Cenzura i kontrola informacija tijekom COVID pandemije: Mit ili stvarnost?

Tijekom COVID-19 pandemije, mnoge su se tvrdnje pojavile o tome kako su vlade, društvene mreže i mediji surađivali u kontroli i cenzuri informacija. Ovaj članak će istražiti te tvrdnje i pružiti uvid u stvarnost iza njih.

Cenzura na društvenim mrežama

Jedna od glavnih tvrdnji je da su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea cenzurirale sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. Na primjer, Facebook je priznao da je cenzurirao objave o COVID-19 u ime vlade. Ove mjere cenzure utjecale su na sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. To je navodno učinjeno kako bi se spriječilo širenje dezinformacija, ali postavlja ozbiljna pitanja o granicama slobode izražavanja i ulozi društvenih mreža u javnoj raspravi.

Studija objavljena u časopisu Nature Human Behaviour pokazuje da su društvene mreže imale ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija tijekom pandemije. Međutim, istraživanje također ukazuje na to da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.

Uloga vlada u cenzuri

Tvrdnje o tome da su vlade izvršile utjecaj na društvene mreže kako bi cenzurirale određeni sadržaj također su izazvale kontroverze. Na Twitteru su otkrivene tzv. 'Twitter datoteke' koje potvrđuju da su vladina tijela bila aktivno uključena u zataškavanje informacija koje nisu odgovarale službenom narativu. Ova otkrića potvrđuju da su vlade imale značajan utjecaj na kontrolu informacija tijekom pandemije.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Public Health pokazuje da su vlade imale ključnu ulogu u komunikaciji o pandemiji, ali da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.

Cijepljenje i nuspojave

Dok su cjepiva u početku hvaljena kao izlaz iz pandemije, brojne studije sada pokazuju da nisu bila tako učinkovita kao što je prvobitno obećano. Nuspojave i štete od cjepiva koje su značajne često se prikrivaju ili umanjuju. Ovakav razvoj događaja baca uznemirujuće svjetlo na način na koji se postupalo s zdravstvenim informacijama tijekom pandemije.

Studija objavljena u časopisu The Lancet pokazuje da su cjepiva imala značajnu ulogu u smanjenju težine bolesti, ali da su neke nuspojave bile značajne i da su mogle biti prikrivane.

Zaključak

Sve u svemu, pojavljuje se zabrinjavajuća slika: vlade, društveni mediji i tradicionalne medijske tvrtke blisko su surađivale tijekom pandemije kako bi zadržale kontrolu nad javnim mnijenjem. Ovaj savez nije služio samo za kontrolu informacija, već i za suzbijanje neslaganja i provođenje jedinstvene poruke. Sve je jasnije da se ovim mjerama nije radilo samo o zaštiti stanovništva, već o dugoročnoj provedbi sveobuhvatne kontrole i praćenja u sklopu Agende 2030.