Brojni korisnici Facebooka dijele fotografiju članka objavljenog u Hrvatskom tjedniku, u kojem se netočno tvrdi da su zaštitne maske otrovne.

Ilustracija: Pixabay

“NEMAM KOMENTARA 😭😭😭 ŠUTIMO I DALJE 😡😡😡😡“, navodi se u jednom statusu na društvenoj mreži Facebook (arhiviran ovdje) koji donosi fotografiju članka iz Hrvatskog lista objavljenog 2. ožujka ove godine. Društvena mreža Facebook ispunjena je sličnim statusima koji prenose istu fotografiju navedenog članka s komentarom kemičara Valerija Vrčeka.

Niže donosimo snimku zaslona jednog takvog statusa koji prenosi intervju s Vrčekom. Oprema članka navodi sljedeće: “ŠOKANTNO Dr. VRČEK: Starije smo pokopali, a sada će umirati djeca jer smo ih zločinački prisiljavali na otrovne maske i cjepivo”.

Izvor: Screenshot Facebook

“Krajem prošloga mjeseca objavljena je najstroža i najopsežnija analiza znanstvenih studija provedenih o učinkovitosti maski za smanjenje širenja respiratornih bolesti, uključujući Covid-19 te je Tom Jefferson, epidemiolog s Oxforda i glavni autor izjavio da su rezultati nedvosmisleni i da maske nisu pomogle u sprječavanju širenja Covid-19”, navodi se u članku. Autor potom Vrčeka pita da prokomentira navedenu studiju.

Vrček kaže da “nije nikakvo iznenađenje” što “maske nemaju i nisu imale nikakav učinak u sprječavanju zaraze“, kako piše Hrvatski list. Vrček smatra i kako je “šteta nemjerljiva, ljudi su se nagutali plastične prašine, kemijskih aditiva, ali i poniženja“. Kaže i da su “najveću cijenu platila djeca“. “To je jedina, isključiva populacija koja je bila prisiljena satima udisati zrak onečišćen plastičnim poluproizvodom”. Oni su “prva i posljednja žrtva pandemijskog bezumlja. Mrtve smo pokopali, možda dan ranije od očekivanog, a sada su na redu – djeca“, kaže Vrček.

Ovim viralnim postom već su se bavili naši kolege s portala Raskrinkavanje. Kako piše Raskrinkavanje, isti dio članka Hrvatskog lista objavljen je i na portalima Provjeri (8.3.2023), Globlok (9.3.2023) te Croativ (10.3.2023).

Valerije Vrček je kemičar, također doktor znanosti i redoviti profesor u trajnom zvanju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Faktograf je u više navrata pisao o dezinformacijama koje je širio (1, 2, 3).

Kako piše Raskrinkavanje, analiza studije na koji se Vrček i Hrvatski list referiraju objavljena je 30. siječnja 2023. u Cochrane Libraryju pod nazivom Fizičke intervencije za prekid ili smanjenje širenja respiratornih virusa (eng. Physical interventions to interrupt or reduce the spread of respiratory viruses).

Što je Cochrane Library?

Kako se navodi na stranicama Cochrane Hrvatska, Cochrane je globalna neovisna mreža znanstvenika, profesionalnih zdravstvenih radnika, pacijenata, skrbnika i ljudi zainteresiranih za zdravlje, okupljenih oko jednoga zajedničkog cilja – izrada i diseminacija Cochraneovih sustavnih pregleda. Cochrane sustavni pregledni članci su znanstvena izvješća u kojima su sva postojeća objavljena primarna istraživanja vezana za ljudsko zdravlje prikupljena, kritički analizirana i sintetizirana, a zatim recenzirana. Sustavni pregledi randomiziranih kontroliranih pokusa ključni su u primjeni medicine utemeljene na dokazima.

Kako što je Faktograf.hr već pisao, a kako se navodi na stranicama Cochrane Library, “istraživači koji rade sustavne pregledne članke koriste jasne, sistematične metode koje se odabiru s ciljem minimiziranja pristranosti, kako bi se došli do pouzdanijih nalaza s ciljem donošenja informiranih odluka”, dok se na stranici Cochrane Hrvatska navodi da su “Cochrane sustavni pregledni članci znanstvena izvješća u kojima su sva postojeća objavljena primarna istraživanja vezana za ljudsko zdravlje prikupljena, kritički analizirana i sintetizirana, a zatim recenzirana. Sustavni pregledi randomiziranih kontroliranih pokusa ključni su u primjeni medicine utemeljene na dokazima”.

Upravo se sustavni pregledni članci napravljeni po Cochrane metodologiji zbog rigoroznih pravila smatraju zlatnim standardom sustavnih preglednih članaka.

Što se navodi u analizi?

U studiji se navodi da “viralne epidemije ili pandemije akutnih respiratornih infekcija” poput gripe, SARS-a i novog koronavirusa, “predstavljaju globalnu prijetnju”. “Antiviralni lijekovi i cjepiva možda nisu dostatni za sprječavanje širenja virusa”, navodi se dalje, a ciljevi studije su “procjena učinkovitosti fizičkih intervencija za prekid ili smanjenje širenja akutnih respiratornih virusa”.

Kako piše Raskrinkavanje, u studiji grupa autora, među kojima je i Tom Jefferson, koji se spominje u članku Hrvatskog lista, prikupila je i analizirala niz studija koje se tiču utjecaja koji fizičke intervencije, poput nošenja zaštitnih maski, imaju na smanjenje i sprečavanje prenošenja virusa koji izazivaju respiratorne bolesti. Studije, njih 78, koje su uključene u ovu analizu obuhvaćale su različite periode i ticale se različitih virusa i bolesti. Kako se u analizi navodi, od tih studija, njih 18 ticalo se nošenja zaštitnih maski za lice. Tek su dvije studije razmatrale korištenje maski tijekom pandemije Covida-19.

U zaključcima ove analize navodi se da nošenje zaštitnih maski za lice pravi “malu ili nikakvu razliku u ishodu bolesti sličnih gripi”. Tom Jefferson, jedan od autora studije, zaista je u jednom intervjuu ustvrdio da “nema dokaza” da maske prave ikakvu razliku.

Ipak, glavna urednica Cochrane Libraryja Karla Soares-Weiser pojasnila je u izjavi objavljenoj 10. ožujka da predstavljanje ove analize kao “dokaza” da maske ne djeluju nije utemeljeno. Niže donosimo dio izjave koja je objavljena jer je studija, kako se navodi, široko bila “pogrešno interpretirana”.

“Brojni komentatori ustvrdili su da Cochrane analiza koja je nedavno ažurirana pokazuje kako “maske ne djeluju”, što predstavlja netočnu interpretaciju koja navodi na krivi trag.Bilo bi točno da kažemo da je pregled analizirao pomažu li intervencije za promoviranje nošenja maski u usporavanju širenja respiratornih virusa i da ti rezultati nisu bili uvjerljivi. Zbog ograničenja primarnih dokaza, pregled nije mogao adresirati pitanje smanjuje li nošenje maski rizik od zaražavanja ili širenja respiratornih virusa.Autori pregleda bili su jasni oko ograničenja sažetka: ‘Zbog visokog rizika od pristranosti u ispitivanjima, varijacija u mjerenju ishoda i relativno niskog pridržavanja intervencija tijekom studija donošenje čvrstih zaključaka je teško.’ Pridržavanje se u ovom kontekstu odnosi na broj ljudi koji su zaista nosili maske koje su im bile dane, a kada su potaknuti da ih nose kao dio intervencije”, navodi se u izjavi urednice.

Urednica još piše i da je originalni sažetak za ovu analizu glasio: ‘Na temelju studija koje smo analizirali nismo sigurni pomažu li nošenje maski ili N95/P2 respiratornih maski u usporavanju širenja respiratornih virusa’. “Zbog ovakve formulacija stvari su bile podložne krivoj interpretaciji i zbog toga se ispričavamo. I dok znanstveni dokazi nikada nisu imuni na pogrešnu interpretaciju, preuzimamo odgovornost za činjenicu da formulacija od početka nije bila jasnija. Surađujemo s autorima analize kako bi ažurirali sažetak kako bi bilo jasno da je cilj analize bilo istražiti to pomažu li intervencije promoviranja nošenja maski u sprječavanju širenja respiratornih virusa”, piše urednica.

Poziv na više podataka

Karla Soares-Weiser je i u izjavi za The New York Times bila kritična prema Jeffersonovim komentarima za koje je rekla da nisu točni. Kazala je i kako smatra da bi na analizu trebalo gledati kao na poziv za više podataka, kao i to da ju brine da bi pogrešne interpretacije mogle potkopati spremnost za buduće slučajeve izbijanja.

Soares-Weiser je u uredničkom komentaru objavljenom u studenom 2020. godine, koji je pratio raniju verziju analize, između ostaloga napisala sljedeće: ”

“Zaključci ovih analiza su slični. Niti jedna nije pronašla jake, kvalitetne dokaze za bilo koju mjeru ili politiku koja cilja na ponašanje. Svaka (analiza, op.a) identificirala je važna ograničenja dokaza koja je promatrala. Ažurirana analiza fizičkih intervencija Jeffersona i kolega procjenjuje preporučene intervencije: maske, higijenu ruku i fizičko distanciranje. Oni su pronašli dokaze da maske imaju ograničenu korist ili uopće nemaju koristi u sprječavanju bolesti poput gripe ili gripe koja je potvrđena u laboratorijima. Međutim, osim nekoliko studija, većina dokaza je iz studija koje učinak procjenjuju kod osoba koje nose masku. Važan učinak može ležati u činjenici kako maske smanjuju transmisiju virusa na druge, što je puno teže odrediti. Nesigurnost dokaza za javnozdravstvene mjere koja je nastala kao posljedica toga bila je gorivo za kontroverze koje se tiču javnozdravstvenih politika koje su uključivale navedene mjere, a maske za lice bila su posebna meta kritika.Međutim, nedostatak dokaza o učinkovitosti za svaku mjeru nije dokaz da su intervencije neučinkovite. Detalji ovih analiza pokazuju da možda nikada neće biti snažnih dokaza koji se tiču učinkovitosti pojedinačnih mjera koje ciljaju ponašanje kada se implementiraju, često u kombinaciji, u općoj populaciji koja žive u kompleksnim, raznolikim okolnostima svakodnevnih života pojedinaca. Čekanje snažnih dokaza recept je za paralizu. Javnozdravstveni službenici umjesto toga moraju odmjerene rizike temeljene na indicijama (eng. circumstantial evidence) iz recenziranih studija i drugih izvora.”

Jefferson je u intervjuu na platformi Substack kazao da je cilj uredničkog komentara iz 2020. bio da ga se “potkopa”. Kako piše New York Times, Soares-Weiser je snažno negirala navedene optužbe i istaknula da bi se njeno upozorenje u tom uredničkom komentaru odnosilo i na ažuriranu verziju analize.

Potrebno je kazati da je u New Yorku Timesu objavljen još jedan članak, kolumna novinara Breta Stephensa. U kolumni naslovljenoj “Maske nisu napravile ništa. Hoće li bilo kakve lekcije biti usvojene?” (eng. The Mask Mandates Did Nothing. Will Any Lessons Be Learned?) Stephens citira i Jeffersona. Međutim, kako piše Health Feedback, Stephens u svoju kolumnu nije uključio ograničenja analize.

Drugi fact-checkeri

Ovom temom bavili su se i drugi fact-checkeri. Kako piše Health Feedback, postoje brojna metodološka ograničenja u analizi koju je objavio Cochrane Library, zbog kojih nije ispravno donositi zaključke da je ona pokazala da maske “ne djeluju”.

Epidemiolozi Raina MacIntyre, Abrar Ahmad Chughtai, David Fisman i profesorica primarne zdravstvene skrbi Trish Greenhalgh su u članku za The Conversation naveli koja su ograničenja analize. Jedna od ograničenja, pišu oni,  jest i taj što analiza “adresira samo pola pitanja” o učinkovitosti maski.

Zaštitne maske djeluju na dva načina: one štite osobu koja ih nosi od infekcije i sprječavaju da osoba koja je inficirana prenosi viruse na druge. Većina randomiziranih kontroliranih pokusa koje je Cochrane Library analizirao “promatrala je samo prvi scenarij, ne i drugi”. Drugim riječima, istraživači su od ljudi tražili da nose maske te su onda testirali jesu li se ljudi zarazili.

The Conversation dalje prenosi da je jedan prijašnji sustavni pregledni članak pokazao da maske za lice koje nose bolesni ljudi tijekom epidemije gripe smanjuju rizik da oni infekciju prenesu dalje članovima obitelji ili osobama koje brinu za njih. I sami autori Cochrane Review potvrđuju da za većinu studija problem predstavlja pitanje u kojoj se mjeri ispitanici pridržavaju savjeta o nošenju maski. U stvarnom svijetu, naime, ljude se ne može prisiliti da slijede zdravstvene savjete pa tako ni da nose maske, stoga je RTC-ove trebalo analizirati na temelju “namjere liječenja” (eng. “intention to treat”).

Health Feedback ističe i da je činjenica da se Cochrane analize smatraju zlatnim standardom. Da, meta analize mogu pružiti najbolje dokaze o učinkovitosti zdravstvenih intervencija zato jer se podaci uzimaju iz velikog broja sudionika, što statistički jača pojedinačne studije. Međutim, sposobnost meta analize da s velikom sigurnošću odgovori na pitanja direktno ovisi o kvaliteti studija uključenih u analizu, piše Health Feedback. Upravo zbog tog razloga meta analiza treba u obzir uzeti sve potencijalne pristranosti, jer one mogu u velikoj mjeri utjecati na pouzdanost ukupnih rezultata i zaključaka.

Veliki i kvalitetno napravljeni RTC-ovi uistinu se smatraju zlatnim standardom za procjenjivanje učinkovitosti intervencije. No, RTC-ovi mogu, kako navodi Health Feedback, biti različite kvalitete ovisno o broju sudionika, tipu kontrolne grupe i načinu na koji su sudionici randomizirani, a u idealnom slučaju RTC-ovi moraju biti dvostruko slijepi. Međutim, i sami autori Cochrane analize objasnili su da su dostupni RCT-ovi koji su ocjenjivali učinkovitost maski bili “različite kvalitete” (eng. variable quality).

Nekoliko stručnjaka je za FactCheck kazalo da su – kada govorimo o studijama koje su se bavile specifično Covidom-19 i maskama – “nalazi još uvijek nejasni (eng. uncertain), no naginju ka malom postotku zaštite”.

Roger Chou, profesor medicinske informatike i kliničke epidemiologije na oregonskom Zdravstvenom sveučilištu (Oregon Health & Science University) je za FactCheck kazao da drugi dokazi van randomiziranih kontroliranih pokusa “potvrđuju neke koristi maski”.

“Mislim da dokazi pokazuju da maske vrlo vjerojatno imaju male koristi za pojedince u sprječavanju zaraze Covidom-19 (smanjenje od ~15% ), iako bi, naravno, uz dva RTC-a više dokaza bilo od više pomoći za razjašnjavanje koliko pomažu”, kazao je Chou i dodao da “čak i da su te koristi za pojedinca male, još su uvijek važne kada ih razmatramo iz perspektive populacije/javnog zdravlja”.

Jesu li maske štetne?

Tijekom pandemija Covida-19 zaštitne maske i njihova primjena postale su jedna od najpopularnijih tema među teoretičarima zavjere. Faktograf je u siječnju 2022. godine detaljno pisao o Vrčekovim tezama da maske sadrže otrovne tvari koje završavaju u ljudskom organizmu.

Međutim, kako smo tada pisali, studija na koju se tada referirao Vrčak nigdje nije navodila da korištenjem maski otrovni spojevi završavaju u čovjekovom tijelu. Radi se zapravo o studiji koja je istraživala utjecaj korištenja jednokratnih maski na okoliš. Analiza Cochrane Libraryja ne razmatra ovu vrstu štetnih posljedica nošenja maski.

Kako piše FactCheck, jedna od glavnih funkcija maski je odgađanje infekcije, a ljudi bi od maski trebali imati realistična očekivanja. Iako maske možda neće u potpunosti eliminirati šansu od zaraze, odgađanje infekcije može se povoljno odraziti na ljude jer će se osoba možda zaraziti kasnije, kada je cjepivo već razvijeno ili kada je došla slabija varijanta virusa. Health Feedback dalje piše da je nošenje maski učinkovitije kada se kombinira s drugim kontrolnim mjerama, poput održavanja distance, održavanja higijene ruku i slično.

Zaključno, tvrditi da “maske za lice ne djeluju” predstavljaju pogrešno tumačenje analize objavljene u Cochrane Libraryju, a nema utemeljenja ni za tvrdnje da su zaštitne maske i cjepiva protiv Covida-19 “otrovna” i da se od njih umire.