Ne, Europska komisija ne namjerava svakog stanovnika EU cijepiti 11 puta - Faktograf.hr

Gordan Lauc obmanjuje korisnike Facebooka tvrdnjom kako je Europska komisija za naredne dvije godine naručila 11 doza cjepiva po glavi stanovnika EU.

Photo by Ernesto Velázquez on Unsplash

Molekularni biolog Gordan Lauc, izbačeni bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku širi neutemeljenu tvrdnju da Europska komisija namjerava svakog stanovnika Europske unije čak 11 puta cijepiti protiv Covida-19.

Lauc tu tvrdnju u svojim Facebook objavama redovito ponavlja. Referirat ćemo se na samo nekoliko primjera.

18. siječnja 2022. napisao je kako se nada da će “netko i formalno otvoriti pitanje zašto je Europska komisija za svakoga od nas već ugovorila po 11 doza cjepiva za ovaj virus” (arhivirano ovdje).

11. siječnja 2022. je uz poveznicu na Hinin članak na portalu Jutarnjeg lista naslovljen “Europska agencija za lijekove izrazila sumnju u potrebu 4. doze cjepiva” Lauc napisao: “Kakve su to sad sabotaže? Pa potpisali smo ugovor za 11 doza cjepiva po glavi svakog odraslog u EU. Kako sada EMA to može sabotirati… Pa ostat će ljudi bez bonusa, provizija, jahti, vila i slično…” (arhivirano ovdje).

26. prosinca 2021. pisao je kako misli “da u Pfizeru svi čupaju kosu, jer će Omikron vrlo brzo i potpuno besplatno isporučiti ‘booster’ dozu svima, tako da plan o 11 doza cjepiva za svakoga od nas pada u vodu” (arhivirano ovdje).

U objavi od 19. prosinca 2021. pisao je da je će “uvijek biti onih koji će se razboljeti i umrijeti, pa makar se cijepili sa svih 11 doza koliko je Europska komisija naručila za svakoga od nas” (arhivirano ovdje).

Laucove tvrdnje prenijelo je i više rubnih portala (Crodex, Paraf, Hrvatska-danas).

Odakle dolazi tvrdnja od 11 doza po glavi stanovnika?

O utemeljenosti Laucove teze kako je Europska komisija pripremila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU već je pisao Index.hr. Zaključili su da se radi o obmanjujućoj tvrdnji.

Europska komisija je, naime, do sada potpisala ugovore kojima je osigurala nabavku 4,2 milijarde doza cjepiva. Ne radi se samo o budućim dozama cjepiva, već je u pitanju ukupni broj doza ugovorenih otkad je pandemija počela.

To se vrlo lako može provjeriti na stranicama Europske komisije, gdje je vidljivo da je najviše doza ugovoreno s Pfizerom (1,5 milijardi uz opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza), a slijede Moderna (460 milijuna doza), AstraZeneca (400 milijuna doza), J&J (400 milijuna doza), Sanofi-GSK (300 milijuna doza), Novavax (sto milijuna uz opciju kupnje dodatnih sto milijuna) te Valneva (60 milijuna doza).

Točno je, međutim, da se u hrvatskim medijima izvještavalo o navodnih pet milijardi doza cjepiva naručenih za naredne dvije godine (HRT, Jutarnji.hr, 24sata, Net.hr).

Kao temelj za svoju tvrdnju da je Europska komisija naručila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU, Lauc nudi upravo link na članak na Hinin članak na portalu HRT-a u kojem stoji tvrdnja da je Komisija “osigurala više od pet milijardi doza za sljedeće dvije godine”.

Ta se tvrdnja pripisuje Margaritisu Schinasu, potpredsjedniku Europske komisije. U članku se navodi kako je Schinas to kazao 23. studenog na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Snimka Schinasovog obraćanja otkriva da potpredsjednik Europske komisije doista jeste govorio o nabavci pet milijardi doza cjepiva kroz naredne dvije godine. Obratili smo se stoga upitom Europskoj komisiji i zatražili pojašnjenje diskrepancije između službenih podataka na njihovim web stranicama i tvrdnji potpredsjednika Komisije.

Nitko nije siguran dok svi nisu sigurni

Europsku komisiju pitali smo koliko su ukupno doza naručili od proizvođača cjepiva i koliko će doza biti dostavljeno u naredne dvije godine. Tražili smo i da nam pojasne zbog čega su odlučili naručiti znatno više doza nego što je potrebno za cijepljenje svih stanovnika EU.

Iz EK poručuju da su potpisali ugovore za ukupno 4,2 milijarde doza te upućuju da se dodatne informacije mogu pronaći na njihovim stranicama (ovdje i ovdje).

“Iako je Komisija osigurala 4,2 milijarde doza za EU, na koncu države članice odlučuju koliki dio za njih predviđenih doza žele kupiti, a koliko će donirati ili podijeliti s drugim europskim državama ili s državama niskog i srednjeg dohotka”, kažu iz Komisije.

Nisu nam odgovorili koliko doza cjepiva bi trebalo biti dostavljeno tijekom 2022. i 2023. godine. Kazali su nam tek da se prvom kvartalu ove godine očekuje dostava 215 milijuna doza Pfizerovog i 50 milijuna doza Moderninog cjepiva protiv Covida-19.

Iz njihovog odgovora jasno je da ne postoji namjera cijepljenja svakog europskog stanovnika s 11 doza cjepiva.

“Namjera Komisije bila je osigurati dovoljno cjepiva da ispunimo potrebe za primarnom vakcinacijom, ali i za eventualnim dodatnim ili booster dozama. Zbog toga je Komisija 20. svibnja 2021. potpisala treći ugovor s proizvođačem BioNTech-Pfizer. Tim ugovorom je rezervirano dodatnih 1,8 milijardi doza u ime svih članica EU, između kraja 2021. i 2023. godine. Ugovor omogućuje kupovinu 900 milijuna doza trenutnog cjepiva i cjepiva prilagođenog novim sojevima (ako takvo bude potrebno i ako dobije regulatorno odobrenje), a uključuje i opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza. Procjena o postojanju takve potrebe bit će utemeljena u znanstvenim analizama i epidemiološkom praćenju progresije virusa. Kao što je predsjednica EK Ursula von der Leyen ranije rekla, trebamo se nadati najboljem, ali se pripremati za najgore.

Važno je naglasiti da ugovori o kupnji sadrže uvjet da države članice također mogu odlučiti donirati cjepivo zemljama nižeg i srednjeg dohotka ili ga preusmjeriti u druge europske zemlje. Uostalom, virus ne poznaje niti poštuje granice – nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. Zbog toga su države članice EU podijelile 381 milijun doza za donacije zemljama diljem svijeta. Više od 265 milijuna od 381 milijuna doza već je isporučeno zemljama primateljima. Ovo premašuje izvorni cilj ‘Tima Europa’ da podijeli najmanje 250 milijuna doza cjepiva osiguranih u skladu s ugovorima EU-a u zemlje s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2021. Ukupno ćemo osigurati 700 milijuna doza za dijeljenje od strane ‘Tima Europa’ do sredine 2022. godine”, kažu iz Europske komisije.

Nije moguće cijepiti svakog Europljanina s 11 doza

Gordan Lauc je, kako sam kaže, brojku od pet milijardi doza podijelio s brojem stanovnika EU i došao do broja od 11 doza cjepiva po glavi stanovnika. Vrlo jednostavna računica otkriva da je Lauc u krivu. Već smo ustanovili da EK nije zakupila pet milijardi, već 4,2 milijarde doza. Taj broj obuhvaća doze koje su distribuirane, kao i one koje tek trebaju stići, a ne samo buduće doze, kako kaže Lauc.

Ako od ukupnog broja zakupljenih doza cjepiva oduzmemo 900 milijuna koji se mogu naručiti od Pfizera ako dođe do potrebe za modificiranim cjepivima i 700 milijuna doza predviđenih za dijeljenje s drugim državama, ispada da je za potrebe EU naručeno oko 2,6 milijardi doza.

Unutar EU je, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, već distribuirano nešto više od milijardu, a podijeljeno više od 800 milijuna doza cjepiva. Budući ugovori, dakle, predviđaju dostavu još oko 1,6 milijardi doza s kojima članice EU mogu slobodno raspolagati, tj. odlučiti žele li ih proslijediti nekom drugom ili koristiti za vlastite potrebe.

U Europskoj uniji živi oko 450 milijuna ljudi. Čak i kad bi države članice odlučile svo cjepivo koje će im biti stavljeno na raspolaganje koristiti za cijepljenje svojih građana, svakome bi mogli podijeliti po tri doze. Međutim, realnije je očekivati da će značajan dio tih doza biti proslijeđen u siromašnije države.

Činjenice koje Lauc ignorira

Međutim, takvo jednostavno “zbrajanje doza po broju stanovnika” sasvim ignorira relevantan kontekst pa stoga ni ne može biti utemeljenje za tvrdnju da je namjera europskih institucija u narednim godinama višekratno cijepiti svakog stanovnika EU.

Niti se ugovori koje je potpisala Europska komisija odnose samo na trenutno dostupna cjepiva, niti su sve te doze naručene s namjerom da se distribuiraju unutar EU.

Na stranicama Europske komisije svatko se može informirati o vakcinacijskoj strategiji Europske unije u pandemiji Covida-19. Komisija jasno izražava namjeru da svim zemljama članicama osigura one količine cjepiva koje su im potrebne, ali i da se cjepiva proizvode na teritoriju EU te da se solidarno distribuiraju siromašnijim državama.

Konkretno, navodi se fokus na zemlje Zapadnog Balkana, istočne i južne EU susjede te Afriku. To uključuje i “stvaranje i omogućavanje okruženja za lokalnu proizvodnju u Africi”.

Na stranicama Europske komisije mogu se pronaći i priopćenja o ugovorima koji su potpisani s proizvođačima cjepiva (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9). U tim priopćenjima se može pronaći informacija da se ugovori o budućoj nabavi ne odnose samo na trenutno dostupna cjepiva protiv Covida-19, već i na još nepostojeća buduća cjepiva protiv mutiranih sojeva virusa. Također, u priopćenjima redovito stoji i napomena kako se cjepiva mogu donirati ili preprodati u druge države.

Drugim riječima, sasvim je jasno kako nitko u Europskoj komisiji nema namjeru cijepiti građane EU s 11 doza istog cjepiva protiv Covida-19 koje je već u uporabi. EU je osim postojećih cjepiva predvidjela nabavku modificiranih cjepiva protiv eventualnih virusnih mutacija, i to ne nužno samo za svoje države članice.

Bogatijem dijelu svijeta u koji pripada i EU nije, naime, u interesu cijepiti samo svoje državljane protiv Covida-19. Dok god virus slobodno kruži među slabo procijepljenom populacijom u siromašnijim državama, postoji povećan rizik da će SARS-CoV-2 kroz mutacijski proces postati opasniji, tj. da će nastati soj virusa koji zaobilazi imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem Covida-19.

Također, tijekom pandemije Covida-19 postalo je jasno da ovu bolest neće biti moguće iskorijeniti, već se sad očekuje njen prelazak u tzv. endemsku fazu. U endemsku fazu bolest ulazi kad je virus stalno prisutan u populaciji, ali njegovo širenje je predvidivo pa je adekvatnim javnozdravstvenim mjerama moguće izbjeći opterećenje zdravstvenog sustava.

Jedna od takvih javnozdravstvenih mjera može biti i redovito cijepljenje, na isti način kao što se građanima svake godine nudi cjepivo protiv gripe.

