboljelih od COVID-19, ali teško je prognozirati koliko će biti težih slučajeva.
<h2>Nova Varijanta XEC</h2>
Nova varijanta virusa COVID-19, poznata kao XEC, brzo se širi i može postati dominantna varijanta u svijetu. XEC je rekombinantna varijanta, što znači da je nastala kombinacijom dva prethodna oblika virusa, oba podvarijante varijante omikron. Ova varijanta je prvi put zabilježena u Njemačkoj u kolovozu i od tada se proširila na 27 zemalja u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji.
XEC ima genetski materijal sličan svojim roditeljskim varijantama i drugim cirkulirajućim varijantama, koje su uglavnom izvedene iz JN.1. Jedan od razloga zašto XEC ima prednost u širenju može biti kombinacija mutacija T22N i Q493E u spike proteinu, koji omogućava virusu da se lakše veže za ljudske stanice.
<h2>Simptomi i Zaštita</h2>
Trenutno nema podataka o tome koliko tešku bolest XEC može izazvati, ali se očekuje da će simptomi biti slični onima kod drugih varijanti COVID-19, uključujući visoku temperaturu, bol u grlu, kašalj, glavobolju i umor. Hospitalizacije obično rastu zimi zbog hladnijih temperatura i povećanog širenja virusa, pa se ne moraju nužno povezivati s novom varijantom.
Kampanja za jesenje cijepljenje u UK počinje u listopadu s ažuriranim cjepivom koje cilja na varijantu JN.1, od koje je XEC izveden, što osigurava dobru razinu zaštite od teške bolesti.
<h2>Preporuke za Prevenciju</h2>
Epidemiologinja Vesna Višekruna Vučina preporučuje da se osobe koje su sklonije težim oblicima bolesti cijepe ako nisu već cijepljene u zadnjih šest mjeseci. Također, preporučuje se izbjegavanje zatvorenih prostora i kontakta s većim brojem ljudi.
Imunolog Zlatko Trobonjača ističe da je XEC sposobnija u zaobilaženju imunosti i da će vjerojatno zavladati svijetom, ali da trenutne brojke oboljelih ne trebaju zabrinjavati. Važno je pratiti broj ljudi na intenzivnim odjelima i broj umrlih.
<h2>Majmunske Boginje (Mpox)</h2>
Nekoliko europskih zemalja suočava se s povećanim brojem slučajeva majmunskih boginja (mpox). Novi soj virusa je nešto virulentniji od prethodnog, ali se uglavnom širi prisnim kontaktom. U Hrvatskoj se ne očekuje da će bolest preći nekoliko desetaka slučajeva.
<h2>Zaključak</h2>
Iako se očekuje povećanje broja oboljelih od COVID-19 tijekom sezone respiratornih bolesti, važno je pratiti preporuke stručnjaka i održavati mjere prevencije. Nova varijanta XEC je u fokusu, ali trenutno nema razloga za paniku. Cijepljenje i osnovne higijenske mjere ostaju ključne u borbi protiv virusa.

Novi Soj Virusa COVID-19: Što Znamo i Kako se Zaštititi

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Arktički led najširi u zadnjih 6 godina. Nadamo se da će i volumen leda pratiti taj trend. Nema u medijima. Pitam se zašto." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: