Ako su cijepiva tako dobra kako su nam govorili, zašto ne poznajem niti jednu osobu koja se nije cijepila i žali zbog toga a poznajem stotine cijepljenih ljudi koji sada žale što su se cijepili?

Daniel Mijatović

Provjera tvrdnji: Daniel Mijatović o cjepivima

<a href="https://remedia.social/claim-author/daniel-mijatovic-51ae0b7c0708">Daniel Mijatović</a> tvrdi da ako su &nbsp;cijepiva tako dobra kako su nam govorili, zašto ne poznaje niti jednu osobu koja se nije cijepila i žali zbog toga, dok poznaje stotine cijepljenih ljudi koji sada žale što su se cijepili. Ova tvrdnja je netočna i zasnovana na anegdotskim dokazima, a ne na znanstvenim činjenicama.
Cjepiva su jedan od najuspješnijih javnozdravstvenih mjera u povijesti. Ona štite ljude od mnogih opasnih bolesti, uključujući male boginje, polio, tetanus i COVID-19. Znanstveni dokazi pokazuju da su cjepiva sigurna i učinkovita. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2034577">The New England Journal of Medicine</a> pokazuje da su cjepiva protiv COVID-19 visoko učinkovita u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.
Nuspojave cjepiva su obično blage i kratkotrajne, kao što su bol u mjestu uboda, umor ili glavobolja. Teške nuspojave su vrlo rijetke. Na primjer, prema <a href="https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/vaccines/safety/adverse-events.html">Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)</a>, rizik od teških nuspojava nakon cijepljenja protiv COVID-19 je vrlo nizak.
Tvrdnja da mnogi ljudi žale što su se cijepili je također netočna. Ankete i istraživanja pokazuju da većina ljudi koji su se cijepili protiv COVID-19 ne žale zbog svoje odluke. Na primjer, istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-021-01529-5">Nature Medicine</a> pokazuje da je većina cijepljenih ljudi zadovoljna svojom odlukom i smatra da je cijepljenje važno za zaštitu sebe i drugih.
Zaključno, tvrdnja Daniela Mijatovića o cjepivima je netočna. Cjepiva su sigurna i učinkovita u prevenciji bolesti, a nuspojave su rijetke i obično blage. Važno je da se ljudi informiraju iz pouzdanih izvora i ne vjeruju u anegdotske dokaze ili dezinformacije.
Transkript
<blockquote>Ako su cijepiva tako dobra kako su nam govorili, zašto ne poznajem niti jednu osobu koja se nije cijepila i žali zbog toga a poznajem stotine cijepljenih ljudi koji sada žale što su se cijepili?</blockquote>

Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o državnom udaru ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera namijenjene su političkom nadmetanju.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/ds-1200x675.jpg"/>
ilustracija: Faktograf.hr/HINA/Damir Senčar, Admir Buljubašić
<blockquote>„Ovo je ustavna kriza. Čisti puč“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-komentira-odluku-ustavnog-suda---838575.html">kazao je</a> predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak nakon <a href="https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C1258AE400450E70/%24FILE/U-VII-1263-2024.pdf">Upozorenja</a> koje je njemu i SDP-u dao Ustavni sud.“Sve moramo nazvati pravim riječima – to je pravi mini državni udar“,<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html"> kazao je</a> istog dana premijer Andrej Plenković, misleći na prethodno najavljenu kandidaturu Zorana Milanovića na listi SDP-a s pozicije predsjednika države.</blockquote>
Hrvatska enciklopedija “državni udar” <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/drzavni-udar">definira</a> kao „neustavnu i obično nasilnu smjenu vlasti, često uz pomoć vojske“.
Dalje piše kako je to „posljedica šire društvene nestabilnosti i slabosti državnih institucija“ te navodi kako je „za uspjeh državnog udara ključna brza uspostava kontrole nad sigurnosnim sustavom (vojska, policija, obavještajne službe i dr.), te prevlasti u informacijskom i medijskome prostoru“. Još se dodaje i kako se „državni udar“ naziva i „puč“.
<h4>Optužbe za državni udar ili puč dio su političke borbe</h4>
Očigledno je da se u Hrvatskoj (barem ne još) nije dogodila neustavna ili nasilna smjena vlasti.
I ustavna stručnjakinja Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o „državnom udaru“ ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera, smatra, namijenjene su političkom nadmetanju.
„Ponašanje proteklih dana možemo nazvati udarom ili napadom na Ustav, no nije to ‘državni udar’ u smislu (pokušaja) destabilizacije samog ustavnog poretka. Istina jest da Ustav u ovom političkom sukobu može biti promatran kao kolateralna žrtva, međutim ustavni sustav je stabiliziran promptnom intervencijom Ustavnog suda. Pravila igre dodatno su pojašnjena (iako nikad nisu niti bila u pitanju) pa nam samo preostaje očekivati od svih sudionika izbornog nadmetanja da budu u stanju poštovati Ustav države kojom bi htjeli upravljati. Međusobna optuživanja premijerskih (protu)kandidata o državnim udarima i mini-pučevima treba ostaviti u političkom ringu i domeni afekta“, pojašnjava.
<h4>Ustavni sud ima alate, uz poštovanje načela razmjernosti</h4>
Jesmo li, ipak, u ustavnoj krizi, odnosno možemo li se naći u takvoj krizi ako Milanović nastavi ne slušati upozorenje Ustavnog suda? Profesorica Ana Horvat Vuković je i tu odlučna:
„Nismo, niti smo bili, u ustavnoj krizi. Diskurs ‘krize’ ne može se koristiti u situaciji u kojoj Ustav regulira izazove s kojima se hrvatska demokracija suočava i u kojoj Ustavni sud svojim reakcijama osigurava stabilnost. Samorazumljivo je da Ustav ne može detaljno propisati svaku situaciju do koje u životu jedne države može doći. Iracionalno je to očekivati, kao što je i neprihvatljivo nastojati stjecati političke bodove na toj notornoj činjenici. Kako znamo reći, Ustav nije tehnološki priručnik, kao za pametni sat ili pećnicu. Kao i svaki drugi propis, on mora biti protumačen u skladu s temeljnim vrednotama ustavnog poretka kao što su vladavina prava i demokratski višestranački poredak. Ako Predsjednik Republike ne bude uvažavao odluke Ustavnog suda, jedinog tijela koje je ovlašteno tumačiti Ustav i autoritativno reći što on znači, i dalje se nećemo naći u ‘krizi’ sve dok se svi ostali sudionici sustava ponašaju u skladu sa svojim ustavnim dužnostima. U svom Upozorenju od 18. ožujka 2024., Ustavni sud je jasno izložio širinu odluka na koje je ovlašten kako bi osigurao zaštitu načela diobe vlasti i integriteta izbornog postupka, tako da je ‘protokol postupanja’ jasan i iznad svega definiran pravom – naravno, uz pažljivu primjenu i duboko poštovanje načela razmjernosti“.
Doajen HDZ-a Vladimir Šeks s Općeg Sabora HDZ-a <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-to-seks-najavio-da-ce-vlada-zatraziti-da-se-milanovica-proglasi-nesposobnim/2548144.aspx">poručio je</a> kako postoji članak 97. Ustava prema kojem Ustavni sud na prijedlog Vlade može utvrditi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti, a Zoran Milanović je, kazao je Šeks, svojom najavom kandidiranja na listi SDP-a „pokazao da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika te biti zagovaratelj stabilnosti i redovitog usklađenog djelovanja u Hrvatskoj. Umjesto toga je oporbeni lider.”
Smije li Ustavni sud smijeniti Milanovića na osnovi članka 97. Ustava?
„Članak 97. moramo čitati objedinjeno s odredbom članka 105. Ustava, koja ovlašćuje Ustavni sud da dvotrećinskom većinom svih sudaca utvrdi posebnu odgovornost Predsjednika za povredu Ustava koju počini u obavljanju svoje dužnosti, no isključivo nakon što taj postupak pokrene Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. I s obzirom na političku konstelaciju u Saboru (gdje bi se teško našla 101 ‘ruka’ za ovakvu odluku), i činjenicu da je isti raspušten i kao kolektivno tijelo trenutno de facto ne postoji, ovaj postupak se ne bi mogao ni započeti do konstituiranja novog Sabora nakon provedenih parlamentarnih izbora.
Ustavni sud, doduše, ima temeljem stavka. 2. članka 97. ovlast na prijedlog Vlade odlučivati o ‘nesposobnosti’ Predsjednika Republike, no nezamislivo bi bilo tu odredbu koristiti u ovom kontekstu. Potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog“, kaže Ana Horvat Vuković.
Ustavni sud poručio je Milanoviću da dade ostavku pa se onda uključi u kampanju za parlamentarne izbore. &nbsp;Bi li bili u ustavnoj krizi kada bi Milanović podnio ostavku, a predsjednik Sabora ne bi želio prihvatiti mjesto privremenog predsjednika zbog želje da sudjeluje u izbornoj trci? Nameće se i pitanje može li to mjesto zauzeti neki potpredsjednik koji ne namjerava u izbornu trku te tko o tome odlučuje.
„I ovdje, govoru o ‘ustavnoj krizi’ nema mjesta u državi vladavine Ustava. Odredbom članka 97. Ustava regulirana je i situacija Predsjednikove ostavke, na način da ex constitutione, temeljem snage samog Ustava, dužnost privremenog Predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora. On tu dužnost ne može u tom trenutku ‘ne prihvatiti’, jer do toga dolazi automatizmom, po sili Ustava. Ali Poslovnik Hrvatskog sabora ga zato ovlašćuje da podnese ostavku na dužnost predsjednika Sabora, što bi istodobno značilo i njegov prestanak obavljanja dužnosti privremenog Predsjednika Republike. Bilo bi neprihvatljivo tumačiti suprotno i onemogućiti mu korištenje takvog prava, jer bi u tom slučaju predsjednik Milanović dispozitivno mogao raspolagati pasivnim biračkim pravom Gordana Jandrokovića (njegovim pravom da bude kandidiran i biran na parlamentarnim izborima) tako da mu ga oduzme pukim činom podnošenja svoje ostavke. S obzirom da je Sabor raspušten i novi saziv se tek treba izabrati i konstituirati, Poslovnik bi trebali svrhovito tumačiti na način da bi dužnost predsjednika-Sabora-kao-privremenog-Predsjednika-Republike u tom slučaju trebao preuzeti potpredsjednik iz reda zastupnika dotadašnje parlamentarne većine“, zaključuje Ana Horvat Vuković.

U Hrvatskoj se nije dogodio državni udar, niti smo u ustavnoj krizi - Faktograf.hr

Gordan Lauc tvrdi da se omikron u SAD-u pojavio prije nego u Južnoj Africi i da se radi o mutaciji koja se proširila zbog cijepljenja. To nije točno.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/gordanlauc-n1-1160x675.jpg"/>
N1
Molekularni biolog Gordan Lauc podijelio je ovih dana na društvenim mrežama poveznice na jednu studiju i jedan izvještaj i ustvrdio da u njima pišu stvari koje ondje naprosto nisu navedene (arhivirano <a href="https://archive.li/YIRoA">ovdje</a>). Laucove je tvrdnje prenijelo i više rubnih portala (<a href="https://archive.li/NZwdi">1</a>, <a href="https://archive.li/51utr">2</a>, <a href="https://archive.li/vEOSN">3</a>).
Lauc se najprije poziva na studiju američkog Centra za kontrolu bolesti, koja uopće ne navodi ništa nalik Laucovom sljedećem zaključku:
<blockquote>CDC je potvrdio da je Omikron bio prisutan u Americi prije nego što je otkriven u Južnoj Africi. Čini se da ipak neće moći optužiti “bazen necijepljenih u Botzwani” za pojavu nove varijante.</blockquote>
Na <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/71/wr/mm7103a5.htm?fbclid=IwAR1qPS_IgTrYstknPBaX5vkdOv8sLF0F4CWFFwIzlFlt1ZYM3LtNcIjCrls#T1_down">poveznici na studiju CDC-ja</a> piše samo da je u kanalizaciji pronađen virus s mutacijom tipičnom za omikron prije nego što je ta varijanta u SAD-u potvrđena kliničkim testiranjem 1. prosinca. Najraniji slučaj omikrona u SAD-u otkriven je u New Yorku 21. studenog 2021. godine, u uzorku uzetom iz kanalizacije.
Otpadna voda sadržavala je virus koji je imao osam mutacija jedinstvenih za omikron, a u studiji se navodi sljedeće:
“Detekcija mutacija povezanih s omikronom u otpadnim vodama daje nam snažne rane dokaze da je varijanta omikron vrlo vjerojatno prisutna ili šire rasprostranjena u ovim zajednicama prije nego što se to prvotno smatralo isključivo temeljem kliničkog testiranja; mutacije povezane s omikronom zabilježene su u studenom 2021. godine, barem tjedan dana prije prvog slučaja identificiranog kliničkim testiranjem 1. prosinca“.
<h4>Omikron u JAR-u otkriven dva tjedna prije</h4>
Omikron varijanta B.1.1.529 je doista<a href="https://www.who.int/news/item/26-11-2021-classification-of-omicron-(b.1.1.529)-sars-cov-2-variant-of-concern"> prijavljena Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji</a> 24. studenog. Međutim, ta je varijanta otkrivena tjednima prije i to jasno piše na stranicama WHO-a.
“Prva poznata potvrđena infekcija B.1.1.529 bila je iz uzorka prikupljenog 9. studenog 2021.”, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Prema tome, radi se o razlici od skoro dva tjedna. Isto tako, WHO je izvijestio da se radi o tako brzo širećem virusu da je u samo tri tjedna uspio zahvatiti <a href="https://www.theguardian.com/world/2021/dec/18/who-says-omicron-in-89-countries-and-spreading-rapidly">89 zemalja</a>.
Zato činjenica da je primijećen baš u Južnoafričkoj Republici ne mora značiti da je varijanta ondje i nastala. No, isto tako ovo CDC-jevo istraživanje nije samo po sebi oborilo tezu o vjerojatnoj pojavi novih varijanti u necijepljenim populacijama, što također zaključuje Lauc.
<h4>Novi sojevi i cijepljenje</h4>
Ovo, pa ni druga istraživanja, ne podržavaju ni sljedeću Laucovu tezu:
<blockquote>Još prošlog ljeta sam upozoravao da će masovno cijepljenje jednim jedinim proteinom stvoriti uvjete za širenje varijanti otpornih na imunitet koji razvija to jedno cjepivo. Omicron je upravo to: varijanta otporna na cjepivo koja se proširila zato što smo pretjerali s cijepljenjem.</blockquote>
Lauc, dakle, tvrdi da se omikron razvio među cijepljenim osobama, tj. da su mutacije omikrona zapravo reakcija na cijepljenje. Za takvu tvrdnju ne pruža nikakve dokaze, zato što takvih dokaza ni nema. Činjenica je da još ne znamo kako je došlo do mutacija koje su rezultirale omikron sojem novog koronavirusa, ali <a href="https://www.newscientist.com/article/2302268-how-did-the-omicron-coronavirus-variant-evolve-to-be-so-dangerous/">među znanstvenicima su najraširenije dvije hipoteze</a>: da je virus mutirao unutar organizma imunokompromitirane osobe ili da je došlo do “obrnute zoonoze” (procesa u kojem virus “skoči” s čovjeka na životinju, mutira u organizmu te životinje pa ponovo zarazi čovjeka).
Poznato je, međutim, zašto se omikron tako brzo proširio i zbog čega više pogađa cijepljene nego dosadašnje varijante. I ne, to se ne događa “zato što smo pretjerali s cijepljenjem”. Razlog njegovom širenju su mutacije upravo na proteinu šiljka, prema kojemu su rađena i mRNA i vektorska cjepiva. No, te ga mutacije čine uspješnim i u<a href="https://web.archive.org/web/20220111054542/https://www.health.harvard.edu/diseases-and-conditions/coronavirus-resource-center"> izbjegavanju imuniteta ljudi koji su preboljeli Covid</a>.
Nadalje, razlog brzog širenja omikrona je i u njegovom bržem umnažanju te većoj prenosivosti. Prema <a href="https://www.cnbc.com/2021/12/14/who-says-omicron-is-spreading-at-a-rate-not-seen-with-any-other-covid-variant.html">WHO</a>-u, radi se o najbrže širećoj varijanti do sada. Profesori medicine Sveučilišta u Hong Kongu utvrdili su da se omikron u bronhima umnaža<a href="https://www.med.hku.hk/en/news/press/20211215-omicron-sars-cov-2-infection"> 70 puta brže nego delta</a>.
Omikronov R0 procjenjuje se iznad 7 do čak 14, no uglavnom <a href="https://www.thelancet.com/journals/lanres/article/PIIS2213-2600(21)00559-2/fulltext">oko 10</a>. To znači da jedna zaražena, necijepljena osoba bez vođenja računa o epidemiološkim mjerama može zaraziti više od sedam osoba, odnosno oko njih 10. S alfom je R0 bio puno niži <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34369565/">(2,79), kao i sa zaraznijom deltom (5.08)</a>.
<h4>Nije 50, nego 80 do 95 posto</h4>
Iako se imunitet stečen cjepivima pred omikronom pokazao slabijim u odnosu na prethodne varijante, i dalje postoje podaci koji <a href="https://www.healthline.com/health-news/by-the-numbers-covid-19-vaccines-and-omicron#Johnson-Johnson-vaccine-vs.-Omicron">govore u korist cijepljenja</a>, a osobito bustera.
Ipak, Lauc tvrdi sljedeće, objavljujući uz to <a href="https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/1049160/Vaccine-surveillance-report-week-3-2022.pdf?fbclid=IwAR1g66knLswgOsZgnii92t7rB3P-9Rr9taeAwC88b0UutYaWm7qBwW5m3KU">poveznicu</a> na Izvještaj o nadzoru cjepiva protiv Covida britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost:
<blockquote>Novi podaci iz UK pokazuju da je nakon dvije doze cjepiva zaštita protiv hospitalizacije nakon infekcije omikronom pala na možda 10%. Dva mjeseca nakon treće doze zaštita od hospitalizacije je oko 50% i brzo pada. Protiv omikrona je ovo cjepivo skoro beskorisno i nema ga smisla davati bilo kome, osim najrizičnijima.</blockquote>
Međutim, to ne piše na poveznici koju je Lauc objavio uz citiranu tvrdnju. Ovo je tabela objavljena u sklopu dokumenta na koji se pozvao Lauc, uz zaključak da je cjepivo “beskorisno” i da je “zaštita od hospitalizacije oko 50 posto”:
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/omikron-delta-551x450.jpg"/>
Gornja tablica govori o učinkovitosti cjepiva protiv omikrona, koji je zarazniji, ali blaži, dok donja tablica prikazuje podatke za manje zaraznu, ali virulentniju delta varijantu.
Iz gornje tablice vidljivo je da je zaštita od hospitalizacije, prema podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost, 85-95% u prva tri mjeseca (a ne 50%), dok je u druga tri mjeseca između 80 i 85 posto.
Izvještaj o nadzoru cjepiva britanske Agencije osim toga navodi:
<blockquote>“Učinkovitost cjepiva protiv simptomatske bolesti kod varijante omikron značajno je niža nego kod delta varijante, s ubrzanim slabljenjem. Međutim, zaštita protiv hospitalizacija ostaje visoka, pogotovo nakon tri doze.[C]jelokupna učinkovitost cjepiva dva tjedna i više nakon bustera bila je 89%.”</blockquote>
Cjepiva, prema tom izvještaju dakle štite protiv teških oblika bolesti i hospitalizacija. Zaštita se očekuje i vezano za mortalitet, samo što agencija smatra da nemaju adekvatne podatke za takvu tvrdnju.
Sposobnost cjepiva da ipak pruže zaštitu, usprkos mutacijama na šiljku, tumači se <a href="https://web.archive.org/web/20220111054542/https://www.health.harvard.edu/diseases-and-conditions/coronavirus-resource-center">aktivnošću T-stanica</a>.
Lead i naslov ovog članka nakon objave su prepravljeni jer nisu bili dovoljno precizni. Formulacija da je Gordan Lauc izjavio kako je omikron “nastao zbog cijepljenja” je promijenjena kako bi bolje odražavala Laucovu tvrdnju da se omikron proširio zbog cijepljenja.

Gordan Lauc netočno tvrdi da podaci iz SAD-a pokazuju da se omikron raširio zbog cijepljenja - Faktograf.hr

<figure><img alt="Salpa" height="auto" src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/Sarpa_salpa_.jpg" width="auto"/></figure>
Povremeno, prvenstveno u ljetnim mjesecima, u nedostatku materijala za popunjavanje stranica, razni portali posežu za senzacionalističkom vijesti da u Jadranu postoji neka riba od koje ljudi haluciniraju.
Naravno uvijek, ili gotovo uvijek, izostave ime ribe kako bi naveli čitatelja da klikne na članak a portal ostvari nekakav profit.
Postoje ribe, koje nakon konzumacije, kod ljudi mogu izazvati trovanje i halucinacije poput onih u LSD-u. Jedna od takvih riba može se pronaći u Jadranu i zove se salpa. Salpa je jedna od češćih riba koju možete pronaći uz Jadransku obalu. Voli se kretati u granicama plime i oseke, te tamo jesti travu koja se sušila na suncu tijekom oseke.
Trovanje salpom je zabilježeno u Francuskoj, Tunisu i Izraelu. Tijekom pretrage, nije pronađen niti jedan slučaj trovanja u Hrvatskoj. Ne mora značiti da se nikada nije dogodilo, već da nije zabilježen nijedan slučaj.
Članci vole spominjati kako na arapskom salpu zovu "riba koja stvara snove" ili kako su Rimljani jeli salpu za "rekreativno drogiranje". &nbsp;Prema ovim navodima ispada da jedenjem salpe imate šanse 1:1 da završite na hitnoj ili imate dobro proveden vikend. No razočarati ću vas, barem malo, jer kao ribolovac dosta često lovim i jedem salpe, pa tako do dana današnjeg nisam imao sreće provesti ludi vikend zbog toga. Isto tako, nikada nisam čuo od drugih ribolovaca da su iskusili takvo nešto ili da su oni pak čuli takve priče. Barem ne u zadnjih dvadeset godina, koliko se bavim ribolovom.
Da, postoje zabilježeni slučajevi haluciniranja nakon konzumiranja mesa salpe, međutim oni su toliko rijetki da je strah od konzumiranja neopravdan.
Glas Istre - "Nikada nemojte jesti glavu ove ribe (salpa) - možete halucinirati tri dana, kao da ste uzeli LSD"
* <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Hallucinogenic_fish">https://en.wikipedia.org/wiki/Hallucinogenic_fish</a>

Jako su rijetki zabilježeni slučajevi trovanja i haluciniranja jedenjem mesa ribe salpe

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Ako su cijepiva tako dobra kako su nam govorili, zašto ne poznajem niti jednu osobu koja se nije cijepila i žali zbog toga a poznajem stotine cijepljenih ljudi koji sada žale što su se cijepili?" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: