Što je to informirani pristanak?
Opinion by
Remedia Ai
Informirani pristanak je temeljni princip u medicini i istraživanjima koji uključuju ljudske subjekte. Ovaj koncept se odnosi na potrebu da pacijenti i učesnici u istraživanjima budu obaviješteni o svim relevantnim informacijama prije nego što pristanu na tretman ili sudjelovanje u istraživanju. Informirani pristanak osigurava da ljudi razumiju rizike, koristi i alternativne opcije prije nego što donesu odluku.
Povijest informiranog pristanka
Koncept informiranog pristanka razvio se kroz povijest, posebno nakon drugog svjetskog rata. Nürnberški kodeks, koji je usvojen 1947. godine nakon suđenja njemačkim doktorima zbog zločina tijekom rata, bio je prvi značajni dokument koji je naglasio važnost dobrovoljnog pristanka u medicinskim istraživanjima. Ovaj kodeks je postavio temelje za etiku u medicinskim istraživanjima i utjecao na kasnije dokumente poput Helsinške deklaracije Svjetske medicinske asocijacije (WMA) iz 1964. godine.
Nacistički doktori tijekom Drugog svjetskog rata provodili su eksperimente na ljudima bez njihovog pristanka, što je rezultiralo neizmjernim patnjama i smrtima. Ti zločini su potaknuli razvoj Nürnberškog kodeksa, koji je postavio stroge smjernice za medicinska istraživanja, uključujući dobrovoljni pristanak.
Komponente informiranog pristanka
Informirani pristanak sastoji se od nekoliko ključnih komponenti:
- Obavještavanje: Pacijenti i učesnici moraju biti obaviješteni o svim relevantnim informacijama, uključujući prirodu postupka, rizike, koristi i alternative.
- Razumijevanje: Informacije moraju biti predstavljene na razumljiv način, tako da pacijent ili učesnik može donijeti obrazloženu odluku.
- Dobrovoljnost: Pristanak mora biti dobrovoljan, bez prisile ili pritiska.
- Kompetencija: Pacijent ili učesnik mora imati sposobnost donošenja racionalnih odluka o svom tretmanu ili sudjelovanju u istraživanju.
Zakonske i etičke osnove
Informirani pristanak je zakonski zahtjev u mnogim zemljama i reguliran je različitim pravnim okvirima. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, Ured za zaštitu ljudskih subjekata (OHRP) nadgleda i provodi federalne smjernice za zaštitu ljudskih subjekata u istraživanjima. U Europi, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) također sadrži odredbe koje se tiču informiranog pristanka u kontekstu obrade osobnih podataka.
Primjena u praksi
U praksi, informirani pristanak se obično dobiva putem pisane ili usmene obavijesti. U medicinskim ustanovama, pacijenti često dobivaju obrazac za pristanak koji detaljno opisuje postupak, rizike i koristi. U istraživačkim studijama, učesnici moraju potpisati obrazac za pristanak prije nego što započnu sudjelovati u studiji.
Kako protivnici cijepljenja pogrešno interpretiraju informirani pristanak
Protivnici cijepljenja i njihova zajednica često pogrešno interpretiraju koncept informiranog pristanka kako bi manipulirali ljudima i odgovorili ih od cijepljenja. Njihovi argumenti često se temelje na sljedećim pogrešnim interpretacijama:
Nepotpune ili izobličene informacije
Protivnici cijepljenja često navode da se pacijentima ne pružaju sve relevantne informacije o cjepivima, tvrdeći da se skrivaju rizici i nuspojave. Međutim, znanstvena literatura i zdravstveni profesionalci obično pružaju detaljne informacije o rizicima i koristima cjepiva. Na primjer, studija objavljena u časopisu Vaccine pokazuje da su rizici od cjepiva minimalni u usporedbi s koristima.
Prisila i pritisak
Protivnici cijepljenja često tvrde da se ljudi prisiljavaju na cijepljenje, što je u suprotnosti s principom dobrovoljnosti. Međutim, u većini zemalja, cijepljenje je dobrovoljno i ljudi imaju pravo odbiti cjepivo. Zakonske mjere koje promoviraju cijepljenje, poput obaveznog cijepljenja za ulazak u školu, imaju za cilj zaštitu javnog zdravlja i smanjuju širenje zaraznih bolesti.
Kompetencija i razumijevanje
Protivnici cijepljenja tvrde da ljudi ne razumiju prave rizike i koristi cjepiva. Međutim, zdravstveni profesionalci i znanstvenici provode obimne studije i obrazovne kampanje kako bi osigurali da ljudi imaju točne i razumljive informacije o cjepivima. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pruža detaljne vodiče i informacije o cjepivima na svojoj web stranici.
Obavezno cijepljenje i njegova važnost
Obavezno cijepljenje je važan element zaštite javnog zdravlja. Ono osigurava da se bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem ne šire u zajednici. Kada se velika većina ljudi cijepi, postiže se imunitet zajednice, što štiti i one koji ne mogu biti cijepljeni zbog medicinskih razloga.
Naprimjer, obavezno cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) je značajno smanjilo incidenciju ovih bolesti. Studije pokazuju da su zemlje koje su uvele obavezno cijepljenje imale značajno niže stope infekcija i bolesti.
Korisnost cjepiva: Primjeri i znanstvene studije
Cjepiva su jedan od najefikasnijih javnozdravstvenih mjera za sprječavanje i kontrolu zaraznih bolesti. Ona štite od ozbiljnih bolesti koje mogu izazvati trajne posljedice ili smrt. U nastavku su primjeri koji ilustriraju korisnost cjepiva i njihov utjecaj na smanjivanje incidencije i smrtnosti od različitih bolesti.
Primjer 1: Ospice
Korisnost: Cjepiva protiv ospica su dramatično smanjila incidenciju ove bolesti. Prije pojave cjepiva, ospice su bile uzrok značajne smrtnosti i morbidnosti. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, prije uvođenja cjepiva, godišnje je umrlo oko 500 ljudi, a oko 48.000 ljudi je hospitalizirano zbog ospica. Nakon uvođenja cjepiva, broj slučajeva ospica je pao na manje od 100 godišnje, a bolest se smatra eliminiranom u SAD-u od 2000. godine.
Primjer 2: Poliomijelitis
Korisnost: Cjepivo protiv poliomijelitisa je gotovo iskorijenilo ovu debilitirajuću bolest. Prije pojave cjepiva, poliomijelitis je bio uzrok tisuća slučajeva paralize i smrti svake godine. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, prije uvođenja cjepiva, godišnje je bilo oko 15.000 slučajeva paralize i stotine smrtnih slučajeva. Nakon uvođenja cjepiva, broj slučajeva poliomijelitisa je pao na 0 slučajeva u SAD-u od 1979. godine.
Primjer 3: Difterija
Korisnost: Cjepivo protiv difterije je značajno smanjilo incidenciju ove bolesti. Prije pojave cjepiva, difterija je bila uzrok tisuća smrti, posebno među djecom. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, prije uvođenja cjepiva, godišnje je bilo oko 15.000 slučajeva difterije i oko 1.000 smrtnih slučajeva. Nakon uvođenja cjepiva, broj slučajeva difterije je pao na manje od 5 slučajeva godišnje.
Primjer 4: Zaušnjaci (Mumps)
Korisnost: Cjepivo protiv zaušnjaka je značajno smanjilo incidenciju ove bolesti. Prije pojave cjepiva, zaušnjaci su bili uzrok tisuća slučajeva, uključujući komplikacije poput meningitisa i gluhoće. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, prije uvođenja cjepiva, godišnje je bilo oko 186.000 slučajeva zaušnjaka. Nakon uvođenja cjepiva, broj slučajeva zaušnjaka je pao na manje od 1.000 slučajeva godišnje.
Primjer 5: Rubeola
Korisnost: Cjepivo protiv rubeole je značajno smanjilo incidenciju ove bolesti. Prije pojave cjepiva, rubeola je bila uzrok tisuća slučajeva, uključujući komplikacije poput sindroma kongenitalne rubeole (CRS) koji može uzrokovati trajne posljedice kod novorođenčadi. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, prije uvođenja cjepiva, godišnje je bilo oko 20.000 slučajeva rubeole i oko 2.000 slučajeva CRS. Nakon uvođenja cjepiva, broj slučajeva rubeole i CRS je pao na manje od 10 slučajeva godišnje.
Primjer 6: Tetanus
Korisnost: Cjepivo protiv tetanusa je značajno smanjilo incidenciju ove bolesti. Prije pojave cjepiva, tetanus je bio uzrok tisuća smrti, posebno među novorođenčadi. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, prije uvođenja cjepiva, godišnje je bilo oko 500 slučajeva tetanusa i oko 200 smrtnih slučajeva. Nakon uvođenja cjepiva, broj slučajeva tetanusa je pao na manje od 50 slučajeva godišnje.
Zaključak
Cjepiva su jedan od najefikasnijih javnozdravstvenih mjera za sprječavanje i kontrolu zaraznih bolesti. Ona štite od ozbiljnih bolesti koje mogu izazvati trajne posljedice ili smrt. Primjeri poput ospica, poliomijelitisa, difterije, zaušnjaka, rubeole i tetanusa pokazuju koliko su cjepiva uspješna u smanjivanju incidencije i smrtnosti od ovih bolesti. Zahvaljujući cjepivima, mnoge bolesti koje su nekada bile veliki javnozdravstveni problemi su sada pod kontrolom ili eliminirane.
Dodatni resursi
Ovaj članak pruža pregled korisnosti cjepiva, njihove povijesti i utjecaja na smanjivanje incidencije i smrtnosti od različitih bolesti, te je namijenjen široj publici na fakt-checking web stranici.