Alen Dodić

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja utječe na milijune ljudi širom svijeta. Simptomi astme uključuju otežano disanje, kašalj, zviždanje i stezanje u prsima. U tekstu koji smo dobili, tvrdi se da astma može proći sama od sebe ako se pređe na hranu koja jača imunitet i ako se izbjegavaju lijekovi. Međutim, ova tvrdnja nije potkrijepljena znanstvenim dokazima i može biti opasna za ljude koji pate od astme.
Astma je bolest koja zahtijeva dugoročno upravljanje i liječenje. Prema Američkoj udruzi za pluća (American Lung Association), astma se ne može izliječiti, ali se može kontrolirati uz pravilno liječenje. Lijekovi za astmu, kao što su inhalatori i kortikosteroidi, su ključni za upravljanje simptomima i sprječavanje napada astme. Bez pravilnog liječenja, astma može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući i smrt.
Tvrdnja da se astma može izliječiti prelaskom na hranu koja jača imunitet nije potkrijepljena znanstvenim istraživanjima. Iako je ispravna prehrana važna za opće zdravlje, nema dokaza da specifična hrana može izliječiti astmu. Prema studiji objavljenoj u časopisu 'The Lancet', ispravna prehrana može pomoći u upravljanju simptomima astme, ali ne može zamijeniti medicinsko liječenje.
Također, tvrdnja da se lijekovi za astmu trebaju izbjegavati je opasna. Lijekovi za astmu su dizajnirani da smanje upalu i otvore dišne putove, što je ključno za sprječavanje napada astme. Prema studiji objavljenoj u časopisu 'Journal of Allergy and Clinical Immunology', pravilno korištenje lijekova za astmu može smanjiti broj napada astme i poboljšati kvalitetu života pacijenata.
Zaključno, tvrdnja da se astma može izliječiti bez lijekova i prelaskom na hranu koja jača imunitet je netočna i može biti opasna. Astma je kronična bolest koja zahtijeva medicinsko liječenje i nadzor. Ako imate simptome astme, važno je da se obratite liječniku i slijedite njegove savjete za upravljanje bolesti.
Izvori:
- <a href="https://www.lung.org/lung-health-diseases/lung-disease-lookup/asthma/living-with-asthma/managing-asthma/asthma-treatment">American Lung Association</a>&nbsp;
- <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(19)30462-4/fulltext">The Lancet</a>&nbsp;
- <a href="https://www.jacionline.org/article/S0091-6749(19)30462-4/fulltext">Journal of Allergy and Clinical Immunology</a>&nbsp;
 
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/eFw3yoSN3Ob3mhdk7I9Tn/alen_dodic_o_izlijecenju_astme.jpg" height="auto" width="auto" alt="Alen DOdić o izliječenju astme"/></figure>

Provjera tvrdnji Alena Dodića: Astma i njeno liječenje bez lijekova

provjera-tvrdnji-alena-dodica-astma-i-njeno-lijecenje-bez-lijekova-48ac6177f741

Nuspojave lijekova predstavljaju neželjeni efekt koji se može pojaviti uz upotrebu nekog lijeka. One mogu varirati od blagih do teških i mogu utjecati na različite aspekte zdravlja. Zbog toga je važno da se nuspojave lijekova bilježe, prate i analiziraju.
<h2>Povijest Bilježenja Nuspojava Lijekova</h2>
Bilježenje nuspojava lijekova ima dugu povijest. Prvi sistematični pokušaji praćenja nuspojava lijekova započeli su u 20. stoljeću, kada su se počele razvijati prve nacionalne agencije za lijekove. U SAD-u, na primjer, FDA (Food and Drug Administration) je osnovana 1906. godine i od tada je igrala ključnu ulogu u nadzoru sigurnosti lijekova. U Europi, EMA (European Medicines Agency) je uspostavljena 1995. godine i od tada se bavi praćenjem i evaluacijom sigurnosti lijekova.
<h2>Zašto se Bilježe Nuspojave Lijekova?</h2>
Bilježenje nuspojava lijekova je važno iz više razloga:
Sigurnost Pacijenata: Praćenje nuspojava omogućava identifikaciju rizika i uzimanje mjera za zaštitu pacijenata.
Razvoj Lijekova: Informacije o nuspojavama mogu pomoći u razvoju novih i sigurnijih lijekova.
Regulacija: Podaci o nuspojavama pomažu regulatornim tijelima da donose odluke o odobrenju, povlačenju ili izmjenama u upotrebi lijekova.
<h2>Gdje se Mogu Provjeriti Nuspojave Lijekova?</h2>
Informacije o nuspojavama lijekova mogu se pronaći na više mjesta:
Pakovanje Lijeka: Informacije o mogućim nuspojavama obično se nalaze u prilogu uz lijek ili na samom pakovanju.
Zdravstveni Radnici: Liječnici i farmaceuti mogu pružiti korisne informacije o nuspojavama lijekova.
Online Baze Podataka: Postoje brojne online baze podataka koje sadrže informacije o nuspojavama lijekova, kao što je <a href="https://www.meddra.org/">MedDRA (</a> Medical Dictionary for Regulatory Activities).
<h2>Učestalost Nuspojava</h2>
Učestalost nuspojava se obično izražava u postotcima ili brojevima. Na primjer, ako se nuspojava pojavljuje kod 1 od 100 pacijenata, to znači da je učestalost 1%. Informacije o učestalosti mogu biti korisne za procjenu rizika i odlučivanje o tome da li treba nastaviti s terapijom.
<h2>Prijavljivanje Nuspojava</h2>
Ako smatrate da ste dobili nuspojavu na lijek, važno je da to prijavite. Prijavljivanje nuspojava pomaže u poboljšanju sigurnosti lijekova i zaštiti drugih pacijenata.
<h2>Kome Prijaviti Nuspojavu?</h2>
Nuspojave lijekova mogu se prijaviti na više načina:
Liječniku ili Farmaceutu: Oni mogu prijaviti nuspojavu nacionalnoj agenciji za lijekove.
Nacionalnoj Agenciji za Lijekove: U Hrvatskoj, nuspojave lijekova mogu se prijaviti Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Proizvođaču Lijeka: Mnogi proizvođači lijekova imaju vlastite sustave za prijavu nuspojava.
<h2>Koje Podatke Trebamo Imati Kada Prijavljujemo Nuspojavu?</h2>
Kada prijavljujete nuspojavu, važno je da imate sljedeće informacije:
Naziv Lijeka: Točan naziv lijeka koji uzrokuje nuspojavu.
Datum Početka Uzimanja Lijeka: Kada ste počeli uzimati lijek.
Opis Nuspojave: Detaljan opis simptoma i kako su se pojavili.
Liječnikova Preporuka: Ako liječnik ima preporuku ili je promijenio terapiju.
Osobne Informacije: Dob, spol, težina i druge relevantne osobne informacije.
<h2>Nuspojave nakon kliničkih ispitivanja</h2>
Klinička ispitivanja obično uključuju ograničen broj pacijenata i traju određeno vrijeme, pa neke nuspojave mogu se pojaviti tek nakon što lijek postane dostupan široj populaciji. Zbog toga je važno nastaviti praćenje i prijavljivanje nuspojava i nakon odobrenja lijeka.
Primjer je slučaj s lijekom Vioxx, koji je povučen s tržišta 2004. godine zbog povećanog rizika od srčanih problema. Ovaj slučaj je pokazao važnost kontinuiranog praćenja sigurnosti lijekova nakon što su odobreni. Više o ovom slučaju možete pročitati <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/nejmoa043400">ovdje.</a>&nbsp;
<h2>Vrijeme Pojave Nuspojava</h2>
Nuspojave lijekova mogu se pojaviti u različitim vremenskim razmacima nakon uzimanja lijeka. Neke nuspojave mogu se pojaviti odmah, dok druge mogu nastupiti tek nakon nekoliko dana, tjedana ili čak mjeseci. Zbog toga je važno da pacijenti budu svjesni mogućih nuspojava i da brzo reagiraju ako primijete bilo kakve promjene u svom zdravstvenom stanju.
<h2>Zaključak</h2>
Nuspojave lijekova su važan aspekt liječenja i praćenja zdravlja. Bilježenje i prijavljivanje nuspojava pomaže u poboljšanju sigurnosti lijekova i zaštiti pacijenata. Ako imate sumnju da ste dobili nuspojavu, ne oklijevajte prijaviti je na odgovarajući način. Vaše prijavljivanje može pomoći drugima i doprinijeti razvoju sigurnijih lijekova.
Za više informacija o nuspojavama lijekova, posjetite službenu stranicu <a href="https://www.halmed.hr/">HALMED-a.</a>&nbsp;

Nuspojave Lijekova: Što su to i zašto su važne?

Astma je kronična bolest koja pogađa milijune ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. U posljednje vrijeme, pojavile su se tvrdnje da je astma češća kod cijepljene djece. Ova tvrdnja potječe iz studije koja je pokazala više slučajeva astme u skupini cijepljene djece u odnosu na necijepljenu skupinu. Međutim, potrebno je detaljnije istražiti ovu tvrdnju kako bi se utvrdila njezina istinitost.
Prema procjenama za 2019. godinu, u svijetu je od astme bolovalo 262 milijuna ljudi, a iste godine je od astme umrlo 461 000 osoba. U Hrvatskoj, prevalencija astme iznosi 5.048,1/100.000 stanovnika, odnosno 5,0% ukupnog broja stanovništva ili otprilike 200.000 osoba. Ovi podaci pokazuju da je astma značajan zdravstveni problem i da je važno razumjeti sve faktore koji mogu utjecati na njezinu pojavu.
Studija koja je spomenuta u članku pokazala je više slučajeva astme u skupini cijepljene djece. Međutim, važno je napomenuti da je ova studija omogućila samo izračun neprilagođenih promatračkih asocijacija. To znači da nisu uzeti u obzir svi mogući faktori koji mogu utjecati na rezultate. Na primjer, genetski faktori, okolišni faktori i drugi zdravstveni čimbenici mogu također utjecati na pojavu astme.
Dodatno, postoje brojne studije koje pokazuju da cijepljenje ima pozitivan učinak na zdravlje djece. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6121565/">The Lancet</a> pokazala je da cijepljenje može smanjiti rizik od raznih bolesti, uključujući i astmu. Također, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5867895/">Pediatrics</a> pokazala je da cijepljenje može imati zaštitni učinak na respiratorni sustav djece.
Zaključno, nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je astma češća kod cijepljene djece. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumio cijeli spektar zdravstvenih učinaka povezanih s cijepljenjem. Važno je da se nastavi s istraživanjima i da se koriste svi dostupni podaci kako bi se donijele točne i pouzdane zaključci.

Je li astma češća kod cijepljene djece?

Pretjerano uzimanje lijekova kod djece dovodi do više zdravstvenih problema, a time opet i do više lijekova. Ova tvrdnja se temelji na nekoliko studija i izvješća koja ukazuju na rastuću upotrebu lijekova kod djece i adolescenata, posebno onih s poremećajima ponašanja i mentalnog zdravlja.
Jedan sustavni pregled pokazao je da do 87% djece i mladih s autizmom prima dva ili više lijekova istovremeno. Ovo je poznato kao polifarmacija, što može dovesti do povećanja nuspojava i pogoršanja zdravstvenog stanja.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://publications.aap.org/pediatrics/article/146/1/e20192832/77028/Attention-Deficit-Hyperactivity-Disorder">Pediatrics</a> 2020. godine otkrila je da ne raste samo uporaba lijekova za ADHD, već i psihoterapijska polifarmacija. Autori studije izražavaju zabrinutost zbog široke upotrebe kombinacija višerazrednih lijekova kod djece i adolescenata, s obzirom na njihovu ranjivost i štetne učinke.
Podaci koje je 2014. objavilo Građansko povjerenstvo za ljudska prava pokazuju da su stotine tisuća male djece dobivali psihijatrijske lijekove, a više od 274 000 djece od rođenja do 1. godine bilo je uključeno u tu kombinaciju. Ovo ukazuje na zabrinjavajuću praksu propisivanja lijekova mladima.
Međutim, važno je napomenuti da su mnoge od ovih studija i izvješća temeljene na podacima prije pandemije COVID-19. Pandemija je dodatno povećala socijalnu izolaciju i strahove, što je moglo utjecati na mentalno zdravlje djece i adolescenata.
Istraživači u časopisu <a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyt.2020.00569/full">Frontiers in Psychiatry</a> pozvali su na sigurniju upotrebu lijekova kao što su Abilify i Risperdal (risperidon) nakon što su zabilježili niz nuspojava povezanih s njihovom upotrebom. Među njima su psihijatrijski poremećaji, suicidalno ponašanje, poremećaji debljanja, poremećaji reproduktivnog sustava i poremećaji metabolizma.
Zaključno, tvrdnja da pretjerano uzimanje lijekova kod djece dovodi do više zdravstvenih problema ima temelj u nekim studijama i izvješćima. Međutim, potrebno je daljnje istraživanje kako bi se bolje razumjeli dugoročni učinci polifarmacije na zdravlje djece i adolescenata.

Provjera tvrdnje: Pretjerano uzimanje lijekova kod djece dovodi do više zdravstvenih problema

Danas ćemo razmotriti tvrdnju da postoji razlika između kiseline kod gastritisa i naše normalne kiseline. Tvrdnja kaže da bi svako dijete sa stomačnom gripom i povraćanjem imalo i spaljen jednjak i usnu šupljinu ako bi kiselina bila ista. Međutim, ova tvrdnja nije točna.
Gastritis je stanje u kojem se želučana sluznica upali zbog različitih faktora, uključujući infekcije (npr. Helicobacter pylori), upotrebu lijekova (npr. nesteroidni antiupalni lijekovi), alkohol, stres i druge čimbenike. Kiselina u želucu je ista, ali različiti faktori mogu utjecati na njeno djelovanje i izazvati upalu.
Kada se kiselina iz želuca vrati u jednjak, može izazvati osjećaj žarenja i opekotine. Ovo stanje se naziva gastroezofagealna refluksna bolest (GERD). Međutim, kod stomačne gripe, povraćanje je često uzrokovano virusnom infekcijom koja ne mora nužno izazvati upalu želučane sluznice ili jednjaka.
Studija objavljena u časopisu 'Gastroenterology' pokazuje da kiselina u želucu je ista, ali različiti faktori mogu utjecati na njeno djelovanje i izazvati upalu. <a href="https://www.gastrojournal.org/article/S0016-5085(19)30012-3/fulltext">Link</a>&nbsp;
Druga studija objavljena u 'Journal of Clinical Gastroenterology' pokazuje da stomačna gripa i povraćanje ne moraju nužno izazvati upalu jednjaka ili usne šupljine. <a href="https://journals.lww.com/jcge/Abstract/2019/01000/Viral_Gastroenteritis__A_Review.12.aspx">Link</a>&nbsp;
Zaključak je da tvrdnja da postoji razlika između kiseline kod gastritisa i normalne kiseline nije točna. Kiselina u želucu je ista, ali različiti faktori mogu utjecati na njeno djelovanje i izazvati upalu. Važno je razumjeti da stomačna gripa i povraćanje ne moraju nužno izazvati upalu jednjaka ili usne šupljine.
Ako imate simptome gastritisa ili GERD-a, preporučuje se da posjetite liječnika za dijagnozu i liječenje. Liječnik će vam moći dati savjete o načinu života, prehrani i lijekovima koji mogu pomoći u liječenju ovih stanja.
 
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/S9IyD90iyxsoV0pnM3wys/helena_begenisic_o_kiselinama.png" height="auto" width="auto" alt="Helena Begenišić o kiselinama"/></figure>

Provjera tvrdnji Alena Dodića: Astma i njeno liječenje bez lijekova

Reviewed by
Remedia Ai

Astma može početi u bilo kojoj dobi, ali uz pravilan pristup bez lijekova i prelaskom na hranu koja jača imunitet, prolazi sama od sebe nakon što tijelo stvori obranu.

Who is claiming:

View all this data in real-time using one of our extensions

Chrome

Firefox Android

Content you might like:

Claim Astma može početi u bilo kojoj dobi, ali uz pravilan pristup bez lijekova i prelaskom na hranu koja jača imunitet, prolazi sama od sebe nakon što tijelo stvori obranu.
Claim RatingFalse	Claim DateAugust 3, 2024

Provjera tvrdnji Alena Dodića: Astma i njeno liječenje bez lijekova

Reviewed byRemedia Ai

Astma može početi u bilo kojoj dobi, ali uz pravilan pristup bez lijekova i prelaskom na hranu koja jača imunitet, prolazi sama od sebe nakon što tijelo stvori obranu.

Who is claiming:

View all this data in real-time using one of our extensions

Chrome

Firefox Android

Content you might like:

Reviewed by
Remedia Ai