Neutemeljene insinuacije o korupciji

Osim što je netočno tvrdio da je EK “naručila cca 11 doza po glavi stanovnika u sljedeće dvije godine”, Lauc je sugerirao i da se cjepiva nepotrebno naručuju zbog korupcije unutar same Komisije. Za to nije ponudio nikakve dokaze, samo jednu maglovitu insinuaciju. Evo što je napisao u objavi od 11. prosinca 2021. godine (arhiviranoj ovdje):

“Prema procjeni koji su objavili u UK, profitna marža za cjepivo je oko 95% prodajne cijene… Ako je trošak i duplo veći od te procjene, onda je oko 90% tog iznosa profit koji većinski ide Pfizeru. Baš me zanima koji dio tog novca će na kraju završiti u tvrtki Orgenesis Inc. koja se bavi razvojem cjepiva za SARS-CoV.2, a u kojoj je suprug predsjednice EK medicinski direktor od prosinca prošle godine…”

Ovu Laucovu objavu prenijelo je više rubnih portala (Paraf, Crodex, Teleskop, Hrvatska danas)

Lauc, dakle, sugerira da predsjednica EK Ursula von der Leyen namješta posao firmi svog supruga (iako ta firma nije među proizvođačima cjepiva s kojima je EK potpisala ugovore).

Točno je da postoji firma Orgenesis Inc. i da Heiko von der Leyen, suprug predsjednice EK, dio menadžmenta te firme. To je predsjednica Europske komisije i navela u svojoj deklaraciji interesa.

Točno je i da je ta firma u svibnju 2020. priopćila da radi na razvoju stanično baziranog cjepiva protiv Covida, ali i drugih viralnih bolesti. Ranije su istu tehnologiju pokušavali primijeniti u svrhu izrade cjepiva protiv tumora, ali su s početkom pandemije Covida-19 promijenili smjer istraživanja.

Je li Orgenesis zaposlio supruga Ursule von der Leyen u nadi da će im to olakšati prodaju cjepiva Europskoj komisiji? Možda. Ali činjenica je da njihovo cjepivo još nije razvijeno i da EK s tom kompanijom nije sklopila nikakav ugovor. Utemeljenje u činjenicama nema ni Laucova sugestija o eventualnoj povezanosti Pfizera i Orgenesisa.

Radi se o dvije odvojene firme između kojih nema javno poznatih vlasničkih ili poslovnih veza. Štoviše, njihovi poslovni modeli međusobno su sukobljeni.

Orgenesis je, prema riječima njihovog direktora Vereda Caplana, fokusiran na personaliziranu staničnu i gensku terapiju. Njihov je cilj omogućiti izradu terapijskih lijekova personaliziranih za potrebe pacijenta unutar samih bolnica. Takav oblik terapije izravno ugrožava poslovni model velikih farmaceutskih kompanija poput Pfizera.

Direktor Orgenesisa je u razgovoru za Nature kritizirao velike proizvođače cjepiva zbog nespremnosti da se odreknu intelektualnog vlasništva, tj. patenta nad svojim proizvodima. Caplan smatra da to nije pravedno jer je razvoj mRNA cjepiva, poput većine velikih tehnoloških inovacija, subvencioniran javnim novcem. “Te informacije pripadaju svima”, smatra Caplan.

Iz svega navedenog jasne su dvije stvari. Prva je kako ne postoje nikakvi dokazi o korupciji kakvu sugerira Lauc. Druga je će, ako Orgenesis ikad doista bude u poziciji da trguje s Europskom komisijom, taj proces treba posebno promatrati zbog mogućeg sukoba interesa.

Europska komisija i do sada je bila izložena utemeljenim kritikama zbog netransparentnosti u procesu nabavke cjepiva. Takve kritike nisu dolazile samo od aktivista i medija; Europski parlament je u listopadu prošle godine priopćio da traži veću transparentnost. Zastupnici u Europskom parlamentu poručili su da sve relevantne informacije o kupovini cjepiva, uključujući i sadržaj ugovora s proizvođačima, moraju biti dostupne javnosti.