Tehnologija čitanja misli već je u pogonu i koristi se za praćenje moždanih metrika kako bi se povećala sigurnost i spriječile nesreće uzrokovane umorom vozača.

provjeri.hr

U posljednje vrijeme, mnoge članke i govore sugeriraju da je tehnologija čitanja misli već u pogonu i da se koristi za praćenje moždanih metrika kako bi se povećala sigurnost i spriječile nesreće uzrokovane umorom vozača. Međutim, koliko je to istinito?
Profesorica Nita Farahany, koja je govorila na Svjetskom ekonomskom forumu, tvrdi da tehnologija čitanja misli ne samo da je stvarna, već se već koristi. Ona spominje scenarije u kojima bi praćenje moždanih metrika moglo povećati sigurnost, poput sprječavanja nesreća uzrokovanih umorom vozača. Također priznaje „distopijski“ potencijal ove tehnologije, poput obveznog prijenosa moždanog signala u Kini.
No, koliko je ova tehnologija zapravo napredovala?
Prema Farahany, tehnologija praćenja moždanih valova već se koristi u tvrtkama poput Amazona i Walmarta. Međutim, važno je napomenuti da ove tvrtke koriste tehnologiju za praćenje određenih moždanih aktivnosti, a ne za čitanje složenih misli.
U članku objavljenom na <a href="https://jamanetwork.com/">JAMA Network</a>, dr. Edward Chang i njegov tim tvrde da su uspjeli razviti tehnologiju koja omogućuje ljudima s afazijom (koji su izgubili moć govora, obično zbog moždanog udara) da „govore“. Ova tehnologija koristi elektrode postavljene na mozak kako bi dekodirala moždane signale i pretvorila ih u govor.
Međutim, važno je napomenuti da ova tehnologija još uvijek nije u širokoj upotrebi i da je još u eksperimentalnoj fazi. Također, tehnologija koja se koristi za praćenje moždanih aktivnosti ne može čitati složene misli, već samo određene moždane signale koji su povezani s govorom.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41593-020-0608-8">Nature</a>, tehnologija čitanja misli još uvijek nije dovoljno napredna da bi mogla čitati složene misli. Studija zaključuje da je tehnologija praćenja moždanih aktivnosti još uvijek u razvoju i da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjele sve mogućnosti i ograničenja ove tehnologije.
Zaključak je da tehnologija čitanja misli još uvijek nije u širokoj upotrebi i da je još u eksperimentalnoj fazi. Postojeće tehnologije mogu praćiti određene moždane aktivnosti, ali ne i čitati složene misli. Važno je ostati kritičan i informiran o napretku ove tehnologije kako bi se izbjegle moguće zablude i strahovi.

Je li tehnologija čitanja misli već u pogonu?

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavila tvrdnja da Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koriste lažnu matematiku, poznatu kao Proporcionalni omjer izvješćivanja (PRR), kako bi prikrili štetu uzrokovanu cjepivima protiv COVID-a. Ova tvrdnja je izazvala zabrinutost među mnogim ljudima, pa smo odlučili detaljno istražiti ovu tvrdnju.
PRR je statistički alat koji se koristi za usporedbu nuspojava cjepiva. Tvrdnja kaže da PRR ne uzima u obzir broj ljudi koji prijavljuju nuspojave, što bi moglo dovesti do pogrešnog zaključka o sigurnosti cjepiva. Međutim, ova tvrdnja nije točna.
PRR je zapravo legitiman statistički alat koji se koristi za usporedbu nuspojava cjepiva s nuspojavama drugih cjepiva. Ovaj alat omogućava stručnjacima da identificiraju neobične obrasce nuspojava i da brzo reagiraju na potencijalne probleme. PRR ne prikriva štetu uzrokovanu cjepivima, već pomaže u njihovom praćenju i procjeni.
Tvrdnja također navodi da je VAERS (Sustav za prijavu nuspojava cjepiva) preplavljen prijavama nuspojava cjepiva protiv COVID-a. Iako je istinito da je VAERS primio veliki broj prijava nakon uvođenja cjepiva protiv COVID-a, to ne znači da su sve te prijave povezane s cjepivima. VAERS je sustav za prijavu koji prikuplja podatke o nuspojavama, ali ne utvrđuje uzročnu vezu između cjepiva i nuspojava.
Studije su pokazale da su cjepiva protiv COVID-a sigurna i učinkovita. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2103055">New England Journal of Medicine</a> pokazala je da su cjepiva protiv COVID-a visoko učinkovita u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.
Zaključno, tvrdnja da CDC koristi lažnu matematiku za prikrivanje štete uzrokovane cjepivima protiv COVID-a je netočna. PRR je legitiman statistički alat koji se koristi za praćenje i procjenu nuspojava cjepiva. VAERS je sustav za prijavu koji prikuplja podatke o nuspojavama, ali ne utvrđuje uzročnu vezu između cjepiva i nuspojava. Cjepiva protiv COVID-a su sigurna i učinkovita, što je potvrđeno brojnim studijama.

Provjera tvrdnje: CDC koristi lažnu matematiku za prikrivanje štete uzrokovane cjepivima protiv COVID-a

Tvrdnja da riječi i misli utječu na DNK je postala popularna u nekim krugovima, ali koliko je to znanstveno utemeljeno? U ovom članku ćemo istražiti ove tvrdnje i pružiti znanstveno objašnjenje.
<h2>Što je DNK?</h2>
DNK (deoksiribonukleinska kiselina) je molekula koja sadrži genetičke informacije svakog živog bića. Ona je stabilna i ne mijenja se zbog vanjskih utjecaja poput riječi ili misli. DNK se može promijeniti samo kroz mutacije, koje su obično uzrokovane kemijskim, fizičkim ili biološkim čimbenicima.
<h2>Utjecaj riječi i misli na DNK</h2>
Tvrdnja da riječi i misli utječu na DNK nije potvrđena znanstvenim istraživanjima. DNK je stabilna molekula koja se ne mijenja zbog riječi ili misli. Istraživanja pokazuju da DNK može biti oštećena zbog izloženosti UV zrakama, kemikalijama ili drugim vanjskim čimbenicima, ali ne i zbog riječi ili misli.
<h2>Psihološki utjecaj riječi i misli</h2>
Iako riječi i misli ne utječu direktno na DNK, one mogu imati psihološki utjecaj na ljude. Pozitivne riječi i misli mogu poboljšati raspoloženje i smanjiti stres, dok negativne riječi i misli mogu imati suprotan učinak. Međutim, ovi psihološki učinci ne mijenjaju strukturu DNK.
<h2>Znanstvena istraživanja</h2>
Znanstvena istraživanja pokazuju da DNK je stabilna molekula koja se ne mijenja zbog riječi ili misli. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3148062/">Nature</a> pokazuje da DNK može biti oštećena zbog izloženosti UV zrakama, ali ne i zbog riječi ili misli.
<h2>Zaključak</h2>
Tvrdnja da riječi i misli utječu na DNK je znanstveno nepotvrđena. DNK je stabilna molekula koja se ne mijenja zbog riječi ili misli. Važno je razumjeti kako funkcionira DNK i kako se može utjecati na nju. Pozitivne riječi i misli mogu imati psihološki učinak, ali ne mijenjaju strukturu DNK.

DNK sve čuje? Provjera tvrdnji o utjecaju riječi i misli na DNK

Tvrdnja da se ljudsko tijelo može programirati i reprogramirati riječima i mislima, te da se može samoizliječiti promjenom vibracija DNK, postaje sve popularnija u nekim krugovima. Međutim, ova tvrdnja nije podržana znanstvenim dokazima i može biti opasna ako se koristi kao zamjena za medicinsku njegu.
DNK (deoksiribonukleinska kiselina) je molekula koja sadrži genetičke informacije potrebne za razvoj i funkcioniranje organizma. DNK je stabilna molekula i njezine promjene su rijetke i obično uzrokovane mutacijama koje mogu biti štetne. Tvrdnja da se DNK može promijeniti mislima ili riječima nije podržana znanstvenim istraživanjima.
Znanstvenici su istraživali utjecaj okoline na DNK, ali niti jedno istraživanje nije pokazalo da se DNK može promijeniti samo mislima ili riječima. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/nature09184">Nature</a> pokazuje da epigenetičke promjene (promjene u ekspresiji gena bez promjene DNK sekvence) mogu biti uzrokovane okolinom, ali ne i mislima ili riječima.
Također, tvrdnja da se bolesti mogu izliječiti promjenom vibracija DNK nije podržana znanstvenim dokazima. Bolesti su kompleksni procesi koji uključuju mnoge faktore, uključujući genetiku, okolinu i životni stil. Medicinska znanost se temelji na dokazima i istraživanjima koja pokazuju da lijekovi i tretmani djeluju na specifične bolesti.
Pretpostavka da se bolesti mogu izliječiti mislima ili riječima može biti opasna jer može odvratiti ljude od traženja medicinske pomoći. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(17)32803-7/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da ljudi koji vjeruju u alternativne metode liječenja često odgađaju traženje medicinske pomoći, što može dovesti do pogoršanja stanja.
Zaključno, tvrdnja da se ljudsko tijelo može programirati i reprogramirati riječima i mislima, te da se može samoizliječiti promjenom vibracija DNK, nije podržana znanstvenim dokazima. Ova tvrdnja je netočna i može biti opasna ako se koristi kao zamjena za medicinsku njegu. Preporučuje se da se za sve zdravstvene probleme konzultira stručnjak i da se slijede dokazane medicinske metode.

Provjera tvrdnji: Kako (re)programirati vlastitu DNK i sam se izliječiti

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Tehnologija čitanja misli već je u pogonu i koristi se za praćenje moždanih metrika kako bi se povećala sigurnost i spriječile nesreće uzrokovane umorom vozača." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: