Blic - rs

Stomačni problemi koji ukazuju na srčani udar infarkt - Blic Zdravlje

U članku objavljenom na Blic Zdravlje, dr Radinka Pekić, lekar specijalista interne medicine, supspecijalista kardiologije, objašnjava da srčani udar ne mora uvek biti praćen jakim bolom u grudima. Često se javljaju digestivni problemi koji mogu zamaskirati srčani udar, posebno kod žena. Ovaj članak istražuje da li je ova tvrdnja istinita i koliko je važno prepoznati atipične simptome srčanog udara.

<h2>Atipični simptomi srčanog udara</h2>

Dr Pekić navodi da kod nekih ljudi, naročito žena, starijih osoba i dijabetičara, bol u grudima može biti potpuno odsutna ili vrlo blaga. Umesto bola, oni često osećaju nelagodu, pritisak, stezanje ili peckanje u grudima. Ovi pacijenti mogu umesto bola doživeti simptome kao što su umor, vrtoglavica, mučnina ili znojenje. Odsustvo intenzivnog bola otežava prepoznavanje infarkta i može dovesti do kašnjenja u traženju medicinske pomoći, što dodatno ugrožava život.

<h2>Tihi infarkt</h2>

Blagi bol u grudima kao simptom srčanog udara, poznat je kao tihi infarkt, i često se manifestuje nejasnim simptomima. Dr Pekić navodi da pored blagog bola ili nelagodnosti u grudima, osoba može doživeti i simptome kao što su mučnina, povraćanje ili osećaj nelagodnosti u stomaku. Ovaj oblik srčanog udara može biti posebno opasan jer ga pacijenti i zdravstveni radnici često ne prepoznaju na vreme.

<h2>Digestivni simptomi infarkta češći kod žena</h2>

Ovakva situacija se više sreće kod žena nego kod muškaraca. Digestivni simptomi, kao što su mučnina, povraćanje ili osećaj nelagodnosti u stomaku, mogu zamaskirati srčani udar, i to češće kod žena. Žene imaju veću verovatnoću da dožive atipične simptome srčanog udara, uključujući probavne tegobe, što ih često navodi da pre traže pomoć kod gastroenterologa nego kod kardiologa. Ovaj problem je naročito opasan jer probavni simptomi mogu dovesti do pogrešne dijagnoze ili kašnjenja u prepoznavanju srčanog udara, pa su žene sklone ignorisanju opasnih znakova ili ih povezuju s manje ozbiljnim problemima, poput stomačnih tegoba.

<h2>Zaključak</h2>

Prema istraživanjima, žene češće doživljavaju atipične simptome srčanog udara, uključujući probavne tegobe. Ovo je potvrđeno i u studijama kao što je <a href='https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4344122/'>ovoj</a>, koja pokazuje da žene imaju veću verovatnoću da dožive atipične simptome srčanog udara. Važno je da se obrazuju i pacijenti i zdravstveni radnici o ovim atipičnim simptomima kako bi se srčani udar mogao prepoznati na vreme i sprečiti ozbiljne posledice.

Da li stomačni problemi mogu ukazivati na srčani udar?

da-li-stomacni-problemi-mogu-ukazivati-na-srcani-udar-27c8e422f7d2

Stomačni problemi mogu ukazivati na srčani udar, a žene češće doživljavaju atipične simptome srčanog udara, uključujući probavne tegobe.

Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o državnom udaru ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera namijenjene su političkom nadmetanju.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/ds-1200x675.jpg"/>
ilustracija: Faktograf.hr/HINA/Damir Senčar, Admir Buljubašić
<blockquote>„Ovo je ustavna kriza. Čisti puč“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-komentira-odluku-ustavnog-suda---838575.html">kazao je</a> predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak nakon <a href="https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C1258AE400450E70/%24FILE/U-VII-1263-2024.pdf">Upozorenja</a> koje je njemu i SDP-u dao Ustavni sud.“Sve moramo nazvati pravim riječima – to je pravi mini državni udar“,<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html"> kazao je</a> istog dana premijer Andrej Plenković, misleći na prethodno najavljenu kandidaturu Zorana Milanovića na listi SDP-a s pozicije predsjednika države.</blockquote>
Hrvatska enciklopedija “državni udar” <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/drzavni-udar">definira</a> kao „neustavnu i obično nasilnu smjenu vlasti, često uz pomoć vojske“.
Dalje piše kako je to „posljedica šire društvene nestabilnosti i slabosti državnih institucija“ te navodi kako je „za uspjeh državnog udara ključna brza uspostava kontrole nad sigurnosnim sustavom (vojska, policija, obavještajne službe i dr.), te prevlasti u informacijskom i medijskome prostoru“. Još se dodaje i kako se „državni udar“ naziva i „puč“.
<h4>Optužbe za državni udar ili puč dio su političke borbe</h4>
Očigledno je da se u Hrvatskoj (barem ne još) nije dogodila neustavna ili nasilna smjena vlasti.
I ustavna stručnjakinja Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o „državnom udaru“ ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera, smatra, namijenjene su političkom nadmetanju.
„Ponašanje proteklih dana možemo nazvati udarom ili napadom na Ustav, no nije to ‘državni udar’ u smislu (pokušaja) destabilizacije samog ustavnog poretka. Istina jest da Ustav u ovom političkom sukobu može biti promatran kao kolateralna žrtva, međutim ustavni sustav je stabiliziran promptnom intervencijom Ustavnog suda. Pravila igre dodatno su pojašnjena (iako nikad nisu niti bila u pitanju) pa nam samo preostaje očekivati od svih sudionika izbornog nadmetanja da budu u stanju poštovati Ustav države kojom bi htjeli upravljati. Međusobna optuživanja premijerskih (protu)kandidata o državnim udarima i mini-pučevima treba ostaviti u političkom ringu i domeni afekta“, pojašnjava.
<h4>Ustavni sud ima alate, uz poštovanje načela razmjernosti</h4>
Jesmo li, ipak, u ustavnoj krizi, odnosno možemo li se naći u takvoj krizi ako Milanović nastavi ne slušati upozorenje Ustavnog suda? Profesorica Ana Horvat Vuković je i tu odlučna:
„Nismo, niti smo bili, u ustavnoj krizi. Diskurs ‘krize’ ne može se koristiti u situaciji u kojoj Ustav regulira izazove s kojima se hrvatska demokracija suočava i u kojoj Ustavni sud svojim reakcijama osigurava stabilnost. Samorazumljivo je da Ustav ne može detaljno propisati svaku situaciju do koje u životu jedne države može doći. Iracionalno je to očekivati, kao što je i neprihvatljivo nastojati stjecati političke bodove na toj notornoj činjenici. Kako znamo reći, Ustav nije tehnološki priručnik, kao za pametni sat ili pećnicu. Kao i svaki drugi propis, on mora biti protumačen u skladu s temeljnim vrednotama ustavnog poretka kao što su vladavina prava i demokratski višestranački poredak. Ako Predsjednik Republike ne bude uvažavao odluke Ustavnog suda, jedinog tijela koje je ovlašteno tumačiti Ustav i autoritativno reći što on znači, i dalje se nećemo naći u ‘krizi’ sve dok se svi ostali sudionici sustava ponašaju u skladu sa svojim ustavnim dužnostima. U svom Upozorenju od 18. ožujka 2024., Ustavni sud je jasno izložio širinu odluka na koje je ovlašten kako bi osigurao zaštitu načela diobe vlasti i integriteta izbornog postupka, tako da je ‘protokol postupanja’ jasan i iznad svega definiran pravom – naravno, uz pažljivu primjenu i duboko poštovanje načela razmjernosti“.
Doajen HDZ-a Vladimir Šeks s Općeg Sabora HDZ-a <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-to-seks-najavio-da-ce-vlada-zatraziti-da-se-milanovica-proglasi-nesposobnim/2548144.aspx">poručio je</a> kako postoji članak 97. Ustava prema kojem Ustavni sud na prijedlog Vlade može utvrditi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti, a Zoran Milanović je, kazao je Šeks, svojom najavom kandidiranja na listi SDP-a „pokazao da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika te biti zagovaratelj stabilnosti i redovitog usklađenog djelovanja u Hrvatskoj. Umjesto toga je oporbeni lider.”
Smije li Ustavni sud smijeniti Milanovića na osnovi članka 97. Ustava?
„Članak 97. moramo čitati objedinjeno s odredbom članka 105. Ustava, koja ovlašćuje Ustavni sud da dvotrećinskom većinom svih sudaca utvrdi posebnu odgovornost Predsjednika za povredu Ustava koju počini u obavljanju svoje dužnosti, no isključivo nakon što taj postupak pokrene Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. I s obzirom na političku konstelaciju u Saboru (gdje bi se teško našla 101 ‘ruka’ za ovakvu odluku), i činjenicu da je isti raspušten i kao kolektivno tijelo trenutno de facto ne postoji, ovaj postupak se ne bi mogao ni započeti do konstituiranja novog Sabora nakon provedenih parlamentarnih izbora.
Ustavni sud, doduše, ima temeljem stavka. 2. članka 97. ovlast na prijedlog Vlade odlučivati o ‘nesposobnosti’ Predsjednika Republike, no nezamislivo bi bilo tu odredbu koristiti u ovom kontekstu. Potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog“, kaže Ana Horvat Vuković.
Ustavni sud poručio je Milanoviću da dade ostavku pa se onda uključi u kampanju za parlamentarne izbore. &nbsp;Bi li bili u ustavnoj krizi kada bi Milanović podnio ostavku, a predsjednik Sabora ne bi želio prihvatiti mjesto privremenog predsjednika zbog želje da sudjeluje u izbornoj trci? Nameće se i pitanje može li to mjesto zauzeti neki potpredsjednik koji ne namjerava u izbornu trku te tko o tome odlučuje.
„I ovdje, govoru o ‘ustavnoj krizi’ nema mjesta u državi vladavine Ustava. Odredbom članka 97. Ustava regulirana je i situacija Predsjednikove ostavke, na način da ex constitutione, temeljem snage samog Ustava, dužnost privremenog Predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora. On tu dužnost ne može u tom trenutku ‘ne prihvatiti’, jer do toga dolazi automatizmom, po sili Ustava. Ali Poslovnik Hrvatskog sabora ga zato ovlašćuje da podnese ostavku na dužnost predsjednika Sabora, što bi istodobno značilo i njegov prestanak obavljanja dužnosti privremenog Predsjednika Republike. Bilo bi neprihvatljivo tumačiti suprotno i onemogućiti mu korištenje takvog prava, jer bi u tom slučaju predsjednik Milanović dispozitivno mogao raspolagati pasivnim biračkim pravom Gordana Jandrokovića (njegovim pravom da bude kandidiran i biran na parlamentarnim izborima) tako da mu ga oduzme pukim činom podnošenja svoje ostavke. S obzirom da je Sabor raspušten i novi saziv se tek treba izabrati i konstituirati, Poslovnik bi trebali svrhovito tumačiti na način da bi dužnost predsjednika-Sabora-kao-privremenog-Predsjednika-Republike u tom slučaju trebao preuzeti potpredsjednik iz reda zastupnika dotadašnje parlamentarne većine“, zaključuje Ana Horvat Vuković.

U Hrvatskoj se nije dogodio državni udar, niti smo u ustavnoj krizi - Faktograf.hr

U poslednje vreme, u Australiji je izbila kontroverza oko tvrdnji Jasmin Saseks, stručnjaka za dojenje iz Viktorije, koja je izjavila da samo žene mogu da doje svoje bebe. Ova tvrdnja je izazvala veliku pažnju i dovela do pravnih postupaka protiv nje. U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti naučno obrazloženje.

Jasmin Saseks je tvrdila da muškarci koji uzimaju lekove da bi laktirali ne bi trebalo da eksperimentišu na deci, opisujući to kao „opasan fetiš“. Njene tvitove o australijskom muškarcu koji doji svoje dete koktelom lekova koji izazivaju laktozu uklonio je X (bivši Tviter) za australijske korisnike, iako su ostali vidljivi korisnicima u inostranstvu. Taj potez usledio je nakon zahteva „vladinog subjekta ili agencije za provođenje zakona“, navodi Tviter. Jasmin je rečeno da je „prekršila zakon“ iako nije bilo jasno koji je to zakon.

Da li je ova tvrdnja tačna? Da li samo žene mogu da doje bebe?

Prema naučnim istraživanjima, laktacija kod muškaraca je moguća, ali je retka i obično se javlja pod uticajem određenih hormona. Na primer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4524299/">Endocrine Reviews</a> navodi da muškarci mogu da proizvode mleko pod uticajem prolaktina, hormona koji stimuliše laktaciju. Međutim, ovo nije uobičajeno i može biti rizično zbog potencijalnih nuspojava lekova koji se koriste za stimulaciju laktacije.

S druge strane, dojenje je prirodan proces kod žena koji se javlja nakon porođaja pod uticajem hormona prolaktina i oksitocina. Žene imaju razvijene mlečne žlezde koje su prirodno pripremljene za proizvodnju mleka. Muškarci, iako mogu da laktiraju, ne poseduju istu fiziološku pripremljenost za ovaj proces.

Zaključak je da tvrdnja da samo žene mogu da doje bebe je delimično tačna. Muškarci mogu da laktiraju pod uticajem određenih hormona, ali to nije uobičajeno i može biti rizično. Važno je da se ova tema tretira sa oprezom i da se uzmu u obzir svi naučni dokazi.

Provera tvrdnji: Da li samo žene mogu da doje bebe?

U postu na Facebooku kojega je ‘lajkalo’ dvije tisuće ljudi, a koji je podijeljen skoro 300 puta, Gordan Lauc podijelio je link na YouTube video u kojem britanski kardiolog Aseem Malhotra tvrdi da mRNA cjepiva dovode do povećanja rizika od srčanih bolesti.
Laucov post arhiviran je <a href="https://archive.li/6n4Te">ovdje</a>. Isječak koji na YouTubeu ima više od 33 tisuće pregleda arhiviran je <a href="https://archive.li/pnWpy">ovdje</a>.
Nakon Laucove objave, ovaj se YouTube snimak počeo širiti i među drugim korisnicima Facebooka u Hrvatskoj. Podijelila ga je stranica “Gospodin je Pastir moj” (koju prati više od 50 tisuća ljudi), zajedno sa screenshotom Laucove objave (arhivirano <a href="https://archive.li/0URVU">ovdje</a>). Sličan post podijeljen je i u grupi “Priznajem.hr – Svjedočanstvo vjere” (arhivirano <a href="https://archive.li/jZvcK">ovdje</a>).
Evo što je Lauc napisao na Facebooku:
<blockquote>“Dr. Aseem Malhotra (https://en.wikipedia.org/wiki/Aseem_Malhotra) je jedan od najuglednijih kardiologa u UK i treba jako dobro razmisliti o ovome što ovdje kaže. Ne smijem napisati sve što kaže jer će me FB blokirati, no poslušajte snimku ovog razgovora na GBNews. Između ostaloga:– Znanstvenici se boje objaviti rezultate studije, jer se boje za financiranje koje dobivaju od industrije– Višak smrti koji nije povezan s COVID-19 treba pažljivo ispitati (spominje neke opcije u snimci)– Političari koji nameću određene odluke trebaju se zabrinuti, jer „povijest neće biti na njihovoj strani“ i „javnost im neće oprostiti“”.</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/whatsapp-image-2021-12-01-at-124604-239x450.jpeg"/>
Laucovu objavu podijelili su i portali Direktno.hr (arhivirano <a href="https://archive.li/mIo3M" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) te Crodex (arhivirano <a href="https://archive.li/nK34t" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).
Lauc u svojoj objavi dr. Malhotru naziva “jednim od najuglednijih kardiologa u UK”. Međutim, njegova karijera nije lišena kontroverzi. To se može doznati već iz poveznice na <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Aseem_Malhotra">Wikipediju</a> koju je Lauc priložio svojoj objavi.
Nema nikakve dvojbe da je dr. Malhotra u domovini prilično poznat, ali nije se proslavio primarno kao kardiolog, već kao javni komunikator i promotor zdrave prehrane. Malhotra je vrlo aktivan na društvenim mrežama te se redovito pojavljuje u medijima.
Dr. Malhotra je u više navrata bio prozivan za iznošenje tvrdnji koje nemaju uporište u činjenicama. Njegovu je “Pioppi dijetu” Britansko dijetetsko udruženje <a href="https://web.archive.org/web/20211006102915/https://www.bda.uk.com/resource/top-5-worst-celeb-diets-to-avoid-in-2018.html">navelo na popisu</a> “jednih od pet najgorih dijeta 2018. godine koje promoviraju slavne osobe”. Tvrdio je da statini, popularni lijekovi za snižavanje kolesterola, zapravo doprinose srčanim bolestima (iako takva tvrdnja <a href="https://www.ndph.ox.ac.uk/longer-reads/statins-finding-safety-in-numbers">nema uporište u znanosti</a>). Tijekom pandemije Covida-19 Malhotra je objavio knjigu “21 day Immunity plan” koju je <a href="https://sciencebasedmedicine.org/can-optimizing-your-metabolism-through-diet-prevent-or-cure-covid-19/">promovirao neutemeljenom tvrdnjom</a> da dijeta koju preporučuje može smanjiti rizik od virusa.
<h4>“Istraživanje” bez kredibiliteta</h4>
Sadržaj intervjua dr. Malhotre za <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/GB_News">GB News</a>, čiji je isječak Gordan Lauc podijelio, već su analizirali kolege s portala <a href="https://www.logically.ai/factchecks/library/99987978" rel="noopener" target="_blank">Logically</a>. Zaključili su da su Malhotrini komentari o velikom porastu srčanih oboljenja nakon cijepljenja obmanjujući, tj. da navode gledatelja na krivi zaključak i preuveličavaju rizik od bolesti srca nakon primanja cjepiva protiv Covida-19.
Svoju tvrdnju da cjepiva izazivaju srčane udare Malhotra bazira na <a href="https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/circ.144.suppl_1.10712">objavi iz časopisa Circulation</a> koji izdaje Američko udruženje za srce (American Heart Association, AHA). U pitanju, međutim, nije znanstveno istraživanje. Klikom na link može se vidjeti da objava sadrži samo sažetak, na koji se Malhotra poziva, ali ne i opis te zaključke provedenog istraživanja.
Navedeni sažetak zapravo je <a href="http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Savjeti_za_oblikovanje_znanstvenog_postera.pdf">znanstveni poster</a> (eng. poster presentation), tj. dokument koji služi prezentiranju nalaza istraživanja na znanstvenim skupovima. Izvor na koji se Malhotra poziva, dakle, nije recenzirani znanstveni članak pa stoga i nema dovoljan kredibilitet za zaključak da cjepiva izazivaju srčane udare. U sažetku nisu navedene reference, a ima i nekoliko tipfelera.
Sažetak je već koristila nekolicina Covid-19 skeptika i teoretičara zavjera, piše Logically. Fact-checkeri britanskog <a href="https://fullfact.org/health/covid-vaccines-heart-disease/">Full Facta</a> upozoravaju da je Malhotrin intervju pogledalo više od milijun ljudi, iako se bazira na istraživanju krajnje upitne kvalitete.
Kvalitetu istraživanja dovodi u pitanje i sam časopis u kojem je sažetak objavljen. Naime, AHA je nedugo nakon objave sažetka <a href="https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/CIR.0000000000001051">objavila i nadopunu u obliku ‘Iskaza zabrinutosti’</a> (eng. Expression of Concern) u kojem navode da sažetak nije pouzdan i da ga treba ispraviti:
“Ubrzo nakon objave navedenog sažetka u časopisu Circulation, Programu za znanstvene sesije Američkog udruženja za srce je skrenuta pozornost na činjenicu da u sažetku postoje potencijalne pogreške. Prvenstveno se radi o tome da postoji nekoliko tipfelera, činjenici da ne postoje podaci u sažetku koji se tiču infiltracije miokarda T-limfocitima, činjenice da nema statističke analize za navedene podatke o značajnosti i činjenice da autor nije jasno naznačio da su korišteni samo anegdotalni podaci.
Objavljujemo ovaj ‘Iskaz zabrinutosti’ dok ne bude objavljen adekvatan ispravak kako bismo naznačili da ovaj sažetak, u njegovoj trenutačnoj verziji, nije pouzdan“, piše AHA.
<h4>“Istraživanje” koje ništa nije dokazalo</h4>
Autor sažetka je umirovljeni američki kardiolog Steven Gundry koji je proteklih deset godina proveo pišući knjige o dijetama. I on je, baš kao i Malhotra, u javnosti najprepoznatljiviji kao promotor zdrave prehrane. I Gundryja su kroz karijeru pratile optužbe za promoviranje znanstveno neutemeljenih tvrdnji, što se također može doznati na <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Gundry#Criticism">Wikipediji</a>.
Američki doktor <a href="https://respectfulinsolence.com/2021/11/24/how-antivaxxers-weaponized-an-abstract-by-a-goop-doctor-against-covid-19-vaccines/" rel="noopener" target="_blank">David Gorski</a>, kojega citira i Logically, detaljnije se bavi PULS srčanim testom kojega koristi Gundry, kao i njegovim istraživanjem.
Naime, PULS test kakvog je u svom istraživanju koristio Gundry <a href="https://www.logically.ai/factchecks/library/99987978" rel="noopener" target="_blank">mjeri upalu</a>. Kako je upala jedna od osnovnih karakteristika imunosnog odgovora, tako i nije čudno da je PULS test pokazao da su pacijenti imali upalu. To samo pokazuje da cjepivo djeluje, a ne da je upala koju je uzrokovalo cjepivo ozbiljna.
Gorski također navodi kako je uzorak od 566 sudionika jako malen, da sažetak postera ne opisuje detaljno koje su metode korištene u istraživanju, kao i to da nema usporedbe između cijepljenja i pacijenata koji su se oporavili od zaraze Covidom-19. Sve što uzrokuje upalu, vrlo će vjerojatno podići rezultate testa koji mjeri upalu, ističe Gorski, objašnjavajući da Gundry nije jasno pokazao da njegov PULS test točno predviđa vjerojatnost da će doći do srčanih problema, a još manje da cjepiva protiv Covida-19 udvostručuju rizik od akutnog koronarnog sindroma.
O ovom sažetku piše i <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-coronavirus-vaccines-idUSL1N2SH1HN" rel="noopener" target="_blank">Reuters</a> koji također navodi da ovaj sažetak ne pruža pouzdane dokaze da mRNA cjepiva dovode do povećanog rizika od bolesti srca, a na sažetak su reagirali i brojni znanstvenici i liječnici (<a href="https://twitter.com/gorskon/status/1463868193634672642?fbclid=IwAR15xXduN9yyKtxcO7ljSYQ2-J9X06X46hYJut3Ix805lcF-W1_XX5MESBM" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://twitter.com/lfoquet/status/1462888024862121990?fbclid=IwAR2Hadwo1ere4qV1NLKuk9TqJKF9_gaOgOU8dLSzcO-_BrQkDhXc9_sAgaI" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://twitter.com/dgurdasani1/status/1462899912098603012?fbclid=IwAR0ahp9HZ_u4JUkqn8OQDrXNzoQUB8bvSGjisBqjtTDeUoYQDU3tFSzw_uA" rel="noopener" target="_blank">3</a>, <a href="https://twitter.com/han_francis/status/1462863657298186244?fbclid=IwAR2Hadwo1ere4qV1NLKuk9TqJKF9_gaOgOU8dLSzcO-_BrQkDhXc9_sAgaI" rel="noopener" target="_blank">4</a>, <a href="https://twitter.com/BerryTartlet/status/1462735461370277892?ref_src=twsrc%5Etfw" rel="noopener" target="_blank">5</a>). Podsjećamo, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/11/16/cjepivo-ne-uzrokuje-ogroman-broj-smrti-od-srcanog-udara-medu-djecacima-i-mladicima/">otprije je poznato</a> da mRNA cjepiva kod vrlo malog broja ljudi mogu izazvati perikarditis ili miokarditis, upale srčane ovojnice ili mišića. Većina takvih nuspojava vrlo je blaga i brzo prolazi.
<h4>Anegdotalni podaci</h4>
U jednom trenu u isječku videa Malhotra navodi kako se u medicini i „dobroj znanosti“, misleći na dobru praksu u znanosti, nikada ne oslanjamo na jednu studiju, već znanstvenici ponavljaju studije kako bi vidjeli hoće li dobiti iste ili slične rezultate koji će potvrditi ili opovrgnuti rezultate.
Međutim, već u idućoj rečenici Malhotra navodi (neprovjerene) informacije za koje tvrdi da ih je dobio od anonimnog istraživača, „zviždača“, koji je tijekom istraživanja navodno došao do sličnih saznanja kao Gundry, ali nije mogao svoja otkrića objaviti jer bi izgubili financiranje farmaceutskih kompanija. Također dodaje da su mu kardiolozi rekli da im dolaze „sve mlađi i mlađi“ pacijenti sa srčanim problemima.
Međutim, svi ovi podaci su anegdotalni te nisu provjerljivi.
Ako ne biste vjerovali idućoj rečenici: „Svi moji poznanici su se cijepili, nisu imali apsolutno nikakve nuspojave na cjepivo i savršenog su zdravlja“, što je u suštini također rečenica bazirana na anegdotalnim podacima i iskustvima, zašto biste vjerovali onoj doktora Malhotre za koju također nisu pruženi nikakvi dokazi

Da li stomačni problemi mogu ukazivati na srčani udar?

Reviewed by
Remedia Ai

Stomačni problemi mogu ukazivati na srčani udar, a žene češće doživljavaju atipične simptome srčanog udara, uključujući probavne tegobe.

Atipični simptomi srčanog udara

Tihi infarkt

Digestivni simptomi infarkta češći kod žena

Zaključak

Who is claiming:

View all this data in real-time using one of our extensions

Chrome

Firefox Android

Content you might like:

Claim Stomačni problemi mogu ukazivati na srčani udar, a žene češće doživljavaju atipične simptome srčanog udara, uključujući probavne tegobe.
Claim RatingMostly True	Claim DateOctober 4, 2024

Da li stomačni problemi mogu ukazivati na srčani udar?

Reviewed byRemedia Ai

Stomačni problemi mogu ukazivati na srčani udar, a žene češće doživljavaju atipične simptome srčanog udara, uključujući probavne tegobe.

Atipični simptomi srčanog udara

Tihi infarkt

Digestivni simptomi infarkta češći kod žena

Zaključak

Who is claiming:

View all this data in real-time using one of our extensions

Chrome

Firefox Android

Content you might like:

Reviewed by
Remedia Ai